Ima više od dvije godine kako je UN uveo Sjevernoj Koreji najstrože sankcije u povijesti, sve kako bi se uništila trgovina vlasti u Pyongyangu s vanjskim svijetom i time i sjevernokorejski vojni nuklearni program. Wall Street Journal, međutim, otkriva kako Sjeverna Koreja ipak uspijeva uvoziti i izvoziti stotine milijuna dolara vrijedne pošiljke brodovima preko svojih luka.
Povjerljivi podaci iz UN-a i iskazi službenika SAD-a otkrivaju široku lepezu taktika kojima Pyongyang prikriva da je riječ o sjevernokorejskim brodovima. Posade prebojaju ime i oznake po oplati broda, na moru isključuju uređaje za praćenje i identifikaciju, potom uključuju uz lažnu identifikaciju, nekima čak uspijeva prikazati se kao da su brodovi drugih država, da se ne govori o promjenama vlasništva brodova.
Međunarodne sankcije Sjevernoj Koreji zabranjuju veliki izvoz, posebno tekstil, hranu iz mora i ugljen, a što se tiče uvoza, ograničavaju uvoz nafte. Unatoč tome, od siječnja do sredine kolovoza 20-ak tankera uspjelo je u sjevernokorejske luke isporučiti najmanje 148 pošiljki prerađenih naftnih derivata, barem ih je toliko na djelu uočila istraga Vijeća sigurnosti UN-a. Ključni način za krijumčarenje nafte i naftnih derivata u Sjevernu Koreju postalo je prebacivanje tereta s broda na brod nasred oceana.
Većina tankera isključivala je svoje lokatore položaja. Neki su brodovi samo tijekom ljeta imali čak po tri putovanja, pa ako se uzme da je svaki od njih pritom bio pun, to bi značilo da je Sjeverna Koreja uvezla pet puta veću količinu nafte od 500.000 barela na koliko joj je sankcijama ograničio UN. Od Tajvana do Togoa UN i druga tijela istražuju najmanje 40 brodova i 130 kompanija.
Osim tankera, tu je riječ i o teretnim te o kontejnerskim brodovima, sve skupa smatra se da su istražitelji registrirali oko 200 ilegalnih pošiljaka, a koliki je stvaran broj, izvan Sjeverne Koreje to nitko ne zna. Čak je i Kina pritegnula određeni dio trgovine Sjeverne Koreje, no ovakve metode brodskih pošiljaka dovele su dotle da je kampanja "krajnjeg pritiska" SAD-a bitno oslabljena. Posljedica je to da Sjeverna Koreja i dalje održava svoju mrežu vojnih baza s balističkim projektilima.
A dokaz da je ova država i dalje dobro opskrbljena naftom jest to da, kako navode upućeni u tamošnja stanja, su im cijene goriva ove godine relativno stabilne. Kako model funkcionira pokazuje slučaj broda u vlasništvu tvrtke Chang An Shipping & Technology Ltd. Tvrtka je osnovana u Hong Kongu 2016. s temeljnim kapitalom od 1300 dolara. Zaposlenih je točno jedan i to je direktor koji živi u Kini. WSJ je došao do podataka tvrtke koji pokazuju da je brod u dvije godine plovio pod zastavama četiri različite zemlje, sve kako bi prevozio sjevernokorejski ugljen.
Chang An je prvotno registrirao svoj brod u Zanzibaru u Tanzaniji. Ovaj poluautonomni otok stranim brodovima već neko vrijeme nudi pogodnost besplatnog registriranja pod svojom zastavom, što je legalno, ali se zloupotrebljava. Jednom kad je to uočeno, Zanzibar je iz svojih knjiga eliminirao 45 brodova sa sjevernokorejskim vezama, pa tako i brod Chang An. Vlasnik je zato brod preimenovao u Hua Fu i počeo ploviti s njime pod zastavom Fidžija.
No, Fidži je ustvrdio da takvu zastavu nije dao tom brodu, da uopće niti ne prima registracije stranih brodova, osim za Papuu Novu Gvineju i Novi Zeland za popravke. Isto se dogodilo s još pet brodova što ih je izbacila Tanzanija, odnosno Zanzibar. Da se to događa Fidži je naslutio 2017. Odmah je o tome obavijestio sve druge države svijeta, na što se Hua Fu odmah registrirao kao brod Sjeverne Koreje. No, sada je počeo na pučini odašiljati signal da je riječ o brodu pod zastavom Fidžija.
Dva mjeseca poslije registrirao se u Panami. Podaci iz UN-a pokazuju da je ove godine ovaj brod prevozio sjevernokorejski ugljen za izvoz. Počelo je kad je UN prošle godine zabranio izvoz ugljena Sjevernoj Koreji. Brod je dva tjedna plovio uz obale Kine kako bi izgledalo da je pristao u nekoj od luka u Kini. Potom je posada krivotvorila podatke o zapremini broda pod razinom mora kako bi izgledalo da je brod isplovio pun tereta.
U tom trenutku brod isključuje svoj lokator na pet dana tijekom kojih pristaje u luku Nampo u Sjevernoj Koreji kako bi ukrcao ugljen, što je uočeno satelitskim osmatranjem. Narednih dana je brod imao uključen lokator povremeno, ploveći prema Vijetnamu kako bi prevezao pošilju vrijednu 800.000 dolara. Dokumenti na brodu tvrdili su da je to ugljen iz Kine. Sljedeći put kad je brod Hua Fu pokušao dostaviti ugljen u Vijetnam, vlasti su ga odbile. Zato je brod Hua Fu promijenio taktiku.
Sljedeći put je pokupio ugljen iz luke Najin u Sjevernoj Koreji i prevezao ga do drugog broda nasred oceana. U ožujku ove godine UN je ovaj brod označio da mu se zabranjuje pristajanje u sve luke svijeta. Ubrzo se tvrtka vlasnik iz Hong Konga ugasila. Svi pokušaji da se pronađe bivši vlasnik kao osoba, bili su neuspješni. Pet zemalja stalno nadgleda iz zraka što se događa s pomorskim prijevozom Sjeverne Koreje. Riječ je o velikom području i puno brodova, od kojih neki prevoze legalan, a neki ilegalan teret.
I vrlo često je problem razlučiti jedno od drugoga. Istražitelji ovise stoga o lučkim službenicima u zemljama poput Sierra Leonea ili Palaua, te im je stoga jako važno da ovi budu nekorumpirani, dobro uvježbani i na stalnom oprezu. State Department SAD-a zato je orgainizirao trening za 20-ak zemalja iz Pacifika i Afrike. Stručnjaci kažu da je izigravanje registracije jednostavno. Brodovi se često registriraju u stranim zemljama zbog ušteda ili jednostavne procedure.
Problem je što Međunarodna pomorska organizacija (IMO) ima ograničene mogućnosti nadzora što se događa u svijetu. Tako je Fidži prvi put čuo za zloporabu svoje zastave tek kad mu je to dojavio Singapur u vezi jednog broda. Uslijedila su upozorenja i iz drugih luka. Na to je tadašnji direktor pomorskih vlasti u Fidžiju u rujnu 2017. poslao upozorenja diljem svijeta, navevši čak 91 brod za koji se sumnjalo da plovi pod lažnom zastavom.
Analize organizacije Journal C4ADS pokazale su da trećina od tih brodova ima veze sa Sjevernom Korejom. Neki od brodova, kao što je radio Hua Fu, nakon uzbune iz Fidžija, preregistrirali su se u Togou, Panami ili drugdje. Sjevernoj Koreji vanjska trgovina išla je odlično prije uvođenja sankcija. Izvezla je više od 2,8 milijardi dolara vrijednu morsku hranu, ugljen i drugu robu, a uvozila je naftu.
Pomorske operacije Sjeverna Koreja godinama koristi i za posebnu zaradu od krijumčarenja cigareta i droga, a od 2006., kada je UN toj zemlji zabranio trgovanje oružjem i luksuznom robom, Pyongyang ilegalno uvozi i to. 2013. uhvaćena je jedna pošiljka oružja s Kube prema Sjevernoj Koreji. Pyongyang je zato počeo preregistrirati tvrtke iz Pyongyanga u strane zemlje. I to tako da za svaki brod postoji samo jedna tvrtka vlasnik kako bi se smanjila šteta ako se uhvati jedan brod.
Kako su prošle godine sankcije pooštrene, sjevernokorejski brodovi počeli su gasiti svoje lokatore, ponekad čak i trajno. Brodovima je to zapravo dopušteno kako bi izbjegli pirate, ali se od njih isto tako očekuje da ih i ponovno upale čim opasnost prođe. Od 170 sjevernokorejskih brodova tijekom mjesec dana 2015. bilo je zabilježeno oko 100 brodova koji su odašiljali signale. Ove godine taj broj pao je na manje od 10. Brodovi su usto pribjegli prekrcaju na moru.
Kad je riječ o tekućim tovarima, kao što je nafta, stvar je jednostavna. Nešto je opasnija i skuplja kad je riječ o ugljenu ili nečemu za što su potrebni kranovi.
"Cilj sankcija je da se toliko povećaju troškovi da ilegalni prijevoz više nije isplativ. Ovdje se to nije dogodilo", kazao je Neil Watts, stručnjak UN-ovog panela za promatranje Sjeverne Koreje.
U veljači ove godine SAD je na crnu listu stavio tanker Chon Ma San koji je stalno bio u prekrcajima nafte na moru. Tanker je svoje lokatore pogasio u lipnju prošle godine, posada je prebojala oplatu tako da je u mjesto broja 3 stajao broj 8 u identifikacijskoj oznaci. Dan nakon što je SAD odredio sankcije Chon Ma San, japanska vojna letjelica snimila je tanker kako u Istočnokineskom moru prima gorivo s broda Xin Yuan 18 pod zastavom Malediva.
I taj brod je isključio svoj lokator kratko nakon što je isplovio s Tajvana dva tjedna ranije. Ni tada nisu uspjeli uhvatiti vlasnike broda. Brod je, pokazalo se, naftne derivate prevozio u Sjevernu Koreju od prosinca do srpnja prevozio najmanje devet puta. Maledivi su rekli da Xin Yuan 18 kod njih nije registriran. Xin Yuan 18 u vlasništvu je tvrtke iz Hong Konga s jednim registriranim vlasnikom, Kinezom, bez očitih veza s Pyongangom.
Obavještajci s Malediva otkrili su da je tvrtku na prijevaru u registre IMO-a preko lažnog certifikata poslao izvjesni Abdulla Fahumee. Lažirao je račun na Gmailu kako bi glumio da je on zamjenik šefa pomorskih vlasti na Maledivima. Registarska oznaka broda zapravo je bila oznaka ribarskog broda njegovog brata s Malediva. Fahumeejev brat ja za WSJ na telefon rekao da nije imao pojma o svemu tome.
Fahumee sada ima prijavu da je kršeći sankcije Sjevernoj Koreji počinio kazneno djelo terorizma. On sve negira i kaže da je lažno optužen. Pokazalo se i to da je Xin Yuan 18 sigurnosni certifikat dobio od Pacific International Classification Society, koja je u Singapuru registrirana u ožujku 2017., samo nekoliko mjeseci prije nego što je krenula operacija s ovim brodom. Ispalo je da je većinski vlasnik Wong Qian Liang, koji je ujedno i poslovni partner Fahumeeja, da su skupa posjedovali brodarsku tvrtku 2016.
