U svojim prvim komentarima o subotnjim američkim vojnim napadima na Iran, predsjednik Donald Trump je u videu objavljenom na društvenim mrežama tvrdio da Iran gradi projektile koji bi "uskoro mogli dosegnuti američko tlo".
Taj je argument iznio i u svom govoru o stanju nacije u utorak navečer. Međutim, tu tvrdnju ne potkrepljuju američke obavještajne službe, rekli su izvori za CNN.
To je bila jedna od nekoliko tvrdnji o prijetnjama iz Irana koje je javno iznijela Trumpova administracija uoči subotnjih napada.
Neklasificirana procjena Obrambene obavještajne agencije (DIA) iz 2025. navodi da bi Iran mogao razviti „vojno održivu“ interkontinentalnu balističku raketu do 2035. „ukoliko Teheran odluči iskoristiti tu sposobnost“. Prema dva izvora, tvrdnja da će Iran uskoro imati raketu sposobnu pogoditi SAD nije potkrijepljena obavještajnim podacima - odnosno, ništa ne ukazuje da Iran trenutno provodi program interkontinentalnih balističkih raketa za pogađanje SAD-a, rekli su izvori.
Međutim, Iran posjeduje balističke rakete kratkog dometa koje bi mogle ugroziti američke baze i osoblje u regiji, kako je administracija upozorila. Tri izvora rekla su CNN-u da nije bilo promjena u nedavnim procjenama o iranskim težnjama za interkontinentalnim balističkim raketama.
Gradi li Iran nuklearnu bombu?
Pitanje napreduje li Iran prema izradi nuklearnog oružja u središtu je sukoba na Bliskom istoku već godinama. Službena procjena američke obavještajne zajednice, koju čini osamnaest agencija, bila je godinama nepromijenjena. Direktorica Nacionalne obavještajne službe (DNI), Tulsi Gabbard, u svom je svjedočenju pred Kongresom u ožujku prošle godine ponovila konsenzus stručnjaka: Iran trenutno ne poduzima ključne aktivnosti potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja koji bi se mogao testirati. Prema njezinim riječima, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei nije ponovno odobrio program razvoja nuklearnog oružja koji je suspendiran još 2003. godine.
Međutim, Donald Trump tada je takve ocjene odlučno odbacio. Upitan o svjedočenju svoje šefice obavještajnih službi, novinarima je kratko poručio:
- Ne zanima me što je rekla. Mislim da su bili vrlo blizu toga da je imaju.
Nekoliko dana kasnije, otišao je i korak dalje, izravno optuživši vlastite agencije za pogrešnu procjenu. Na pitanje novinara na temelju kojih podataka tvrdi da Iran gradi bombu, s obzirom na to da obavještajci kažu da za to nema dokaza, Trump je odgovorio:
- Onda je moja obavještajna zajednica u krivu.
Kada ga je novinar podsjetio da to tvrdi upravo njegova direktorica Gabbard, predsjednik je zaključio:
- Ona je u krivu.
Pokušavajući smiriti tenzije, Gabbard je kasnije na društvenim mrežama objavila kako su ona i predsjednik "na istoj strani", pojašnjavajući da Iran ima sposobnost proizvesti nuklearno oružje unutar nekoliko tjedana ili mjeseci ako donese takvu odluku. Ipak, ta izjava ne proturječi njezinoj prvotnoj procjeni da Teheran to trenutno ne čini.
Iransko nuklearno postrojenje Isfahan, snimljeno 2024.
Dodatnu konfuziju unijele su i kontradiktorne informacije o učincima američkih zračnih udara na iranska nuklearna postrojenja prošlog lipnja, u operaciji nazvanoj "Ponoćni čekić". U satima nakon napada, Trump ih je nazvao "spektakularnim vojnim uspjehom", tvrdeći da su ključna postrojenja "potpuno i totalno zbrisana".
No, interna procjena američke vojske, koja je procurila u javnost, nudila je znatno drugačiju sliku. Prema izvješću na koje se pozvao NBC News, samo je jedno od tri pogođena postrojenja, ono u Fordowu, pretrpjelo značajnu štetu koja bi program mogla unazaditi i do dvije godine. Druga dva, u Natanzu i Isfahanu, oštećena su u manjoj mjeri i mogla bi se vratiti u pogon za nekoliko mjeseci.
Problem leži u činjenici da su ključni dijelovi iranskog programa, poput centrifuga za obogaćivanje uranija, smješteni duboko pod zemljom, posebno u postrojenju Fordow koje je ukopano u planinu. Iako su SAD koristile svoje najmoćnije bombe, GBU-57, dizajnirane upravo za probijanje takvih bunkera, postoje naznake da je Iran izgradio tunele na dubini koju ni te bombe ne mogu dosegnuti.
Razlozi za nepovjerenje u službene procjene, bilo one optimistične iz Bijele kuće ili opreznije iz obavještajnih krugova, višestruki su. Nakon što je Trump 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma, Iran je značajno ograničio pristup inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), uklonivši kamere i senzore s ključnih lokacija. To je stvorilo "informacijsku rupu" i ostavilo prostor za nagađanja o tome što se doista događa iza zatvorenih vrata. Stručnjaci upozoravaju na ključnu razliku između "sposobnosti" i "aktivne gradnje". Iran je, prema svim dostupnim podacima, nakupio zalihe uranija obogaćenog do šezdeset posto, što je, samo tehnički, korak do stvaranja bombe. Procjenjuje se da bi mogli proizvesti dovoljno fisijskog materijala za osam do deset bombi u samo nekoliko tjedana. Međutim, taj materijal tek treba "naoružati" - pretvoriti ga u metalni oblik i uklopiti u eksplozivni paket, što je proces koji bi mogao potrajati od nekoliko mjeseci do godinu dana.
Dodatnu zabrinutost izazivaju izvješća da su američke i izraelske službe još 2024. godine otkrile tajni tim iranskih znanstvenika koji su provodili istraživanja o metalurgiji i računalnom modeliranju eksplozivnih sustava. Iako to ne znači da je donesena odluka o sklapanju bombe, "jastrebovi" u Washingtonu i Tel Avivu smatraju to dokazom da Iran potajno radi na dizajnu oružja, bez obzira na službene procjene.
