Krapljana je Božidar Kalmeta pokušao i promaknuti na direktora Sektora naplate, ali nakon samo nekoliko mjeseci je odustao jer su se radnici pobunili. Krapljan je dobivao dodatak na plaću jer je smijenjen - ukupno 140.000 kuna. Taj sisački branitelj i HDZ-ovac je zaista specifičan i jer je uzeo otpremninu nakon smjene u sisačkoj Tržnici, ali je dobio odštetu i nakon što je smijenjen iz sisačke razvojne agencije Simora. Među ostalim, prvu opomenu pred otkaz je dobio jer je u radno vrijeme bio na skupu HDZ-a, a zatim ga je smijenio HDZ-ov župan Ivo Žinić, koji vuče konce u Simori. Ali Krapljan ih je tužio pa će dobiti zaostale plaće i otpremninu od više od 150.000 kuna.
On jednostavno ne zna stati.
- Bila je pogrešna poruka ponovno ga vratiti u sustav nakon svega - priznaje i jedan HDZ-ovac, ali pitanje je koliko će se stranka baviti ovim slučajem iako Krapljan više nije omiljen.
No Krapljan je zasad samo primjer propale borbe države protiv korupcije, nezakontosti i uhljebništva u tvrtki koja je gradila hrvatske autoceste. I to skupim kreditima, a prema nizu optužnica, poslove su dobivale podobne tvrtke. Kako su to objasnili Josip Sapunar, nekadašnji direktor financija u HAC-u, i Igor Premilovac, direktor tvrtke Remorker po kojem je afera dobila ime, onda su izvođači vraćali novac direktorima u HAC-u. Sapunar koji je do raskola s Kalmetom bio glavni operativac za financije, nosio je novac na ruke, izjavio je da je novac odlazio u Zadar. Sada je neka vrsta pokajnika i također se brani sa slobode. Čak je poradio na izgledu te živi kao i ranije. Kao glava operacije u aferi Remorker označen je bivši ministar Božidar Kalmeta, a tereti ih se za više od 20 milijuna kuna izvučenih na taj način. Suđenje je tek počelo, a Kalmeta je prvooptuženi. Sve do prošle godine Kalmeta je na miru bio zadarski gradonačelnik, a samo pritisak iz stranke ga je natjerao da se ponovno ne kandidira. Međutim, u Zadru je Kalmeta i dalje nedodirljiv i utjecajan, a čak ga je i vodstvo stranke na čelu s Andrejom Plenkovićem potpuno pustilo na miru.
Na optuženičkoj klupi s Kalmetom je i Jurica Prskalo, čelnik HAC-a, optužen u pet slučajeva. No dok je država skupljala dokaze i pritvarala Prskala, on je vodio i radno-pravnu bitku. Na kraju je pravomoćno presuđeno da je neopravdano dobio otkaz jer nije dolazio na posao dok je bio u pritvoru s optužbama za milijunsko izvlačenje novca.
Jurica Prskalo je vraćen na posao i dobio je više od milijun kuna za zaostale plaće. I sad radi u HAC-u kao glavni inženjer. Plaća mu je 13.000 kuna. Istodobno se protiv njega vode postupci da je isti taj HAC oštetio za desetke milijuna kuna.
Vjerojatno najpoznatiji slučaj je farbanje tunela koje je plaćeno više od 200 kuna po četvornome metru, ukupno 42 milijuna kuna. Prije tog famoznog ugovora sa Skladgradnjom braće Žužul bojenje tunela je plaćano gotovo deset puta manje. Nakon nekoliko vještačenja i neslaganja nalaza, na kraju još nije ni podignuta pravomoćna optužnica. U međuvremenu je i Goran Legac, niži inženjer koji je optužen za namještanje posla farbanja tunela, dobio presudu o povratku na posao i odštetu.
- Mi smo samo objavom dokumenata u medijima spriječili u zadnji tren da se Skladgradnji ne isplati još osam milijuna kuna za taj posao. Od tada nisu farbani tuneli, a dovoljno je da sad raspišu natječaj i dobili bi cijenu od 20 do 30 kuna po kvadratu. Ali u HAC-u to ne žele dok traje postupak. Policija nije čak ni pozvala na ispitivanje inženjera koji je prije potpisivao te poslove, a nije htio sudjelovati u preplaćenom bojenju, što je dokaz slučajnog ili namjernog traljavog posla – objašnjava naš sugovornik koji je otkrio taj slučaj.
Kao i u brojnim drugim slučajevima, s Prskalom je suoptužen i drugi član tadašnje uprave, splitski HDZ-ovac Marijo Lovrinčević. On je poznat po tome što je nekoliko mjeseci prije prvih uhićenja, u jesen 2009. godine, ponosno rekao: “U Hrvatskim autocestama nema afera!”.
Lovrinčević danas vodi svoju tvrtku Tradicijska gradnja i nije aktivan u javnosti. Lovrinčević i Prskalo su optuženi za štetu od 58,5 milijuna kuna zbog gradnje odmarališta kraj Ploča. To odmaralište nije bilo planirano, a istražitelji su tvrdili da je posao namjerno dodijeljen Skladgradnji braće Žužul kao podizvođaču. Opet je i Josip Sapunar svjedočio da je postojao dogovor političkog vrha, Ive Sanadera i Božidara Kalmete, da se Skladgradnji dodjeljuju poslovi kako bi stekli reference, a onda su oni u HAC-u to izvršavali.
Ali to nije bilo dovoljno. Sukladno ostalim dokazima, prošle godine su Lovrinčević i Prskalo oslobođeni, a Županijski sud u Zagrebu je zaključio da nisu napravili štetu i da nije bilo nikakve kriminalne namjere, a da je njihova odluka bila pogodna za Luku Ploče i Hrvatsku.
Zanimljiva je i sudbina HDZ-ovca Ivice Mlinarevića, još jednog člana uprave tadašnjeg HAC-a.
Kad su njegovi kolege redom uhićeni, Mlinarević je jedno vrijeme bio maltene sam. Njega su istražitelji teretili tek kasnije, za znatno manji, ali simboličan grijeh. Zajedno s Prskalom i Lovrinčevićem, optužen je da je za 550.000 kuna oštetio HAC jer je dvije godine štitio Josipa Pocrnića. Pocrnić je preko ličkog HDZ-a dobio posao u HAC-u i naputak da se ne mora pojavljivati na poslu. Dvije godine nije dolazio na posao, a veza mu je navodno bio sadašnji lički župan Darko Milnović. Kad je priča otkrivena, Pocrnić se sam povukao iako su ga uvjeravali da uopće ne mora ići.
Optužnica za to nezakonito zapošljavanje i štićenje protiv Mlinarevića je pala. Još je zanimljiviji i slučaj koji nikad nije dobio sudski epilog. Radi se o tzv. aferi “Stupići”, koje je nabavljao Sektor za održavanje kroz godine. U tu aferu su bili “umočeni” kao odgovorni za nabavu i Ivica Mlinarević te već spomenuti Željko Krapljan, kao i Krapljanov direktno nadređeni Stjepan Klarić.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
