Top News
2124 prikaza

Našli smo mjesto u svijetu kao robovi kapitala

Sječa šume kod Pule
Duško Marušić/Pixsell
Hrvatski put u propast potpisuje domaća bogata i politička manjina

Jared Diamond, američki evolucijski biolog, fiziolog i biogeograf, objavio je prije deset godina knjigu “Slom” (od 2008. dostupna i u hrvatskom prijevodu) u kojoj se bavi propašću različitih društava. Proučio je i opisao slomove i rizike od sloma različitih društava, onih iz prošlosti (stanovnici Uskršnjeg otoka, Grenlanda, Maje), kao i nekih modernih društava (Ruanda, Haiti, Kina, Australija), te složenih i manje složenih društava. Tijekom rada na knjizi autor je došao do okvira od pet mogućih čimbenika koji pridonose slomu.

Prvu skupinu čimbenika čini nanošenje štete okolišu: prekomjerna sječa šuma, zagađenje voda i tla, uništenje biljnih i životinjskih vrsta, prekomjeran izlov ribe itd. Drugi čimbenik jesu klimatske promjene (dugotrajne suše ili kišna razdoblja, zahlađenja...), koje se sve češće i točnije povezuju s ljudskim djelovanjem. Treća nepovoljna okolnost za opstanak nekog društva su neprijateljski raspoloženi susjedi. Četvrta je skupina čimbenika izokrenuta treća – gubitak prijateljski raspoloženih susjeda te bližih ili daljih trgovinskih partnera. Petoj skupini čimbenika pripada reakcija pojedinog društva na probleme s kojima se suočava, koji, pak, ovise o njegovim političkim, gospodarskim i društvenim institucijama te o kulturnim vrednotama. Propasti nekog društva ne moraju uvijek kumovati svi navedeni čimbenici, no najčešće je riječ o kombinaciji dvaju ili više njih. Kako bilo, svako društvo doživljava svoj uspon i vrhunac, populacijski, ekonomski i kulturni, nakon čega, izostane li pravovremena i učinkovita reakcija, slijedi njegov pad i konačno slom.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne regulira ili zabranjuje izvoz trupaca

Jasni simptomi pada i sloma jesu porast siromaštva, gladi, beznađa, nasilja te posljedično demografsko starenje, raseljavanje, sve do potpunog nestanka. Diamond se u svojoj knjizi ne bavi Hrvatskom, što ne znači da se problem sloma ne tiče hrvatskog društva. Dapače. U okvir koji je za potrebe svoje studije izradio Diamond Hrvatska se gotovo savršeno uklapa. Prekomjerno, glupo uništavanje okoliša i iskorištavanje vlastitih bogatstava činjenica je koju ne treba posebno dokazivati. Na primjer, prekomjerna sječa šuma, a sve zbog financijskih bonusa čelnika Hrvatskih šuma i njihovih političkih zaštitnika. S tim u vezi, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne regulira ili zabranjuje izvoz trupaca, što je svrstava u zemlje Trećeg svijeta koje zemljama Prvog svijeta služe kao izvor sirovina te istodobno kao tržište gotovih proizvoda načinjenih od tih sirovina.

Diamond tako spominje japanski uvoz drvne građe kao glavni uzrok deforestacije tropskog dijela Trećeg svijeta. Dotle je Japan prije četiri stoljeća, suočen s pogubnim posljedicama prekomjerne sječe, počeo strogo gospodariti šumama te danas među zemljama Prvog svijeta ima najviši postotak pošumljenog zemljišta (74%), a pritom spada među najgušće naseljene zemlje. A da ne spominjemo ovdje grabež vode, specijalitet Agrokora i drugih kompanija, što im za sitniš kojim plaćaju kubik vode donosi basnoslovne zarade, a da pritom nikoga nije briga za dugoročne posljedice po okoliš.

Zagreb: Uz Dubravkin put posječen šumski koridor u širini desetak metara | Author: Marko Prpic/Pixsell Marko Prpic/Pixsell

Riječ je o zadovoljenju interesa bogate manjine nauštrb interesa društva i nema te sile koja ovdje može ostvariti poslovicu o sitom vuku i cijeloj kozi. Ne treba, također, posebno dokazivati ni štetu koju dugotrajne suše s jedne ili kišna razdoblja i poplave s druge strane nanose ostacima ostataka hrvatske poljoprivrede. Ne prođe ni jedno ljeto, a da ova ili ona županija ne proglasi elementarnu nepogodu zbog suše ili poplave. Što se, opet, neprijateljskih i prijateljskih susjeda tiče i pouzdanih trgovinskih partnera, nema tome davno kako smo ratovali s dvama susjedima, a danas se tzv. politička elita više trudi održati stara neprijateljstva i proizvesti nova negoli poraditi na miru i dobrim odnosima.

Gotovo školski primjer hrvatske politike prema susjednoj Srbiji jest idiotska afera s čokoladicama koja je naštetila podjednako dobrosusjedskim odnosima i trgovini. Zbog svega toga može se zaključiti da je hrvatsko društvo danas u strmoglavom padu, sve je više nezaposlenih, siromašnih, gladnih, demografski je sve starije. Tako su 2015. rođena 2063 djeteta manje nego 2014. Istodobno je te godine umrlo 3366 osoba više nego prethodne godine. A svake godine deseci tisuća mladih iseljavaju se iz Hrvatske u potrazi za poslom i nije izgledno da će se taj trend zaustaviti.

Ne prođe ni jedno ljeto, a da ova ili ona županija ne proglasi elementarnu nepogodu zbog suše ili poplave

Ovdje dolazimo do reakcije političkih, gospodarskih i društvenih institucija na probleme s kojima se ovo društvo suočava. Tu se nema mnogo toga za reći jer reakcija uglavnom nema. Više je razloga takvoj inertnosti. Dijelom je ona posljedica toga što su najodgovorniji potkapacitirani za dužnosti koje obnašaju, bilo da je riječ o predsjednici, premijeru, ministrima ili saborskim zastupnicima, što ne shvaćaju u kojem se stadiju nalazi društvo, što ne naslućuju koliko su spomenuti simptomi sloma ozbiljni, da ne kažem smrtonosni.

Dijelom je ovdje riječ, da ponovim, o brizi i zaštiti interesa bogate manjine nauštrb interesa društva, što je u opisu posla prosječnog hrvatskog političara. S tim u vezi sljedeće: kad je svojedobno ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio kako je interes Agrokora interes Hrvatske, mislio sam tada da čovjek lupeta gluposti. Danas znam da je to bio njegov program, kao i da je to program svih prethodnih i kasnijih vlada. Da su Hrvatska i njezini građani domaćoj političkoj i financijskoj eliti isto ono što je Treći svijet Japanu i ostalim zemljama Prvog svijeta.    

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.