Kanadski vladajući liberali pobijedili su na izborima u ponedjeljak, no zasad se ne zna hoće li moći sami sastaviti vladu, objavile su u prognozama televizije CTV i CBC.
Premijer Mark Carney zatražio je od birača snažan mandat kako bi se odupro carinama i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati zemlju. CTV i CBC prenose da liberali još nisu osigurali 172 zastupnika potrebnih za natpolovičnu većinu.
Na rezultate će se morati čekati još neko vrijeme i moguće je da će ovisiti o ishodu glasanja u najzapadnijoj provinciji Britanskoj Kolumbiji gdje se birališta zadnja zatvaraju. Liberali, koji vladaju posljednjih devet godina, pobijedili su ili vode u 133, a konzervativci u 93 izborne jedinice. Parlament ima 343 mjesta i ako Carney osvoji samo relativnu većinu morat će pregovarati s manjim strankama.
Rezultati izbora teški su poraz konzervativnog čelnika Pierrea Poilievrea, koji se u kampanji fokusirao na unutarnju politiku i obećanje da će popraviti zemlju koju su liberali "pokvarili". Koliko je uspjehu Carney pomogao američki predsjednik Donald Trump u narednim će danima objasniti politolozi. Trump je u više navrata rekao kako bi Kanada trebala postati 51. država SAD-a. Oglasio se i u ponedjeljak na dan parlamentarnih izbora.
"Sretno velikom narodu Kanade“, rekao je američki predsjednik u poruci na svojoj platformi Truth Social, pozivajući Kanađane da „izaberu čovjeka koji ima snage i mudrosti da vam prepolovi poreze, ojača vaše vojne sposobnosti, besplatno, na najvišu razinu na svijetu, da učetverostruči automobilski, čelični, aluminijski, energetski i sve ostale sektore, bez carina ili poreza, ako Kanada postane dragocjena 51. država Sjedinjenih Američkih Država“.
"Ako bi Kanada postala 51. američka savezna država, više ne bi postojala "umjetna linija" kao granica, napisao je u ponedjeljak Donald Trump, dodajući velikim slovima: "Nema granice. Samo pozitivne stvari bez negativnih. Ne može biti drugačije! Sjedinjene Države "više ne mogu subvencionirati Kanadu stotinama milijardi dolara godišnje kao u prošlosti. To nema smisla osim ako Kanada nije (američka) država!" rekao je američki predsjednik.
Kako će se Carney nositi s agresivnim susjedom ostaje da se vidi. Kada je naslijedio Trudeaua rekao je:
"Amerikanci žele naše resurse, našu vodu, našu zemlju", upozorio je, "ako uspiju, uništit će naš način života. U Sjedinjenim Državama (...) nikada neće postojati pravo na francuski jezik", rekao je u svom govoru, redovito prelazeći s engleskog na francuski. “Radost življenja, kultura i francuski jezik dio su našeg identiteta.” "Ovo su mračni dani, mračni dani koje je donijela zemlja (Sjedinjene Države) kojoj više ne možemo vjerovati", kazao je u ožujku.
Nakon što je naslijedio Trudeaua na čelu Liberalne stranke obećao je da će svoju pozamašnu imovinu, za koju se vjeruje da se procjenjuje na više od 30 milijuna kanadskih dolara, odmah staviti u fond. Rođen u Fort Smithu, u kanadskim Sjeverozapadnim teritorijima, Carney je odrastao u Edmontonu, u saveznoj državi Alberti, u obitelji učitelja. U mladosti je igrao hokej na ledu. Bio je vratar, što je postalo dio njegove političke simbolike. Na Harvardu je završio ekonomiju Studij ekonomije završio je na Harvardu, a zatim stekao magisterij i doktorat iz ekonomije na Oxfordu. Potom je 13 godina radio u Goldman Sachsu, u uredima u Londonu, Tokiju, New Yorku i Torontu da bi 2008. godine postao guverner središnje kanadske banke, preuzevši dužnost upravo u trenutku kada je svijet zahvatila Velika recesija.
Njegov uspjeh u Kanadi doveo ga je do imenovanja guvernerom središnje britanske banke, gdje je 2013. postao prvi stranac na toj poziciji. Tijekom sedam godina mandata suočio se s novim krizama, uključujući britanski referendum o izlasku iz EU. Prije Brexita, Carney je otvoreno upozoravao na gospodarske posljedice tog poteza. Nakon napuštanja Bank of Englanda 2020., postao je posebni izaslanik UN-a za klimatske akcije i financije, zagovarajući ulaganja u niskougljične projekte.
