Francuski predsjednički izbori 23. travnja i 7. svibnja skoro sigurno će biti ono pravo europsko biti ili ne biti. EU je izgrađena u svojim prapočecima na osovini Berlin-Pariz i o tome hoće li na tim izborima pobijediti proeuropske ili protueuropske snage, direktno će ovisiti kakve šanse EU ima za opstati. Ovo su imena čije razumijevanje situacije u kojoj se nalaze, objašnjava kako danas stoje stvari u Francuskoj.
Francois Hollande – sadašnji predsjednik iz Socijalističke stranke još krajem prošle godine objavio je da se neće kandidirati, razlog je vrlo niska popularnost s kojom ne bi imao što tražiti na tim izborima.
François Fillon – iznenađujuće je pobijedio na predizborima za kandidata Republikanaca i činilo se da mu ništa ne stoji na putu, sve dok se oko njega od siječnja nije zavrtio niz skandala i srozao ga na treće mjesto popularnosti uoči prvog kruga.
Marine Le Pen - predsjednica Nacionalnog fronta stranku je naslijedila od svog oca, notornog ekstremno desnog i stoga užasno nepopularnog oca, savršeno je jasno da će ući u drugi krug, a politiku gradi na protueuropskoj politici, zatvaranju granica useljavanju, ne skriva svoje simpatije niti prema Donaldu Trumpu niti prema Vladimiru Putinu.
Emmanuel Macron – iako ministar u vladi lijevog centra, on je predstavnik apsolutnog centra i njegove su šanse od početka godine jako skočile unatoč tome što je riječ o mladom i neiskusnom političaru.
Ostali čije sudbine mogu utjecati ili utječu na razvoj situacije uoči izbora:
Penelope Fillon – supruga sadašnjeg predsjednika uživala je status popularne zvijezde sve dok nije iskrsnula sumnja da je njen suprug njoj i njihovoj kćeri namještao masno plaćene poslove za koje je upitno jesu li uopće odrađeni.
Manuel Valls – bivši premijer za kojega se očekuje da će zadati težak udarac Socijalističkoj stranci i njihovom kandidatu Benoitu Hamonu; Valls će, naime, po svoj prilici podržati Macrona.
Jean-Marie Le Pen – otac Marine Le Pen zasad se ne miješa u izbore, na radost njegove kćeri, jer ga francuska javnost smatra neskrivenim fašistom, ako ne i nacistom.
Nicolas Sarkozy – bivši predsjednik se nadao da bi se mogao vratiti u visoku politiku, ali je odletio već u prvom krugu republikanskih predizbora za predsjedničkog kandidata.
Macron ima samo 39 godina, iza sebe ima samo stranku više centra nego lijevog centra "En March!" (Naprijed), ali u anketama svejedno stoji jako dobro. Otprilike na valu onoga što je Valls u jednom trenutku nazvao "populizmom light". Najvažnija stvar koja mu je pomogla da se probije ovako visoko, barem zasad, ta je što su neki kandidati gadno stradali u naglo iskrsnulim skandalima. 63-godišnji Fillon je jedan od njih.
Nakon što ga se stalo istraživati zbog sumnje da je supruzi i kćeri namještao nepostojeće parlamentarne poslove, u jednom trenutku su se pojavili zahtjevi da se sasvim povuče iz predizborne kampanje. Fillon uporno tvrdi da je savršeno nevin, no duh je pušten iz boce, u anketama stoji sve gore i gore, a Macron ga je prestigao čak unatoč tome što mu je netko iskopao izvanbračnu aferu, te što se javno ispričao Alžiru zbog francuske kolonijalne vlasti u prošlosti nad tom zemljom.
I jedino što se čini da mu stoji na putu je Marine Le Pen. Ona se do relativno nedavno činila nezaustavljivo. Posebno nakon vala desničarskih uspjeha; Brexita, Trumpa, sličnih stvari. A onda su neki od njenih suradnika iz njenog europarlamentarnog ureda optuženi da su u Europskom parlamentu bivali plaćeni za, pogađate, nepostojeće poslove. S lošega na gore joj je krenulo nakon što su joj europarlamentarci ukinuli imunitet povodom kaznenog djela koje je počinila kad je objavila slike eksplicitnog nasilja na Twitteru.
Riječ je bila o ISIL-ovim brutalnim divljanjima krajem 2015. Njena popularnost isključivo je bila njena vlastita zasluga, plod višegodišnjeg truda da Franucuzima dokaže da Nacionalni front više nije divljačko, desničarsko leglo, nego pristojna konzervativna stranka. No, u ožujku 2015. jedan od istaknutih članova stranke suspendiran je nakon što je na vidjelo izišla video-snimka na kojoj jako umanjuje razmjere Holokausta nad šest milijuna Židova.
Macron i Le Pen su sada rame uz rame, s tim što Macron bolje stoji u slučaju drugog kruga. Dakle, Macron i Le Pen sa po 25 posto, Fillon 18 posto... i to bi bilo to, uz minijaturnu šansu da nešto učini i otvoreno lijevi Jean-Luc Mélenchon, kandidat stranke "Neposlušna Francuska" koji je na 15 posto, ali je i jedini kojemu u posljednje vrijeme popularnost izrazito raste.
