Top News
596 prikaza

Kolinda: "Vučić i ja bili smo kao Franjo i Slobo!"

Pregled tjedna
express
Plenki otkantao traženje poslodavaca za jeftinim radnicima, ali i branio Divjakicu od Bandićevih optužbi za muljanje s tabletima

Kolinda, osudi aktualni zločin, ne moraš uvijek sve

Dok je predsjednica i ovaj put pričala o „nit-smrdi-nit-miriše“ osudi svakog nasilja, premijer je bio sasvim određen: riječ je bila o primitivnom i divljačkom ispadu. Andrej Plenković pozvao je represivni aparat i pravosuđe da najstrože kazne između 15 i 20 navodnih pripadnika Torcide koji su prošlog tjedna napali četvero, potom i petog mladića na Braču, „zato što su bili Srbi“.

Hrvatska javnost većinom se i tjedan poslije napada žestoko zgražala nad nasiljem huligana nad mladima koji su došli raditi na Braču u sezoni u kojoj poslodavci ionako stalno apeliraju zbog manjka radnika. Nebitno po ishod tog zločina iz mržnje, ali je na kraju ispalo da su Srbi bili samo dvojica napadnutih, da su divljaci „razbili bubrege“ cipelarenjem mladoj djevojci iz Varaždina koja je skočila tijelom zaštititi jednog od napadnutih, da su smrskali nos 26-godišnjem vatrogascu s Brača koji je priskočio žrtvama u pomoć...

Pripadnik "Torcide Vitez" | Author: Miranda Čikotić/ PIXSELL Miranda Čikotić/ PIXSELL

I onda šok! Ispalo je da nisu baš svi napadači, iako vjerojatno jest većina, došla na Brač na Torcidin turnir s kopna. Jedan od napadača je također brački vatrogasac, pa su ga brački vatrogasci hitno i s gađenjem javno popljuvali. A onda se ispostavilo da je taj mladić prošle godine bio jedan od Torcidaša koji su tada u Beogradu pritvoren zbog krađe na benzinskoj postaji i šaranja ustaških grafita. O da, i da ga je tom prilikom spašavao ministar uprave Lovro Kuščević. Ministar je tim povodom u četvrtak komentirao da „naravno da pomaže svim hrvatskim državljanima gdje god može“, ali i to da „Bože sačuvaj da opravdava onaj čin nasilja na Braču“, te je pozvao da se to osudi.

Kolinda: "Vučić i ja bili smo kao Franjo i Slobo!"

Kolinda je u srijedu branila svoje susrete s Aleksandrom Vučićem. Na opasku da je srbijanski premijer tada predao dokumentaciju o nestalim osobama koje već neko vrijeme više nisu nestale, rekla je da je on iskreno vjerovao da su to podaci koji Hrvatskoj nisu poznati. Zanimljiv je bio trenutak u kojem je Kolinda posegnula za povijesnim opravdanjem svojih susreta s Vučićem.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić | Author: Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL

„Naglasila je i da je u Vučićev posjet uložila puno svog političkog kapitala te podsjetila kako je pokojni predsjednik Franjo Tuđman razgovarao s Miloševićem kako bi riješio rat i proveo mirnu reintegraciju, 'jer to je jedini način'“, pisala je HINA.

Mirnoj reintegraciji Podunavlja nitko nije imao što za prigovoriti. No, od novinara se nitko nije sjetio pitati misli li predsjednica pritom i na sve ostale susrete Tuđmana i Miloševića još od Karađorđeva 1991.

Bandićev juriš na Divjakicu završio junačkim povlačenjem

"To je poruka hrvatskoj javnosti. Onaj tko krši zakon, tko nabavlja duplo skuplje tablete ne može imati povjerenje Stranke rada i solidarnosti. Za mene je ta priča završena, na potezu je premijer", objašnjavao je Milan Bandić najavu da trebamo očekivati da njegov klub zastupnika u Saboru, a taj stalno raste, namjerava tražiti smjenu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.

Blaženka Divjak i Ivan Vrdoljak | Author: Josip Regović/PIXSELL Josip Regović/PIXSELL

Bandić je rekao i to da je ministar graditeljstva Predrag Štromar krenuo uzvraćati udarac spominjanjem inspekcijskih nadzora na mostovima u Zagrebu. Činjenica doista jest da su inspekcijski nadzor i slučaj traženja smjene ministrice Divjak vrlo zgodno koincidirali. Na kraju je Bandićev klub zastupnika odustao od traženja podrške 31 zastupnika u Saboru, jer nisu mogli pronaći još 19, osim svojih 12, koji bi to podržali, nakon što je većina oporbe poručila da „neće u tome sudjelovati“. Otada se to više ne spominje.

Orban: Hrvatska - to je mađarska zemlja

Mađarska je prije nekoliko dana proslavila Dan nacionalnog zajedništva, spomendan uveden 2010. kako bi se obilježilo potpisivanje Trianonskog mirovnog ugovora koji je potpisan 1920. između Saveznika i Mađarske u palači Trianon u Versaillesu, a po čijim je odredbama Mađarska izgubila dvije trećine teritorija koji je podijeljen između Austrije. Čehoslovačke. Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Rumunjske. Iredentističku tezu o „otetih dvije trećine teritorija“ u što spada i najveći dio Hrvatske, na društvenim mrežama podijelio je i predsjednik Viktor Orban.

I u Splitu: Gay is OK

Subota, Split, Gay pride – sve je prošlo mirno i u najboljem redu. Povorci se pridružilo i nešto turista. Sudionici su u rukama nosili brojne transparente među kojima je pisalo 'Volim i postojim', 'Ljubi bližnjeg svog', 'Ponosno dijete', 'Trans prava su ljudska prava', 'Marš iz moje postelje', 'Život se živi izvan četiri zida', 'Što tebe dira koga ja diram' i mnoge druge. Jedino... Ove godine nije bilo izvješene zastave duginih boja koja simbolizira mir. Objašnjenje gradonačelnika Andre Krstulovića Opare je da su gradske vlasti donijele odluku da se tu ne smiju dizati nikakve druge zastave osim službene zastave Grada Splita i Republike Hrvatske. Ispalo je da bez problema na tom mjestu vijori jedna od povijesnih zastava općine Split, dakle apsolutno neslužbena.

Plenki poslodavcima: Zaposlite prvo nezaposlene Hrvate, tek tada tražite strance!

Koordinacija ugostitelja Hrvatske uputila je u subotu apel Vladi da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva.

"Kada nedvojbeno utvrdimo da su iscrpljene mogućnosti zapošljavanja naših državljana, onda smo spremni razmotriti i proširiti kvote, koje su očito u pojedinim dijelovima, osobito na obali, bilo da je riječ o turizmu, ugostiteljstvu ili graditeljstvu nužno potrebne. Mi ćemo iza te odluke stati, ali ne želimo da to bude neargumentirano", uzvratio im je premijer Plenki.

Turistička sezona | Author: Ivo Čagalj/PIXSELL Ivo Čagalj/PIXSELL

Drugim riječima, načelno da, ali samo onih profila radnika za koje se ispostavi da ih u Hrvatskoj nema među nezaposlenima. Vlada je u 2018. kvote za dozvole strancima da rade u Hrvatskoj čak udvostručila. No, resorno ministarstvo sada je podsjetilo da se na HZZ-u trenutno nalazi čak 4000 radnika koji su izričito rekli da bi radili u sezoni. Od toga njih 1600 živi na obali Jadranskog mora. Prošle godine anketa HZZ-a pokazala je da je tih nezaposlenih građana Republike Hrvatske čak 20.000 koji bi radili.

I zato je sada ispalo da neka poslodavci prvo izvole pozapošljavati hrvatske građane koji crkavaju od gladi nezaposleni, a očajnički žele raditi i to su kadri, pa tek kad sve njih „potroše“, ako poslodavcima još uopće nakon sve te vojske očajnika u Hrvatskoj, još uvijek bude trebalo stranih radnika, onda neka se jave... Da ne bi ispalo da je riječ o kukanju poslodavaca kako bi se domogli „jeftinih“ radnika iz zemalja trećeg svijeta i na taj način da se ne bi rušila cijena rada u Hrvatskoj samo kako bi netko dvostruko brže bio kadar zaraditi si novi, recimo, Mercedes nego do sada.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.