Tomislav Karamarko je vikao: "Imamo predsjednicuuuuu!", a Kolinda je sva blistala od sreće, Karamarkov HDZ bio je u ekstazi, puno je ljudi bilo zaslužno za njenu izbornu pobjedu, pa tako i neki čije će prijatelje predsjednica uskoro pomilovati kako bi ih se pustilo iz zatvora...
Četiri godine i tri mjeseca poslije prisjećamo se zlosretnog sudskog postupka na Županijskom sudu u Karlovcu. 2016. Optužno vijeće Županijskog suda u Karlovcu na prvoj sjednici u postupku protiv troje njih optuženih za pronevjeru 13,4 milijuna kuna, odlučilo je da se postupak obustavlja.
Tužiteljstvo se žali Vrhovnom sudu, Vrhovni sud odbacivanje poništava i vraća postupak na sud, tužiteljstvo s novom optužnicom u lipnju 2017. opet ide na sud, sud traži dopunu optužnice, tužiteljstvo u studenom 2017. donosi dopunjenu optužnicu, sud u siječnju 2018. opet obustavlja postupak...
Tek u rujnu prošle godine Vrhovni sud, nakon toliko loptanja predmetom, umjesto Županijskog suda u Karlovcu, zapravo usprkos Karlovcu, odlučuje da se ima suditi u tom slučaju i točka. Ali, sada je već ožujak 2019., a zastara za multimilijunsku zloporabu u gospodarskom poslovanju nastupa 25. lipnja ove godine. Cirkus postaje potpun kad se pobroje akteri ovog slučaja.
Optuženi su bivši čelni ljudi Karlovačke banke – Danko Seiter, Sanda Cvitešić i Mijo Bursić – da su u ime banke oprostili polovicu potraživanja od otplate kredita Zdravku Pašaliću, bratu Ivića Pašalića. To je tek početak. Riječ je o kreditu od 29 milijuna kuna što ga je Pašalićev brat podizao 1997. i 1998., u doba kad je Ivić Pašalić slovio za najmoćnijeg čovjeka u Hrvatskoj, cinici su govorili da je bio i najmoćniji. Pa da je to kraj...
U skoro identičnom postupku, Županijski sud u Karlovcu osudio je Seitera, Cvitešić i Bursića na po dvije godine zatvora, a njihov nazovimo ga kolega Ivan Butković dobio je pola godine zatvora kao onaj koji je kao direktor tvrtke KA-BAH preuzeo, a onda i otpisao dug za kredit od 1,129 milijuna kuna Obrtu Hanžel.
Obrt je bio u vlasništvu Nikole Hanžela, čovjeka zanimljivog za ovu priču zato što je ubrzo postao, kako smo već pisali, jedan od najvećih donatora HDZ-a, te da je bio najveći donator predsjedničke kampanje Kolinde Grabar Kitarović, i to u iznosu nešto manjem od 200.000 kuna. Tako je prolazila 2014. godina, tako je došao i 28. prosinca, prvi krug predsjedničkih izbora, 12. siječnja 2015. i drugi krug predsjedničkih izbora, a tako i slavlje i onaj vrući čestitarski poljubac sa zagrljajem Karamarka Kolindi.
Točno jednu godinu poslije sada predsjednica Kolinda pomilovala je Danka Seitera i on je, nakon odslužene prve od presuđenih dvije godina zatvora, njenim rješenjem pušten na slobodu. Predsjednik Komisije za pomilovanja Davor Derenčinović objasnio je tada je Seiter pomilovan isključivo zbog zdravstvenih razloga te da je predloženo da se Seiteru neizdržani dio polovice jednogodišnje kazne zatvora zamjeni uvjetnom osudom.
Sada stvar postaje ekstremno zanimljiva jer se pokazalo da je već tada, u veljači 2016., kada je predsjednica pomilovala Seitera, županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu pokušavalo protiv njega na sve načine utjerati optužnicu za identično kazneno djelo, samo sada za 12 puta više novca. I tu se kreće sa svim onim loptanjem u kojem je Županijski sud u Karlovcu stalno i iznova bacao optužni prijedlog tužiteljstva protiv Seitera i još dvoje u smeće.
Jutarnji list prvi je primijetio da je predsjednica Kolinda pomilovala čovjeka protiv kojega se vodio pravosudni kazneni postupak za isto onakvo, samo još 12 puta opsežnije, kazneno djelo zbog kakvog je sjedio u zatvoru. Za Jutarnji list iz Ureda predsjednice rekli su da oni nisu znali za taj drugi postupak, da ih o tome uopće nije obavijestilo Ministarstvo pravosuđa. To je, dakle, bilo još u vrijeme kada je ministar pravosuđa bio Ante Šprlje iz Mosta, premijer Tihomir Orešković, a vlada zapravo Karamarko – Božo Petrovljeva.
Iz Ministarstva pravosuđa, sada ministra Dražena Bošnjakovića, Jutarnjem su rekli da niti oni nisu znali da se protiv Seitera vodi pravosudni postupak za identično kazneno djelo, jer im to nije javljeno u "dopisu zatvorske ustanove". I tako je Seiter zahvaljujući tom fascinantno sretnom nizu spektakularnih slučajnosti i "viših sila", izašao na slobodu prije vremena. I s te slobode gledao loptanje Županijskog suda u Karlovcu s njegovim drugim predmetom. Ali, sada suđenje kreće i njemu i još dvoje i što će sad?
Zastara u ovom predmetu nastupa 25. lipnja 2019., pa nas je zanimalo kakve su šanse da se Seiter opušteno prepusti neumitnoj prolaznosti vremena. Za komentar o šansama da postupak ne završi u zastari zamolili smo predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu.
"Do lipnja, rekli ste? To je znači tri, četiri mjeseca. Na kojem se sudu vodi taj predmet? Županijski sud u Karlovcu u pravilu nije preopterećen i nema nikakve prepreke da donese presudu prije zastare. Relativno je brz i mislim da bi i sada trebalo biti tako, osim ako optuženik ne bi bio nedostupan ili ako bi se pojavile neke druge prepreke na koje sud nema utjecaja", kazao nam je aktualni predsjednik Vrhovnog suda.
Podsjećamo da je Vrhovni sud bio taj koji je, nakon što je Županijski sud u Karlovcu stalno ili obustavljao postupak protiv Seitera i drugih i vraćao optužnicu na doradu, nakon posljednje obustave u kolovozu prošle godine, kao viša instanca karlovačkom sudu napokon potvrdio optužnicu.
Za ocjenu šansi da postupak ne završi u zastari zamolili smo i bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Krunislava Olujića.
"Ma, apsolutno nemoguće! Znamo stanje u hrvatskom pravosuđu, a ovdje bismo u tako kratkom vremenu morali imati i prvostupanjsku presudu i žalbeni postupak i moguće izvanredne pravne lijekove...", nabrajao je što bi sve trebalo napraviti do pravomoćne, drugostupanjske presude.
"U pravosuđu imamo spore, trome, needucirane ljude, posebno u postupcima s političkim konotacijama. Vidite, HDZ je još u drugoj polovici 90-ih dobio pravosuđe po svojoj mjeri. Tu imate ljude koji su istrenirani, izvježbani da i bez direktnih intervencija unaprijed sami znaju reagirati onako kako se od njih očekuje. Pravosuđe nam je efikasno samo kad je riječ o ličkim bakama koje sade krumpir ili prave sir. U slučajevima poput ovih nemojte gajiti nikakve iluzije. Tu je riječ o pomilovanju onog čovjeka kojemu se sudilo skupa s njenim donatorom za predsjedničke izbore, je li tako?"
Odgovorili smo mu da jest tako. OK, a novac? Što će biti s onih 13 milijuna i kusur što ih Zdravko Pašalić nije morao otplatiti zbog otpisivanja kredita? Zapravo je bila riječ o kreditu za tvrtku Zagrebdrvo u Pašalićevom vlasništvu, tvrtku su vodila braća Pašalić. Stečajni upravitelj Damir Mikić vodio je stečaj na tvrtkama Adriadrvo i Zagrebdrvo.
Stečajni upravitelj utvrdio je da nema imovine pa je nad tvrtkom za preradu drva i proizvodnju lijepljenih ploča kojima su upravljali braća Ivić i Zdravko Pašalić, stečaj otvoren i zatvoren. No, na istom mjestu, u istim halama danas posluje trgovačko društvo Mundus Viridis d.o.o. vlasništvo Ivića Pašalića, koje se bavi također drvetom. Kako je nekretnina ispala iz stečajne mase...
O toj tvrtki Express je pisao nema tome davno, da Pašalić s tvrtkom "Mundus viridis" uspijeva na izradi peleta i prodaji drva za ogrjev godišnje (2017.) uprihoditi 50 milijuna kuna, odnosno pola milijuna kuna čiste dobiti. Expressu je tada ta tvrtka bila zanimljiva zato što su tvrtke "Tim kabel" Ivana Topčića i "Mundus viridis" Ivića Pašalića već godinama glavni financijeri Zaklade Rhema.
A na stranicama Zaklade Rhema još uvijek su među najvećim projektima zaklade istaknuti "Grozd" Ladislava Ilčića, "U ime obitelji" kojoj se odaje priznanje za jednu uspjelu i sve neuspjele referendumske inicijative, "Vigilare" Vice Johna Batarela i "Centar za obnovu kulture" Stjepe Bartulice. Ove godine ljubav s dijelom ekstremnih katoličkih organizacija, one koje poput Batarela slave "katoličku militantnost", zaklada prestala s financiranjem, no to je već neka druga priča.
