Top News
4954 prikaza

Najviše ljudi u politiku dolazi iz sela dinarskog zaleđa i Dalmacije

Političari i njihovi zavičaji
1/6
PIXSELL
Jednom se mali Zoran izgubio u Glavicama. Svi su se uspaničili i rastrčali da ga traže. Našli su ga kako hrani konje. Obožavao ih je...

Zapravo, svi smo mi sa sela. To je premijer Milanović izjavio prije dvije godine u Saboru, odgovarajući na optužbe HSS-ovca Branka Hrga, koji mu je rekao da se s prijezirom odnosi prema selu i seljacima.

"Šta mislite odakle sam ja podrijetlom? S Champs Élyséesa?", bjesnio je Milanović, odbacujući tako kritike da je opterećen socijalnim podrijetlom. 

Nedvojbeno, u mnogim europskim državama, u Velikoj Britaniji, Francuskoj pa i Švedskoj, socijalno podrijetlo i mjesto rođenja (baš u Francuskoj čak i rodna pariška četvrt), igraju ključnu ulogu u obnavljanju političke elite. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Tko s političkim elitizmom može povezati Lubarsku, Zmijavce, Dugobabe, Potravlje, Glavice i Otišinu pored Kruševa? Ili, gdje je uopće Lubarska? Na Grobnišćini bi rekli da je Lubarska pokraj Martinova Sela na Rječini. Ali bi sad dodali da je u njemu odrasla prva hrvatska predsjednica. Tako se ovo grobnišćinsko naselje upisalo u državnički niz u kojemu su Veliko Trgovišće, Orahovica, Zagreb… Donedavno, najslavniji političar iz Grobnišćine bio je Slavko Linić. Sad ga je, definitivno, istisnula Kolinda Grabar Kitarović, prva predsjednica u hrvatskoj povijesti, čije je djetinjstvo u tom kraju opisano u svim medijima.

S Ljubomirom i Marijom, nonom i nonom po očevoj strani, kao prvo dijete svojih roditelja, mesara Branka i kućanice Dubravke, te bratom Brankom, prvorođena mezimica, Kolinda Grabar Kitarović kao dijete živjela je u selu, kao djevojčica igrala se po lokalnim šumarcima, išla u lov, igrala nogomet… Djed po majčinoj strani, Viktor Matejčić iz Jelenja, bio je HSS-ovac, koji se u vrijeme Drugog svjetskog rata priključio antifašističkom pokretu zbog zločina talijanskih fašista u Grobnišćini. U borbama s Nijemcima za Rijeku, u proljeće 1945., teško je ranjen i od posljedica tog ranjavanja umro je kao šezdesetogodišnjak.

Kolindinu nonu Ivanku Matejčić, rodom iz starog grada Grobnika, od strijeljanja je spasio svećenik, pa je završila u logoru u Trstu. Prva četiri razreda osnovne škole Kolinda je završila u tri kilometara udaljenom Jelenju, poslije Dražicama. Do škole je pješačila.

"Odrastala sam kao divlje dijete: igrali smo se po poljima, kopali zemunice, penjali se po stablima, praćkama razbijali susjedima prozore, trčali kroz šume. Odrastala sam s dečkima, s njima igrala nogomet. Bila su to predivna vremena, barem što se sigurnosti za djecu tiče", prisjeća se Kolinda.

Što se pak tiče školovanja, mala Kolinda imala je jaku podršku i nadzor svoje majke Dubravke, koja nije imala tu sreću da završi škole, te je baš stoga shvaćala važnost škole u životu.

"Uvijek dolazi do onog što zacrta, nikad ne odustaje i nakon životnih padova uvijek se dočeka na na noge. Pozitivna, vjeruje kako u životu nema loše stvari iz koje se ne može izvući. Od najmlađih dana uvijek je imala velike ambicije i pucala visoko te govorila kako je samo nebo granica, pa čak i u doba kad je s obitelji živjela u inozemstvu, a kasnije bila udaljena od djece, supruga i obitelji... Smatrala je da bolji dani dolaze i svim srcem se borila za njih", opisuje svoju sestru Branko, koji uopće ne čudi da je mala“ va Grobnišćine“ postala prva hrvatska predsjednica.

Kao i Kolinda, Slavko Linić potječe iz istog kraja, mjesta Mikelji, na Grobnišćini pored Rijeke. Za razliku od svoje sumještanke koja je pješačila, u školu je svakodnevno putovao prigradskim autobusom. Zajedno s osnovnom završio je i sedam razreda glazbene škole, svirao je harmoniku. Srednju ekonomsku također završava u Rijeci, diplomirajući na Ekonomskom fakultetu 1973. Tijekom studija honorarno zarađuje radeći kao vozač rent-a-cara ljubljanske Avtotehne, a nakon diplome odlazi na odsluženje vojnog roka u Leskovac. Regrutiran je kao kuhar, ali je ubrzo postao “ćato“, a na kraju je primljen i u Savez komunista. Po povratku se zaposlio u brodogradilištu Viktor Lenac kao voditelj pogonsko-materijalnog knjigovodstva.

“Malena mjesta srca moga“, kako je pjevao Tin Ujević, velik su inkubator hrvatskih političara odnosno, moćnika u širem smislu riječi. Nedvojbeno, najpropulzivnija su sela iz dinarskog pojasa - tamo se, kako su primjećivali antropolozi prošlog stoljeća, njeguje violentan, poduzetan duh koji se teško lomi pred preprekama i ne troši previše vremena na biranje sredstava dolaska do cilja, a to je za politiku dosta važno. Zmijavci, Ivanec, Dugopolje, Potravlje i Glavice neka su sela koja su iznjedrila novije, ali i starije hrvatske političare. Njima bi se uskoro mogla pridružiti Otišina pored Kruševa, selo iz kojega potječe, ako je vjerovati HDZ-u, budući hrvatski premijer, Tomislav Karamarko. Bude li on izabran za prvog čovjeka vlade, moći ćemo reći da Hrvatskom u dva mandata upravljaju ljudi iz dva sela udaljena, zračnom linijom, dvadesetak kilometara! Toliko su, naime, Milanovićeve Glavice udaljene od Karamarkove Otišine. Otišina je selo u obrovačkoj okolici, u Zadarskoj županiji, pored Kruševa. Raštrkane kuće zaseoka smjestile su se po krševitim brežuljcima bez mnogo raslinja, gotovo pa Mjesečevskog izgleda, između Karinskog mora i gorde planine Velebita, pune vila i vukova.

Imanje Karamarkovih je iza visokih ogradnih zidova, a na kapiji su inicijali M.K. Pripadaju Marku Karamarku, Tomislavovu stricu. Tamo danas živi njegov sin Vlado s obitelji, a bratić Tomislav svrati tu i tamo kad ga nanese put. U staji čuvaju magarca koji pripada bivšem glavnom policajcu.

"Otac Tomislava Karamarka zove se Martin, a u selu ga zovu Musa. Osim brata Marka, Musa ima i brata koji se zove Juce. Kad su se odselili iz Kruševa, prodali su kar, drvenu konjsku zapregu na kotačima, i konja. Otac, koji ima završenih šest razreda osnovne škole, isprva je radio kao kondukter za autoprijevoznika koji je vozio na relaciji Zagreb–Zadar- Split", rekli su nam suseljani koji su danas jako ponosni na Karamarka. No, kažu, Karamarko i danas u staji kod svog bratića čuva tovara. Nesretnu životinju gazda Tomo rijetko obilazi...

Selo je, nedvojbeno, veći generator političara od grada. Osim Ive Josipovića, nijedan hrvatski predsjednik nije se rodio u velikom gradu. Franjo Tuđman rodio se u Velikom Trgovišću, Stjepan Mesić u Orahovici. Braća Radić su iz Trebarjeva Desnog pored Siska. Vladko Maček rodio se u Jastrebarskom, a živio u Kupincu. Premijeri također dolaze iz manjih mjesta ili sela u unutrašnjosti. Josip Manolić rodio se u Kalinovcu pored Đurđevca, Franjo Gregurić rođen je u Loboru, u Zagorju. Hrvoje Šarinić rodio se u Sušaku, Nikica Valentić u Gospiću. Zlatko Mateša je rođeni Zagrepčanin, Ivica Račan rodio se u Ebersbachu u Njemačkoj. Sanader je rođen u Splitu, a Jadranka Kosor u Pakracu.

"U Hrvatskoj je većina podrijetlom sa sela. Zbog toga je, za razliku od ostalih zemalja EU, šansa da se političarem iz grada postaje rođenjem manja. No mnogo je naših političara koji su bili gradska djeca jer su se u gradove doselili kao osnovnoškolci te nastavili odrastati u gradu. S obzirom na to da je politika Vlade ‘grad protiv sela’, rekao bih da djeluju u suprotnosti sa svojim podrijetlom", kaže politički analitičar Žarko Puhovski. 

Što se tiče ministara u Vladi Kukuriku koalicije, najviše ih dolazi iz sela u Dalmatinskoj zagori.

Premijer Zoran Milanović po ocu potječe iz sela Glavice u Sinjskoj krajini. Za razliku od Otišine i Kruševa, gdje stanovništvo oduvijek naginje desno, Glavice su u Dalmaciji nazivali Mala Moskva. Obitelj Zorana Milanovića podrijetlom je iz zapadne Bosne. Milanovići su na područje Sinjske krajine došli u velikoj seobi koju su ramski franjevci predvodili još 1687. godine. Njegov djed doselio se u Sinj iz Livna. Iz BiH je podrijetlom i Milanovićeva supruga, liječnica Sanja Musić-Milanović. Naime, i njezina obitelj Musić hercegovačkog je podrijetla. Sinjsko selo Glavice - krajnje odredište livanjskih Milanovića - od alkarskog grada udaljeno je dva kilometra, a iznjedrilo je mnoge političare.

Tako su se u Glavicama rodila braća Vlado i Marko Veselica, a Zlatko Canjuga u vrijeme vladavine Franje Tuđmana prvi je koji je to selo popularizirao. Canjuga se, naime, priženio u Glavice. Njegova supruga Piroška dolazi upravo iz Milanovićeva sela. Na vrhuncu svoje moći, bivši HDZ-ovac i miljenik prvog hrvatskog predsjednika odjenuo je dres lokalnog nogometnog kluba i potpisao ugovor s klubom. Ta slika ‘90- tih je obišla cijelu Hrvatsku, a Glavice su na trenutak postale slavne. Canjuga i dalje dolazi u Glavice, barem ljeti, baš kao i Zoran Milanović koji otkako je postao premijer ipak malo rjeđe navraća nego prijašnjih godina. 

No u Glavicama je još od sina popularniji otac Milanović. Stipu Milanovića mještani obožavaju, što i ne čudi jer je većina njih s njim provela djetinjstvo. Zoran Milanović je kao dječak u Glavicama provodio svako ljeto, a u mjestu ga pamte po jednom upozorenju njegova oca. Svojedobno je jedan mještanin izjavio kako im je Stipe znao govoriti da navečer ne viču jer će probuditi Zorana. Onda bi oni stali ispod prozora i upozoravali mještane da ne viču jer mali Zoran spava.

"Stipe je uvijek bio za akciju i društvo", rekao je prije nekoliko godina njegov rođak.

Strina Zorana Milanovića tada je pak opisala današnjeg premijera kao živo dijete koji je obožavalo konje. Jednom se bio i izgubio, a našli su ga kako hrani konje.

Glavice su za vrijeme bivše države zvali Mala Moskva jer su mještani bili prvi koji su otišli u partizane. No iako partizansko mjesto, Glavice su opet bile prve kada je u Domovinskom ratu trebalo braniti Hrvatsku. Tako se i danas ponose Franjom Tuđmanom, ali i svojim partizanskim borcima. Zoran Milanović u Glavicama još ima mnogo rođaka, tu mu živi i stric i strina te rođaci. Premijerov djed Ante Milanović pamti se kao jedan od heroja jer je prvi organizirao pomoć partizanima. U selu je ostao poznat kao velik dobročinitelj pa je tako i dobio nadimak Kršćan. Iz Glavica je i dr. Stipislav Jadrijević, poznati hrvatski kirurg, koji se nedavno proslavio operacijom odstranjivanja tumora s jetre. Jadrijević je s Nezavisnoml listom već dugo jedan od najmoćnijih ljudi Sinja i Cetinske krajine.

Svega nekoliko kilometara dalje selo je ministra obrane Ante Kotromanovića. Bivši alkarski vojvoda rođen je u Potravlju u kojem dandanas žive njegovi rođaci. Nekad gorljivi desničar, što odgovara kraju iz kojeg potječe, početkom 2000-ih okrenuo se SDP-u. Nije se slagao s rigidnom Sanaderovom politikom, a tadašnji predsjednik Stipe Mesić maknuo ga je iz vojske jer je podržao glasovito pismo jedanaestorice generala. No baš mu je na kraju odnos s Mesićem presudio što su mu Alkari 2003. oduzeli titulu vojvode. Nakon toga približio se Ivici Račanu i ispisao se iz HDZ-a, za koji njegovi mještani i danas vole reći da je to stranka njihova kraja.

"I on je bio u HDZ-u, ali su se razišli. Bez obzira na to koliko vole našeg Antu, 90 posto Potravlja podržava HDZ", objasnio je svojedobno daljni rođak današnjeg ministra stanje u tom selu.

No ponosni što je njihov mještanin Ante i dandanas u odličnim odnosima sa svojim imenjakom Antom Kotromanovićem. - Kotromanović nam je svima uzor - slažu se mještani. Potravlje je, osim po ministru, poznato i po tome što je tu i kovačnica, jedna od posljednjih u Dalmaciji, a tradiciju čuvaju baš Kotromanovićevi rođaci. Osim kovačkog zanata, dinastija je čuvala i staru vještinu izrade glinenog posuđa, nažalost, danas gotovo posve izumrlu. Kotromanovići su, znaju povjesničari, potomci stare srednjovjekovne loze, jedno od rijetkih takvih prezimena očuvanih i u hrvatskom nacionalnom korpusu.

U zaleđu su i nezaobilazne Dugobabe, koje su na vrhuncu moći Ive Sanadera bile svojevrsni hit među hrvatskim selima. Dugobabe je Sanader štitio od zaborava, a gradnjom čvora Vučelice svoje je selo povezao sa svijetom. Iako rođeni Splićanin, Ivo Sanader nije zapustio svoje selo, baš kao ni još jedan njegov kolega, najprije po moći, a onda i po zatvorskim danima, Nadan Vidošević.

Preci Splićanina Nadana Vidoševića potječu, naime, iz sela Broćanac u Dalmatinskoj zagori. Prezime se prvi put spominje u crkvenim maticama iz 16. stoljeća. Vidoševićev djed Frano rođen je u Broćancu, ali je službovao na uskotračnoj željeznici između Splita i Sinja. Tako se njegov otac rodio u Klisu, dok majka Nadana Vidoševića potječe iz splitske građanske obitelji Tudor.

"Hrvatska nema ozbiljnih socioloških istraživanja o političkih elitama i njihovu podrijetlu. No nema dvojbe da je u našim političkim elitama prisutna negativna selekcija. Zato često u politici vidimo neuspješne ljude koji dosad nisu ništa ostvarili svojim radom, a visoko su u politici. A tu mjesto rođenja - u konačnici - ne igra važnu ulogu", kaže nam profesor sociologije Renato Matić s Hrvatskih studija.

Još jedan političar dobro upoznat s zatvorskim navikama vuče podrijetlo sa sela i nimalo ga se ne srami. Milan Bandić je odrastao u Poganoj Vlaki, u Hercegovini.

"Svom sam Milanu govorila - moli Krista svako jutro i večer, misli na njega i kad jedeš i kad spavaš, nemoj mu okrenuti leđa i on te nikada neće ostaviti", grcajući kroz suze govorila je Blagica Bandić, majka pritvorenog gradonačelnika kad smo je obišli nekoliko dana prije Bandićeva privremenog puštanja na slobodu.

"Zna doći nenajavljeno, samo me iznenadi, nikad ne zna hoće li i koliko ostati, puno radi, uvijek je bio takav. Najsretniji je kad dođe kući, uđe, skine cipele, legne tu na kauč, pa kaže: ‘Mama, napravi mi pure i žbuna’, to voli još otkad je bio dijete. Ne treba mom Milanu mnogo, nema on prohtjeva’, kazala je, više kao za sebe, Blagica Bandić.

"Zanima vas kako se Milan školovao? Pa nije jednom otišao u Zagreb s torbom duhana koju bi prodao i tim novcem platio režije i knjige", rekao nam je jedan njegov prijatelj.

Djetinjstvo je bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću ostalo u lijepoj uspomeni. Rođen je i odrastao u Zagrebu, ali njegova obitelj s obje strane potječe iz Baške Vode nedaleko od Makarske. Oba djeda bila su povezana s morem, djed Ivan imao velik drveni brod imenom Bog s nami koji je prevozio teret po Jadranu, a djed s majčine strane, Nikola bio je pomorac i ribar. Josipovićev otac Ante kao mladić je otišao u rat, bio je u partizanima, da bi 1944. otišao u El Shatt. Nakon deset godina sa suprugom je otišao u Zagreb gdje se mali Ivo rodio. Otac je, kako je jednom ispričao, paralelno studirao i završio pravo, a politikom se profesionalno bavio do 1974. i nakon toga je radio u Croatia osiguranju. Mama je pak završila Pedagošku akademiju, bila je učiteljica i mirovinu je dočekala u školi.

Politički okvir obitelji bila je hrvatska ljevica. Ivo Josipović svoje korijene nikad nije zaboravio, pa tako svaki godišnji odmor provodi u obiteljskoj kući u Baškoj Vodi. I kao dijete za svake praznike dolazio je u to mjesto pored Makarske gdje bi onda u osnovnoj školi Bariše Granića Meštra svirao klavir. No na ovim posljednjim izborima Baška Voda dala mu je pljusku. Tamo je naime pobijedila Kolinda Grabar Kitarović s razlikom od deset posto.

"Josipović nas je razočarao. Nije napravio ništa! Ljudi su nezadovoljni njegovim stavom prema vlastitoj naciji. Vjera i Crkva im mnogo znače, nas su zvali Mali Vatikan, pa su i njegova vjerska stajališta mnogima zasmetala", rekao je jedan mještanin nakon predsjedničkih izbora.

Ostali mještani u glas su rekli kako Ivo Josipović nije njihov te da je Zagrepčanin jer se u glavnom gradu rodio i, tvrde, to je uvijek isticao. Najviše su mu zamjerili da ništa za svoj zavičaj nije napravio baš kao svojedobno i Mate Granić, koji također potječe iz Baške Vode. Kažu ni da Mate Granić nikad nije pobijedio u njihovu mjestu.

No zato su u Vučkovićima pored Dugopolja svojedobno glasno navijali za Ranka Ostojića, danas ministra policije, a tada kandidata za gradonačelnika Splita.

Naime, na dvadeset kilometara od Splita, u općini Dugopolje, zaselak je Vučkovići - zavičaj majke Ranka Ostojića, ali i najpopularnije pjevačice na ovim prostorima - Severine. Ranko i Severina su drugi rođaci, a ona nikad nije ni krila da navija za SDP. Tako je i na završnim skupovima Ranka Ostojića često znala i zapjevati. Danas u Vučkovićima ima malo kuća, a među njima je i ona majke ministra policije. U njoj nitko ne živi, ali majka vikendom dođe s prijateljicama. Ranko je pak, kažu mještani, dolazio kao dijete i kao student sa ekipom, a danas ga se rjeđe može vidjeti u zavičaju.

Mještani ga pak opisuju kao skromna i pristojna čovjeka koji nije pohlepan. Zaselak Vučkovići, a zatim i Dugopolje, na glasu su kao crvena mjesta. Cijelo je selo bilo u partizanima, pa tako i Rankov djed Javor. I dok je Ranko Ostojić barem kao mladić znao doći u svoje selo, Severina pak nije nikad.

No mještani kažu da ako je Seve na roditelje, onda je dobra osoba, a ne zamjeraju joj što nije nikad bila u Dugopolju. Iz zaleđa je i Branko Grčić, Milanovićev mastermind za gospodarstvo. Rođen je u zaselku Rudele, u Ivoševcima kraj Knina.

  • Avatar una1
    una1 15:50 02.Lipanj 2015.

    Zanimljivo je to kod nas.Vodeći političari si mahom iz zabačenih krajeva Lijepe naše.Također je zanimljivo da se politikom ne žele baviti ljudi od nauke.Moj prijatelj je danas akademik,bio je u ratnoj tehničkoj vladi,osam mjeseci i gotova priča.