Bivši blagajnik HAC-a otkrio je za RTL kako je blagajnik ljeti, kad je bio pojačan promet, mogao ukrasti i po 20.000 kuna u 20 smjena i to bez većih poteškoća.
Ispričao je da su on i neki kolege, koji su radili na naplatnim postajama, godinama krali desetke tisuća kuna od cestarina, a da neki to čine i danas. Zbog malverzacija je dobio otkaz, kao i još nekoliko radnika, ali ispričao je da mu se isplatilo.
Objasnio je i cijeli proces krađa, pa je rekao da je prvo trebalo nabaviti prekodirane kartice iz najbliže postaje. Recimo, ako bi vozač dolazio iz Zagreba do Slavonskog Broda i za tu relaciju cestarina je 87 kuna. Vozaču bi naplatio taj iznos, ali bi prekodiranom karticom lažirao da dolazi iz susjedne postaje, što je bio iznos od samo 5 kuna, a razliku u cijeni bi zadržao. Takav je "posao" trajao godinama.
Zbog ogromnog novca, mnogi su blagajnici dolazili u smjenu i usred godišnjeg odmora, ako bi im nedostajalo novca.
Kako navodi RTl, iako se u cestarinama okrene više od 2 milijarde kuna, HAC nije obveznik fiskalizacije. Navodi se da je sustav naplate zatvoren, zaštićen na nekoliko razina i da je samim time onemogućeno nezakonito poslovanje i utaja prihoda te je osigurana naplata poreza.
Express je u nekoliko navrata pisao o određenim postupcima unutar Hrvatskih autocesta koji su omogućili pljačku nezamislivih razmjera.
Podsjetimo samo ovim tekstom iz studenog prošle godine do kojih razmjera je išla pljačka milijuna, a vjerojatni i milijardi, kuna iz državnog proračuna.
Da nemam ovdje bolesne roditelje, ostavio bih i tvrtku te otišao u Irsku. Uvjeren sam da na kraju nitko i neće biti osuđen za pljačku u HAC-u jer je policija od početka bila premrežena s tom ekipom, a mi smo im naivno nosili dokaze. Uvijek je negdje zapinjalo, a tek kasnije smo shvatili koliko smo naivni bili kad smo vjerovali institucijama. Ne bih to više ponovio. Iskreno, gadi mi se sve. Kazao namje to prije nekoliko mjeseci sugovornik koji je zadnjih deset godina otkrivao kriminal u Hrvatskim autocestama. Iako je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, bio udarna igla za nastupe u javnosti, naš sugovornik je usko surađivao s njim, pripremao sve materijale, proveo sate i sate proučavajući dokumente iz HAC-a koje je uspio otkriti te ih dostavljao istražiteljima i uskom krugu novinara koji su pisali o tome. Taj branitelj je bio u Hrvatskim autocestama od njihova osnivanja. Više nije. Otišao je sam nakon što su prije osam godina uhićeni svi direktori, a razmjeri kriminala u HAC-u šokirali javnost.
Danas, osam godina poslije, nema ni jedne osuđujuće presude iako je otvoreno desetak slučajeva za čitavom hobotnicom od 30-ak menadžera Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.
- Krenuli smo u rasvjetljavanje te političke sprege da im pokažemo da ne mogu raditi što hoće. Računali smo da su svakom građaninu ove zemlje na štetnim poslovima uzimali 50 kuna dnevno. U svemu smo izračunali da je HAC oštećen za 15 milijardi kuna, a isisano je otprilike između jedne i dvije milijarde kuna. Sad plaćamo te dugove, ali nikom ništa. Kad su mi prije osam godina govorili da neće nikome pasti dlaka s glave, nisam vjerovao jer smo sve objavili i dostavili istražiteljima. Bili smo u krivu – priča nam rezignirano.
Šokiralo ga je otkriće 24sata da je jedan od HDZ-ovih glavnih operativaca u HAC-u u to vrijeme, Željko Krapljan, ponovno zaposlen u cestarskoj tvrtki. Kako su otkrila 24sata, Željko Krapljan, sisački HDZ-ovac, od ovoga mjeseca je direktor u tvrtki Via Tel. Tvrtku su osnovale Hrvatske ceste i imaju tek sedam zaposlenih koji se brinu o komunikaciji na državnim cestama. Kao direktor Krapljan će imati barem 15.000 kuna mjesečno, iako naši sugovornici ističu da će mu plaća vjerojatno biti i znatno veća.
Krapljana je HDZ-ova vlast vratila u cestarski sektor u trenutku kad je resorni HDZ-ov ministar Oleg Butković najavio otpuštanje čak tisuću radnika iz cestarskog sektora u sljedeće dvije godine. U vrijeme najvećih otkrivenih malverzacija, između 2005. i 2011. godine, Krapljan je bio zamjenik direktora Sektora održavanja. Možda se ne čini visokom funkcijom u to vrijeme, ali to radno mjesto dotad nije postojalo. Izmišljeno je za Krapljana. S te funkcije, kako nam je već svjedočio Mijat Stanić, glavni cilj mu je bio razbijanje sindikata, a svojim poslom se zaista malo bavio. Krapljan je na toj funkciji tijekom 2007. imao mjesečni dohodak od HAC-a od nevjerojatnih 37.000 kuna. Dvostruko više nego što je plaću dobivao premijer Ivo Sanader, čiji je ministar Božidar Kalmeta i doveo Krapljana te mu omogućio ovako unosnu zaradu. Visoki dohodak je zarađivao jer je uz plaću dobivao i bonuse, naknade za pasivna dežurstva, dodatak za odvojeni život... Interna kontrola u HAC-u je kasnije utvrdila da nije imao pravo na 1500 kuna mjesečno za odvojeni život te da si je nepropisno i suprotno pravilima štednje stalno pisao dežurstva.
Nije radio ni evidenciju posla pa se uopće ne zna koliko je bio na svojem radnom mjestu. Koristio je službeni automobil svakodnenvo, pa čak i na godišnjim odmorima iako na to nije imao pravo. Krapljan je vrijedio i kao kadrovik, a DORH je protiv njega i drugih direktora pokrenuo i postupak za nezakonito zapošljavanje. Ironija je da je protiv Krapljanova šefa bio pokrenut postupak jer je njega nezakonito zaposlio, a protiv Krapljana jer je nezakonito zapošljavao druge. Postupak je počeo prije šest godina, a onda je DORH odustao.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
