Japanska svemirska agencija uspješno je lansirala letjelicu koja bi prvi put u povijesti trebala donijeti na Zemlju uzorke s jednog od Marsovih mjeseca. Znanstvenici se nadaju da će im materijal star milijardama godina pomoći razjasniti nastanak Sunčeva sustava, ali i uvjete koji su omogućili pojavu života.
Japan je započeo jednu od najambicioznijih svemirskih misija posljednjih godina. Raketa H3 poletjela je u utorak rano ujutro iz svemirskog centra Tanegashima, noseći letjelicu koja će tijekom sljedećih pet godina pokušati ostvariti pothvat koji dosad nije uspio nijednoj državi - spustiti se na Marsov mjesec Fobos, prikupiti uzorke njegove površine i vratiti ih na Zemlju.
Raketa H3
Misija nazvana Martian Moons Exploration (MMX), vrijedna približno 578 milijuna dolara, trebala bi otvoriti novo poglavlje istraživanja Marsa. Njezin cilj nije samo proučavanje neobičnog nebeskog tijela, nego i potraga za odgovorima na neka od temeljnih pitanja planetarne znanosti.
Kako piše The Guardian, lansiranje je izvedeno u 4.41 sati po japanskom vremenu, a približno sat poslije stručnjaci Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) potvrdili su da se letjelica uspješno odvojila od rakete. U kontrolnom centru uslijedilo je slavlje jer je time uspješno završena prva, ključna faza zahtjevne operacije.
Letjelica teška pet tona trebala bi stići u Marsovu orbitu u kolovozu 2027. godine. Ondje će započeti detaljno istraživanje Fobosa, većeg od dva Marsova prirodna satelita. Riječ je o nepravilnom, kraterima prekrivenom tijelu promjera približno 22,5 kilometara, koje oko Marsa obiđe čak tri puta tijekom jednog dana.
Za razliku od Zemljina Mjeseca, Fobos se nalazi iznimno blizu planetu oko kojeg kruži. Njegova površinska gravitacija približno je tisuću puta slabija od Zemljine, što predstavlja poseban izazov za svaku letjelicu koja se ondje pokušava spustiti.
U istraživanju će sudjelovati i mali francusko-njemački rover Idefix, nazvan prema psiću iz stripova o Asterixu i Obelixu. Vozilo na četiri kotača istraživat će teren, proučavati sastav površine i pomagati pri odabiru mjesta na kojima će glavna letjelica prikupiti uzorke.
Samo prikupljanje materijala bit će iznimno precizna operacija. Letjelica će se morati spustiti na površinu Fobosa, prikupiti najmanje deset grama tla i kamenja te ponovno poletjeti. Zbog složenih uvjeta i slabe gravitacije planirano zadržavanje na površini trajat će oko dva sata.
Raketa H3 uoči lansiranja u misiji MMX
Nakon toga misija će nastaviti promatranja Marsova sustava, uključujući drugi mjesec, Deimos. Povratak uzoraka na Zemlju predviđen je za 2031. godinu.
Jesu li Marsovi mjeseci nastali nakon golemog sudara?
Znanstvenike posebno zanima podrijetlo Fobosa i Deimosa. Iako su oba mjeseca otkrivena još u 19. stoljeću, njihova povijest do danas nije pouzdano razjašnjena.
Prema jednoj teoriji, riječ je o asteroidima koje je Mars davno zarobio svojom gravitacijom. Druga pretpostavka govori da su nastali od materijala izbačenog u svemir nakon golemog sudara Marsa s drugim nebeskim tijelom, slično jednoj od vodećih teorija o nastanku Zemljina Mjeseca.
Analiza uzoraka mogla bi pokazati koja je od tih teorija točna. Ako se utvrdi da materijal s Fobosa potječe od samog Marsa, znanstvenici će dobiti dragocjene informacije o njegovoj ranoj geološkoj povijesti. Ako se pokaže da je riječ o zarobljenom asteroidu, nalazi bi mogli otkriti više o tvarima koje su kružile mladim Sunčevim sustavom.
Upravo zato tih desetak grama materijala ima mnogo veću znanstvenu vrijednost nego što bi se moglo zaključiti iz njegove količine. Uzorci bi mogli sadržavati kemijske tragove procesa koji su se odvijali prije nekoliko milijardi godina, u razdoblju kada su nastajali planeti i oblikovali se uvjeti za moguću pojavu života.
Misija bi mogla pomoći i u razumijevanju načina na koji su se voda i organske tvari širile Sunčevim sustavom te jesu li slični procesi pridonijeli nastanku uvjeta pogodnih za život na Zemlji.
Nova utrka velikih svemirskih sila
U projektu, osim Japana, sudjeluju američka NASA, Europska svemirska agencija te francuske i njemačke svemirske institucije. Njihova suradnja pokazuje koliko su istraživanja Marsa postala međunarodno važna, ali i koliko su tehnički zahtjevna.
Kako navodi The Guardian, MMX je prvi pokušaj slijetanja na jedan od Marsovih mjeseca i povratka njegovih uzoraka na Zemlju. Američke letjelice već su devet puta uspješno sletjele na sam Mars, dok je Kina to prvi put ostvarila 2021. godine. Međutim, nijedna svemirska sila dosad nije donijela uzorke s Marsova sustava na Zemlju.
Rover Idefix, zadatak mu je skupiti kamenčiće s Marsova mjeseca
Istodobno se zaoštrava utrka između Sjedinjenih Država i Kine za povratak uzoraka s površine samog Marsa. NASA-in rover Perseverance već je prikupio brojne uzorke marsovskog tla i stijena, no američki plan njihova povratka suočio se s ozbiljnim financijskim i političkim preprekama.
Kina u međuvremenu priprema misiju Tianwen-3, čije je lansiranje planirano oko 2028. godine. Ako sve bude teklo prema planu, kineski uzorci mogli bi stići na Zemlju već 2031., približno kada se očekuje i završetak japanske misije.
Za japanske znanstvenike, međutim, uspjeh MMX-a značio bi mnogo više od pobjede u svemirskoj utrci. Podaci prikupljeni tijekom misije mogli bi pomoći u planiranju budućih ljudskih ekspedicija prema Marsu i boljem razumijevanju okoliša u njegovoj blizini.
Iako će putovanje trajati pet godina, a uspjeh ovisiti o nizu iznimno složenih manevara, znanstvenici vjeruju da je rizik opravdan. Uspije li Japan vratiti na Zemlju makar deset grama kamenja i prašine s Fobosa, čovječanstvo će prvi put imati priliku u laboratorijima neposredno proučavati materijal s jednog od Marsovih mjeseca.
A upravo bi taj mali uzorak mogao ponuditi odgovore na velika pitanja: kako su nastali planeti, što se događalo u prvim milijardama godina Sunčeva sustava i gdje su se stvorili uvjeti iz kojih je mogao nastati život.
* uz korištenje AI-ja
