Top News
316 prikaza

Naši diplomati trebali su predvoditi regiju, no Hrvatska je nevidljiva

Hrvatska zastava i zastava Europske unije
Ivo Cagalj (PIXSELL)
U tri godine mandata ove Vlade nismo stvorili niti jedno novo međudržavno partnerstvo, a zbog Perkovića je poljuljan odnos s Njemačkom

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, podignula je veliku buru dizanjem Vladina aviona za povratak iz Ankare. Izračunato je kako je porezne obveznike taj let stajao 60 tisuća kuna. Vlada Zorana Milanovića, želeći je opravdati, u javnost je pustila podatke da je HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu, a nekadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović u samo dvije godine Vladin avion koristila 27 puta. No upravo ta činjenica otvara niz pitanja. Prvo - je li tadašnja ministrica uistinu mnogo radila na uspostavljanju raznih kontakata pa je slijedom toga i putovala toliko puta i drugo - kakva je onda vanjska politka MVP-a Vesne Pusić ako ne putuje često i treće- kakva je hrvatska vanjska politika od uspostavljanja države, uključujući i onu koju je provodila Grabar Kitarović.

Sanader je vodio Kolindinu vanjsku politiku

Činjenica je da u mandatu Grabar Kitarović kao ministrice vanjskih poslova nema niti jedne njezine diplomatske inicijative nego je vanjskupolitiku kreirao Ivo Sanader. S druge strane, neugodna pitanja koja je u jeku kampanje za predsjedničke izbore postavila Danica Ramljak HDZ-ovoj kandidatkniji, daju naslutiti da je i kao veleposlanica u SAD-u nije mnogo napravila.

Još nije riješeno pitanje viza

Posebno se to tiče ukidanja viza. Iako je pitanje ukidanja viza mnogo složenije i ne ovisi samo o angažmanu ambasadora, jer je riječ o tehničkom pitanju (Hrvatska naime ima visoku stopu odbijenih zahtjeva za vize - 5, 9 posto), veleposlanik, ali i drugi službenici trebaju učiniti sve da se broj odbijenica smanji. Prognozira se da bi SAD Hrvatskoj tek potkraj 2016. mogao ukinuti vize, no za to se mora gotovo trostruko smanjiti broj odbijenica. Tonino Picula već mjesecima uporno radi na tom problemu, a pritom “pritišće” i Europsku komisiju da nam pomogne.

Naravno da treba poraditi i na tome da se snizi stopa odbijenih viza, a zastupnik Picula napravit će pritisak na Europsku komisiju kako bi se ukidanje viza što prije dogodilo – stoji u priopćenju Ureda zastupnika Picule. Ono što se neslužbeno može čuti na hodnicima Parlamenta u Bruxellesu jest da ukidanje viza europskim državama pa tako i Hrvatskoj ovisi i o pregovorima između EU i SAD-a u sklopu Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP).

Hrvatska je u EU potpuno nevidljiva

Da bi Hrvatska imala uspješnu vanjsku politiku, uz partnerstvo s SAD-om, mora još i više izgrađivati partnerske odnose s zemljama u EU. Hrvatsku strani diplomati najčešće opisuju kao “nevidljivu” u vanjskoj politici, a zapravo bi se cijela naša strategija mogla opisati rečenicom “veliki odlučuju, a mali su pod stolom”. U prošlim godinama imali smo dva cilja - ulazak u NATO i EU. U tome je Hrvatska uspjela, ali istodobno u tri godine mandata Vesne Pusić, ali i pet godina mandata Ive Josipovića koji kao predsjednik kreira vanjsku politiku, nije dogovoreno niti jedno novo partnerstvo, a poljuljano je ono s Njemačkom zbog slučaja Perković. 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu pa je tako u povodu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj dao i jedan osvrt na vanjsku politiku. I Josipoviću se kao i drugim hrvatskim dužnosnicima zamjera da su nedovoljno iskoristili mogućnosti hrvatskog članstva u NATO-u i EU te zanemarili gospodarski oporavak države - stoji u analizi. Analitičari dalje u tom dokumentu navode da je Hrvatskoj potreban predsjednik s pogledom u budućnost, s iskustvom i potrebnim znanjem o vanjskoj politici i položaju Hrvatske unutar EU i suvremenom svijetu. Pritom je važno razvijati dobre odnose sa susjedima te poticati i pomagati susjedima pri članstvu (BiH, Srbija i Crna Gora) u EU i NATO-u i jačati ugled i poziciju Hrvatske u regiji i svijetu.

Od Hrvatske se mnogo više očekivalo

Nitko od naših kreatora vanjske politike nije uspio izgraditi odnose s dužnosnicima drugih zemalja EU, a istodobno je, i kad su u pitanju odnosi s Rusijom ili Sirijom, poslušno provodila politiku SAD-a i EU. Nekad čak i na uštrb svojih interesa, kao što je slučaj sa Sirijom gdje je zanemarila svoje gospodarske interese. Sve u svemu, hrvatsku vanjsku politiku možemo doista opisati nevidljivom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.