Bosanskohercegovački ured Interpola primio je zahtjev Republike Hrvatske za privođenje Dinamova dužnosnika Zdravka Mamića, po tjeralici koju su raspisale vlasti Republike Hrvatske.
"Stigao je zahtjev u Interpol", rekao je neimenovani dužnosnik u ministarstvu sigurnosti BiH.
Pojasnio je kako će Mamić biti priveden u Sud BiH te će se izjasniti o tome ima li bosanskohercegovačko državljanstvo, kao i protivi li se izručenju Republici Hrvatskoj.
Državna policijska agencija (SIPA) u srijedu još nije dobila nalog za Mamićevo privođenje.
U službenom odgovoru Hini iz ureda Interpola u BiH koji djeluje pri Upravi za koordinaciju policijskih tijela BiH, navodi se da ta institucija 'nije ovlaštena davati informacije' o tome je li za Zdravka Mamića stigao zahtjev za privođenje i izručenje Republici Hrvatskoj nakon nepravomoćne presude Suda u Osijeku kojom je proglašen krivim i osuđen na 6 godina i šest mjeseci zatvora. Pojasnili su da upit treba uputiti 'hrvatskim nadležnim vlastima'.
Županijski sud u Osijeku u utorak je izdao nalog Policijskoj upravi osječko-baranjskoj da raspiše domaću i međunarodnu tjeralicu za Zdravkom Mamićem. Za područje Europske unije izdan je europski uhidbeni nalog.
Dinamov savjetnik Zdravko Mamić nalazi se u Međugorju, s obzirom da ima dvojno državljanstvo. S obzirom na odredbe Ustava, BiH ne izručuje svoje državljane.
Kako je Express već ranije pisao, čim Hrvatska za njim izda međunarodnu tjeralicu i postane lice na Interpolovoj tjeralici, Mamić je osuđen na boravak u BiH jer, čim bi je napustio, druge države morale bi ga izručiti Hrvatskoj.
Ugovorom s BiH o izvršenju kaznenih sankcija osoba osuđena u Hrvatskoj koja ima dvojno državljanstvo može tražiti da kaznu odsluži u BiH. No tek kad presuda postane pravomoćna. U Mamićevu slučaju to bi značilo najmanje nekoliko godina.
Nakon što presuda postane pravomoćna u Hrvatskoj, osobe osuđene u Hrvatskoj imaju pravo zatražiti preispitivanje kazne prema kaznenom zakonu BiH. Primjerice, riječki kardiolog Ognjen Šimić, koji je imao dvojno državljanstvo, zbog primanja mita 2008. u Hrvatskoj je nepravomoćno bio osuđen na devet godina zatvora.
Na objavi presude nije se pojavio jer je već bio u Sarajevu. Vrhovni sud RH potom ga je pravomoćno osudio na pet godina. Nakon što je potpisan sporazum između Hrvatske i BiH o izručivanju bjegunaca i izdržavanju kazne, Šimić je zatražio da kaznu odsluži u BiH.
U dva navrata suđeno mu je pred Županijskim sudom u Sarajevu i oba je puta osuđen na dvije i pol godine zatvora, a tu je presudu potvrdio i Vrhovni sud Federacije BiH. Šimić je preminuo tijekom izdržavanja kazne.
U BiH se od hrvatskog pravosuđa sklonio i Miroslav Kutle. Kutle je u Hrvatskoj bio pravomoćno osuđen za aferu Gradski podrum na dvije godine i osam mjeseci zatvora.
Presuda je ustupljena BiH čiji je sud poništio presudu za Gradski podrum, uz obrazloženje da ono za što su Kutlu u Hrvatskoj teretili u BiH nije kazneno djelo.
U BiH, tko ima novca, niti ne mora u zatvor. Prema odredbama kaznenog zakona BiH, kazne do godine dana zatvora mogu se zamijeniti novčanom kaznom po principu dan zatvora - 100 konvertibilnih maraka. Znači, u roku mjesec dana odjednom se plati 36.500 konvertibilnih maraka, što je 146.000 kuna, i ne ide se u zatvor.
