To je poput fatalne privlačnosti. Kad se sretnu, među njima mogu buknuti najdublji osjećaji osobita prijateljstva, a onda u hipu eksplodira najgora mržnja! Odnos između ovo dvoje ljudi bit će pun suprotnosti i stresa... Zbog konjunkcija njezina Marsa na njegovu Mjesecu međusobno slaganje ne može biti uspješno jer će vrijeđati jedno drugo...
Tako je jedna astrologinja opisala odnos dvoje ljudi kada smo joj poslali datume njihova rođenja- 29. travnja 1968. i 30. listopada 1966. Nije znala da su tih dana rođeni hrvatska predsjednica i hrvatski premijer... Riječ je o turbulentnom odnosu vatre i leda, nježnosti i grubosti, života i smrti, ovo je eksplozivna kombinacija, kod njih nema nikakve sredine, uvijek je sve ili ništa, kazuje astrologinja, i ne znajući o kome je riječ..
Bizarno je, ali baš takvi opisi najbolje objašnjavaju političku krizu koja je u zemlji izbila u ponedjeljak, 23. veljače, kad je javnost svjedočila nevjerojatnoj državničkoj farsi, tragikomičnoj prepisci u kojoj su s obje strane bilježeni bezobraznih i bahati ispadi, puni političke neukosti i nemoći.
Milanović je, kako prenose njegovi dvorski novinari, Kolindin poziv da podnese ostavku nazvao “histeričnom reakcijom jedne polustabilne osobe”, kao da je govorio o nekim svojim prijašnjim ekspadama. Kolinda je pak utihnula, povukla se pred gromovitim reakcijama, a jasno da ni Tomislavu Karamarku, šefu stranke s kojom je došla do pobjede, njezino nesuvislo pismo nije bilo po volji.
Kakvog je smisla imalo pisanje nove verzije pisma, ali bez poziva na Milanovićevu ostavku, javnosti nije posve jasno. Baš kao što je posve besmislena i činjenica da ta pisma, u ime Kolinde, potpisuje njezin glasnogovornik! No što slijedi poslije, hoće li odnos predsjednice i premijera doista biti fatalna veza? Iz više krugova se mogu čuti krajnje pomirljivi tonovi, štoviše, pozivi da se strasti smire!
Prekid komunikacije i suradnje predsjednice i premijera zapravo može ozbiljno uzdrmati temelje na kojima počiva sustav nacionalne sigurnosti, a sasvim sigurno će narušiti i vanjskopolitičku vjerodostojnost državne politike.
Na ovo potonje upozorili su već u ponedjeljak i neki zapadni diplomati u Zagrebu, a s nevjericom se na krizu u državnom vrhu gledalo poslije i u Bruxellesu. Jasno se moglo čuti da Hrvatskoj politička kriza takvih razmjera u ovom trenutku ne treba. Kolindi je, neizravno, to dan poslije poručio Karamarko:
"Premijeru i predsjednici treba reći da puste taštine i prepirke te da ne zabavljaju naciju na loš način", poručio je šef HDZ-a. Predsjednica će se, nedvojbeno, sada suzdržavati od bilo kakvih novih pokušaja da isprovocira Milanovića. Nije tajna da HDZ-u prijevremeni izbori nisu baš po volji, dok je u vrhu SDP-a sve više glasova koji računaju da će im to odgovarati.
No ni Milanović si sada ne može dopustiti da bude onaj koji izaziva sukobe ili ignorira šeficu države. Morat će i on barem hiniti da je konstruktivan. Ili možda mu to i neće tako teško pasti?
Ako ipak dođe do parlamentarnih izbora prije ljeta (vrlo se ozbiljno govori o svibnju ili lipnju), Milanović najprije mora mobilizirati lijevo glasačko tijelo. Ali to nikako ne planira raditi na sukobu s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. Ona je, upozoravaju Milanovića njegovi američki savjetnici, odveć omiljena i među biračima SDP-a, pa to može biti kontraproduktivno.
Zato ga podupiru da se oštro sukobi s njegovim izazivačem Tomislavom Karamarkom. Sve mu to savjetuje američki PR-ovac Alex Braun, kojeg SDP itekako masno plaća. No sami SDP-ovci ne misle tako:
"Najbolji opis koji sada definira odnos premijera prema predsjednici je - ignoriranje. Milanović nju ne doživljava ozbiljno. Prema onome što se priča u stranci, šef neće odgovarati na njezine prozivke, ali moguće je da će je tu i tamo “bocnuti”.
Do sada njezino ponašanje, kako smatraju čak i oni u SDP-u koji su mu na neki način oponetni, ide njemu u prilog i on zapravo dobiva sve više simpatija. Mislim da ga je čak i Zlatko Komadina sada podržao. A to sve govori", rekao je za Express jedan uvaženi SDP-ovac.
Milanović je tako, iako nerado, pridobio barem na neko kraće vrijeme i one najljuće protivnike koji mu ne mogu osporiti da “dobro pliva u prvom sukobu s predsjednicom”. Što se tiče pak daljnjeg ponašanja novoizabrane predsjednice, ona će, a nama prenose njezini najbliži suradnici, učiniti sve da se strasti smire.
"Predsjednica ne želi da se sukob produbljuje. Ona je za zajedništvo", rekao je izvor iz Ureda predsjednice. No ono na čemu Kolinda Grabar Kitarović inizistira jest da se točno prenese tijek slanja famoznih pisama i priopćenja tog “kobnog” ponedjeljka. Njezini su suradnici pristali Expressu do detalja objasniti taj proces komunikacije s premijerom Zoranom Milanovićem.
Sve je, kažu, počelo stupanjem Kolinde Grabar Kitarović na dužnost predsjednice. Kad je sjela za stol pokojnog predsjednika Franje Tuđmana 19. veljače, najprije je uzela u ruke telefon. Krenula je s nazivanjem svih najvažnjih ljudi u Hrvatskoj, želeći s njima dogovoriti sastanak na Pantovčaku u njezinu tek preuzetu uredu.
Tako je Kolinda Grabar Kitarović, nakon što je njezin ured blagoslovio svećenik fra Jozo Zovko, redom nazivala - predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leku, predsjednicu Ustavnoga suda Jasnu Omejec, predsjednika Vrhovnoga suda Branka Hrvatina, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonka Kusića, te kardinala Josipa Bozanića. No prije svih njih okrenula je broj Ureda predsjednika Vlade Zorana Milanovića.
"Iako joj on nije čestitao, nije pokazao volju za suradnjom, ona je prva pružila ruku pomirenja", kaže njezin blizak suradnik.
Kako je taj prvi i za sada jedini razgovor između predsjednice i premijera tekao, prepričava čovjek od najvećeg povjerenja Kolinde Grabar Kitarović.
"Gospodine premijeru, namjeravam ispuniti obećanje te vam želim predložiti sazivanje zajedničke sjednice Vlade, u skladu s člankom 102. Ustava Republike Hrvatske radi dobrobiti države. Tu sam na raspolaganju za sve što može pomoći Hrvatskoj, a na vama je da me upoznate s Vladinim mjerama, strategijom... Pozivam vas na sastanak u svoj ured i da timovi Ureda predsjednika i Ureda Vlade dogovore točke dnevnog reda."
No premijer Milanović se oglušio na njezin poziv na Pantovčak te joj je ovako odgovorio:
"Teoretski možemo popit kavu i naći se u Hrvatskom saboru. Nema potrebe da naši timovi dogovaraju točke dnevnog reda..."
Predsjednica, kaže njezin bliski suradnik, nije mogla pristati na takav sastanak u Saboru pa je stoga tijekom vikenda pozvala premijera, ali i sebe da zatome ego i krenu surađivati. A kao odgovor na taj poziv stiglo je pismo iz Vlade. Premijer joj je predložio da zajedno sazovu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost - objavio je u ponedjeljak, 23. veljače, glasnogovornik Vlade, Nikola Jelić.
U pismu je, dodaje tada Jelić, premijer podsjetio da je potrebno usvojiti godišnje smjernice za rad sigurnosno obavještajnih agencija za 2015. godinu, a što on i bivši predsjednik Republike Ivo Josipović “nisu željeli učiniti tijekom kampanje”.
Milanović je u tada pismu ponovio poziv predsjednici Republike da dođe na sjednicu Vlade kada god joj to odgovara, a premijer je osim toga, rekao je glasnogovornik Vlade, u pismu načelno pozdravio inicijativu i namjeru predsjednice Republike da predloži Vladi održavanje sjednice na temu gospodarskog stanja u zemlji.
"Predsjednik Vlade pri tome smatra da je važno da predsjednica pripremi konkretne prijedloge, način provedbe i procjenu financijskih učinaka takvih prijedloga", rekao je Jelić.
A upravo ta rečenica razljutila je predsjednicu. Jer, smatra Kolinda Grabar Kitarović, a prenose njezini suradnici, Milanović se takvom izjavom prema njoj postavio kao da je ona njegova ministrica, a ne predsjednica države.
"Pa neće ona davati prijedloge. Nije ona u njegovoj Vladi. Time ju je ponizio jako, ali što je još važnije, ponizio je dužnost predsjednika države", objašnjava izvor iz Ureda predsjednice.
Osim toga, Milanovićevo pismo Kolinda Grabar Kitarović najprije je pročitala u medijima, a tek kasno popodne ono je stiglo na Pantovčak. Kako ju je to premijerovo ponašanje zaboljelo, a još više to što ponižava instituciju predsjednika, ona je istog dana, odnosno, dva-tri sata poslije poslala priopćenje koje potpisuje njezin glasnogovornik u kojem premijera poziva na ostavku.
Milanović ponižava predsjednicu od prvog dana
No ono što je javnosti nepoznato, a nama otkrivaju izvori s Pantovčaka jest da je njezino drugo pismo, odnosno poziv na sazivanje zajedničke sjednice Vlade s točkama dnevnog reda, poslano u ranim prijepodnevnim satima, u vrijeme kad je u medijima već objavljeno Milanovićevo pismo.
"Ta dva pisma, Milanovićevo i njezino, koje su mediji objavili tek predvečer u ponedjeljak, nakon već objavljenog njezinog priopćenja, mimoišla su se. I ne postoji nikakvo drugo pismo nego priopćenje kao odgovor na premijerov zahtjev da ona da prijedloge za zajedničku sjednicu i njezino pismo u kojem ga poziva na tu sjednicu. Ali, ljudi, to pismo je otišlo u prijepodnevnim satima i zato se ne radi o dva pisma ili da se ona posula pepelom", dao si je truda objasniti nam jedan njezin suradnik.
Uz to ponavlja da je premijerovo pismo bilo “vrhunac poniženja predsjednice koje traje od prvog dana te da je ona bila prisiljena tako odgovoriti - tražeći ostavku premijera”. No, objašnjava, da je u tom njezinom pozivu na ostavku jasno, u trećoj točki, stajalo da je ona već uputila prijedlog dnevnog reda zajedničke sjednice:
Ona se brani, a nacija se 'zabavlja'
‘’1. Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak, 19. veljače 2015. godine, nazvala je predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića ponudivši suradnju te mu je tom prigodom najavila slanje prijedloga za održavanje zajedničke sjednice Vlade zbog teškog gospodarskog i socijalnog stanja u državi. 2. Tijekom tog razgovora predsjednica je predsjedniku Vlade RH predložila da timovi Ureda predsjednice i Vlade RH utvrde dnevni red zajedničke sjednice. 3. Kako do danas iz Vlade RH nije prihvaćen taj prijedlog, predsjednica Vladi RH upućuje prijedlog dnevnog reda zajedničke sjednice u skladu s člankom 102. Ustava Republike Hrvatske’, stoji u priopćenju predsjednice.
"Ta njezina dva pisma, iako ja naglašavam da je prvo priopćenje, a drugo pismo, neovisna su jedna o drugom", ističe njezin suradnik.
No ono što hrvatsku javnost najviše zanima jest hoće li odnos na relaciji predsjednica- premijer i dalje zabavljati naciju. Iz Ureda predsjednice još dodaju da “ovo što se dogodilo u ponedjeljak nije njezin način rada te da je bila primorana tako reagirati”. Ona se, kažu, morala obraniti, kao i instituciju predsjednika, jer ne smije dopustiti da se ponižava.
Odnos se može zaoštriti izborom veleposlanika
No jedno je sigurno, na produbljenju sukoba s predsjednikom Vlade više neće raditi. Odnosno, još jednom pružit će ruku pomirenja. Uostalom, ako će htjeti još više zaoštriti odnos, to će lako učiniti na davanju suglasnosti za imenovanja novih veleposlanika koje je predložila Kukuriku koalicija, a koje nije potpisao bivši predsjednik Ivo Josipović.
Riječ je o dvanaestorici diplomata koji bi do proljeća trebali preuzeti veleposlaničke dužnosti. Za dio je njih postupak kandidature već daleko odmaknuo te ih najmanje četvero već ima agremane država u kojima bi u sljedeće četiri godine trebali raditi kao hrvatski veleposlanici.
To su sadašnja tajnica Ministarstva vanjskih poslova Vesna Cvetković koja bi na veleposlaničkoj dužnosti u Beču trebala zamijeniti Gordana Bakotu, zatim sadašnja glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Danijela Barišić koja bi u Skoplju trebala zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Zlatka Kramarića, voditelj Ureda za odnose s EU u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvoje Marušić koji bi u Oslu trebao zamijeniti veleposlanika Marija Horvatića, te sadašnji voditelj hrvatskog ureda u Litvi Davor Vidiš, koji bi u Bukureštu trebao zamijeniti veleposlanicu Andreu Gustović Ercegovac.
Bez suglasnosti za uhljebe
I upravo su oni još donekle i sigurni da će otići na svoje destinacije jer predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne želi produbiti sukobe s Vladom. No bez obzira na agremane ona će, kažu u njezinu uredu, svejedno sa svakim razgovarati i vidjeti je li riječ o stručnim ljudima koji govore strane jezike i koji se mogu angažirati i u gospodarskoj diplomaciji.
"Ako pak vidi da je netko od njih, nema druge riječi da bolje opišem nego - uhljeb - ona će bit odlučna i neće dati suglanost", poručuju njezini najbliži suradnici.
A ako bi predsjednica “srušila” Vladinu listu to ne bi bio prvi put. Naime, 2011. godine, zadnje godine mandata Jadranke Kosor, tadašnji predsjednik Ivo Josipović nije odobrio njezinu listu s petnaest veleposlanika, braneći svoj potez istim riječima koje Kolinda Grabar Kitarović sada koristi - da je riječ o uhljebima, odnosno o nekvalitetnim kandidatima i zbrinjavanju pojedinih HDZ-ovih kadrova.
Predsjednica će prva popustiti
Oni koji s tadašnje Vladine liste nisu otišli na svoje destinacije u Pariz i Helsinki su Marija Burić-Pejčinović i bivši urednik Vjesnika Bruno Lopandić. Ipak, Josipoviću je tada bilo donekle lakše zaustaviti ta imenovanja jer oni nisu imali agremane kao danas, ovih četvero diplomata.
No zato ostalih osam nema agremane, a planiraju na pozicije veleposlanika kojima su već u veljači istekli mandati. I tu je jedan od aduta predsjednice kojima može stvoriti probleme Vladi Kukuriku koalicije.
Sve zapravo, ističu njezini suradnici, ovisi o daljnjim potezima premijera Zorana Milanovića. Budućnost njihova odnosa je prilično dobro detektirao Radimir Čačić, predsjednik Reformista, rekavši:
"S obzirom na to da dobrom poznajem Milanovića, predsjednica će biti ta koja će prva popustiti!"
I premijera i predsjednicu je zaposlio - Ivo Sanader
A Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović također se dobro poznaju. Osim toga spajaju ih neobično slične karijere. I jedan i drugi dolaze iz Ministarstva vanjskih poslova, tamo su počeli zarađivati svoje prve plaće.
Također, vrlo brzo su i napredovali. Oboje je pak na posao primio bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, poslije premijer, a danas zatvorenik Remetinca, Ivo Sanader.
S današnjim premijerom Milanovićem razgovarao je prilikom njegova zaposlenja u Visokoj ulici. Za njega se tada zauzeo, kao za dobitnika Rektorove nagrade studenta prava, Ivan Šimonović dok je Kolindu Grabar Kitarović, koja je bila već tada u HDZ-u, iz Ministarstva znanosti povukao Sanader. I njoj i Milanoviću sedam je godina bio šef Mate Granić. Iz njegova kruga doznajemo da su i Kolinda i Milanović bili pravi profesionalci.
Površan odnos uz povremeni ručak
"Današnji premijer imao je vrlo solidnu diplomatsku karijeru, u Azerbajdžan je poslan kao prvi promatrač. Brzo je napredovao te je tri puta bio unaprijeđen. Bio je korektan suradnik. Suradnja gospodina Granića s Kolindom Grabar Kitarović bila je intenzivnija jer je ona tada bila šefica odjela za Sjevernu Ameriku i zbog toga su usko surađivali. Komunikacija je bila češća nego s Milanovićem, a to se prijateljstvo i danas nastavilo", kaže izvor blizak nekadašnjem ministru vanjskih poslova.
Što se tiče odnosa današnje predsjednice i premijera ono je, kaže, bilo korektno, ali površno. Ali, napominje, da ni jednome ni drugome nije smetalo suprotno političko opredjeljenje te su se međusobno uvažavali. Nekih većih druženja nije bilo, ali, kako je Kolinda Grabar Kitarović izjavila. znali su ponekad otići na ručak.
"Tada se nisu sukobljavali, imali su profesionalan odnos", kaže izvor blizak Graniću.
Zajedničko im je poznavanje stranih jezika
Milanović je 1996. otišao na mandat u Bruxelles, u hrvatsku misiju pri EU i NATO-u, a Kolinda Grabar Kitarović samo godinu dana poslije u hrvatsko veleposlanstvo u Kanadi, na posao savjetnice. Ali i jedan i drugi, mora se reći, nisu nikada bili apolitični.
Kolinda je u HDZ ušla na samom početku, a Milanović u SDP potkraj ‘90-tih. Baš kako kaže izvor blizak Mati Graniću današnji premijer bio je odličan kadar, sposoban i profesionalan i brzo je napredovao te je potkraj mandata Tonina Picule postao pomoćnik ministra zadužena za NATO.
Kolinda se pak vrlo brzo našla u izvršnoj vlasti. Sanader ju je najprije postavio za ministricu europskih integracija, a zatim je nakon smjene Miomira Žužula, postala ministrica vanjskih poslova. Zajednička crta im je i odlično znanje stranih jezika.
Naime, i jedan i drugi tečno govore tri jezika- Kolinda engleski, španjolski i portugalski, a Milanović – engleski, francuski i ruski. Iako im je karijera na očigled slična, ne dolaze iz istog obiteljskog okruženja. Ona je odrasla na selu, otac joj je bio mesar, a majka domaćica. S druge strane, Milanović je rođen u Zagrebu, na Trnju. Dolazi iz obitelji intelektualaca, otac mu je bio šef kabineta Mika Tripala, a majka profesorica engleskog jezika.
Hrvatsku politiku s lakoćom tumače i astrolozi
U odnosu predsjednice i premijera, ako je vjerovati prognozama astrologa, očekuju nas izmjene toplih i hladnih fronti. On se prema njoj, kaže astrologinja Anđelka Šubašić ponaša kao strogi otac čije se dijete osamostaljuje, a takav otac ne priznaje djetetovu osobnost i zrelost.
"Odnos s premijerom Milanovićem čista je suprotnost: finoća naspram grubosti, posloženost (štreberski) naspram improvizacije. Svojom inicijativom ona ugrožava njegovu rutinu i osjećaj sigurnosti pa on doživljava to kao napad. Njezin entuzijazam i pozitiva nailazit će na omalovažavanje i odbijanje, no naći će načina i snage kako ga potaknuti a ženski politički autoritet će ih miriti", kaže Šubašić.
Mnogi bi sada rekli kako je hrvatska politika nisko pala kad je s lakoćom tumače i objašnjavaju astrolozi. Ali tako banalno i jeftino izgleda i prepucavanje predsjednice i premijera, dvoje odraslih ljudi kojima je ego veći od interesa naroda.
