Hrvatska prvi put na jednom mjestu ima popis svih prirodnih bogatstava zemlje, dosad nedovoljno iskorištenih u razvoju države.
Riječ je o sveobuhvatnoj “inventuri” nacionalnog blaga s prijedlozima za zaštitu hrvatskih prirodnih bogatstava, ali i njihovo racionalno iskorištavanje, navedenima u knjizi “Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj”, koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Kako je u predgovoru napisao predsjednik HAZU Zvonko Kusić, riječ je o opsežnom i kapitalnom projektu koji se može opravdano nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol.
U izradi studije “Hrvatska prirodna bogatstva”, za čije je vođenje bio zadužen akademik Zelić, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a drugi dio studije Hrvatska kulturna dobra, koju vodi akademik Ježić, bit će dovršen 2017.
"Prvi put na jednom mjestu imamo popisana sva prirodna bogatstva Hrvatske, neiskorištena u razvoju države", kaže akademik Zelić.
Samo vrijednost poljoprivrednih i šumskih resursa u Hrvatskoj iznosi oko 17 milijardi USD. Studija obuhvaća energente, pitke i površinske vode; metalne i nemetalne sirovine; šume i šumsko zemljište; poljoprivredu i poljoprivredno zemljište; prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te prijedloge za racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.
Hrvatska spada u europski i svjetski vrh po kvaliteti i količini vode, ali ništa od toga država, kaže akademik Zelić, nije kapitalizirala.
"Pregovarali smo čak s nekim Arapima o zamjeni vode za naftu, no od toga nije bilo ništa. Poljoprivredno nam se zemljište prostire na 2,96 milijuna hektara, a obrađuje se oko 1,3 milijuna hektara i postavlja se pitanje što je s drugom obradivom zemljom. Je li to nitko neće raditi? Hoće li GMO doći u Hrvatsku i drugo smeće osim ovoga što uvozimo...? To je veliki problem. Da ne govorimo da nisu ni šume kapitalizirane kako treba", kaže Zelić. Među najznačajnija prirodna bogatstva ubraja energetska.
Akademik Franjo Tomić govori da studija o prirodnim bogatstvima pokazuje izobilje naših prirodnih bogatstava s prijedlozima o gospodarenju i njihovoj zaštiti te održavanju njihove vrijednosti.
"Hrvatska, nažalost, obrađuje svega 1,36 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što znači da ne obrađujemo 800.000 hektara obradivih površina", rezimira akademik Tomić.
Najznačajnija hrvatska prirodna bogatstva
1. Šume i šumsko zemljište vrijede 6,9 milijardi USD
Šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 2,6 mil. hektara s drvnim zalihama s oko 552 mil. prostornih metara i s 11 mil. prostornih metara novih drvnih zaliha svake godine. Šumsko bogatstvo vrijedi 6,9 milijardi USD
2. Vrijednost poljoprivrednog zemljišta 10 milijardi USD
Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 2,96 milijuna hektara, a obradivo je 90% tih površina. Nažalost, obrađuje se manje od 50% površina. Vrijednost je poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj oko 10,13 mlrd. $
3. 1246 otoka, a udio im je u gospodarstvu samo 5-7%
Hrvatska ima 1246 otoka, na kojima je samo 6% površine tla plodno, a njihov udio u gospodarstvu Hrvatske iznosi samo 5 - 7%. Otoci se geografski dijele na 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena
4. Po bogatstvu voda peti smo u Europi
Pitke i površinske vode bogatstvo su zemlje te po kvaliteti i količini, s obzirom na broj stanovnika, spadaju u sam europski svjetski vrh. Po bogatstvu voda smo na 5. mjestu u Europi, a u svijetu na 42. mjestu
5. Vrijedna infrastruktura i analiza podataka
Prometna, digitalna i energetska infrastruktura obuhvaća analizu podataka o autocestama (1273 km), željezničke pruge (2100 km), plovne putove (804 km), elektroenergetske mreže (18.500 km), optičke kabele (13.000 km)
6. Imamo značajne zalihe ugljikovodika
Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Ima značajne zalihe ugljikovodika. Perspektivna područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran
7. 12 vjetroelektrana - vrijednih 315 mil eura
Energija vjetra je resurs temeljem kojeg su izgrađene vjetroelektrane nacionalno dobro. U pogonu se 2013. godine nalazilo 12 vjetroelektrana, a njihova vrijednost iznosila je 315 milijuna EUR
8. Imali bismo 30.000 radnih mjesta da koristimo sunce
Sunce kao izvor energije od nacionalnog je interesa. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m? fotonaponskih modula i po 1 m? solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti 30.000 radnih mjesta
9. 450 vrsta riba u Jadranskom moru
U Jadranskom moru živi 450 vrsta riba. Konzumacija ribe iznosi oko 10 kg po stanovniku godišnje. Vrijednost otkupljene i prodane ribe u 2012. bila je 302 milijuna kuna. Ulov i uzgoj ribara u moru godišnje varira oko 70.000 tona
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Velika vrijednost šumskog zemljišta koja će uskoro prijeći u vlasništvo stranaca čim shvate da naš zakonodavac nije zaštitio nacionalne interese, te je stranim fizičkim i pravnim osobama dozvolio neograničeno stjecanje šumskog zemljišta u RH!