Trebala je to biti demonstracija snage NATO-a na krajnjem sjeveru Europe. Tisuće vojnika stigle su u Norvešku i Finsku kako bi pokazale da Savez može ratovati i u najtežim arktičkim uvjetima, po snijegu, ledu i temperaturama daleko ispod nule.
No dio američkih marinaca vrlo brzo suočio se s problemom koji nema veze s projektilima, dronovima ili sofisticiranom vojnom tehnologijom - počele su im se raspadati čizme?!
Tijekom priprema za veliku NATO-ovu vježbu Cold Response 2026 američki marinci primijetili su da se na njihovoj obući pojavljuju rupe, da se potplati odvajaju od ostatka čizme i da unutra prodire ledena voda. Neke od čizama bile su gotovo nove.
Problem je bio toliko ozbiljan da su pojedini marinci morali biti povučeni s terena, a američka vojska u Norveškoj počela je tražiti lokalnu obuću kako bi vojnici uopće mogli nastaviti obuku.
Prema dokumentima američke vojske i izjavama dužnosnika koje je dobio Newsweek, problemi su se pojavili tijekom treninga krajem veljače, neposredno prije početka velike međunarodne vježbe.
Rupe, odvojeni potplati i plastika koja je rezala noge
Oko 3000 američkih marinaca, većinom pripadnika II Marine Expeditionary Forcea iz Camp Lejeunea u Sjevernoj Karolini, stiglo je početkom godine na sjever Norveške.
Zadatak nije bio jednostavan. Marinci su se kretali kroz duboki snijeg, skijali, nosili tešku opremu i danima boravili na temperaturama na kojima loša obuća vrlo brzo može postati ozbiljan zdravstveni i operativni problem.
Vojna vježba NATO-a u Norveškoj
Sve to događalo se na čizmama namijenjenima upravo ekstremno hladnim vremenskim uvjetima. Američki marinci koriste model Intense Cold Weather Boot koji proizvodi tvrtka Belleville Boot Company.
Norveške čizme stigle u pomoć
Kad je postalo jasno da problem nije izoliran, Amerikanci su počeli nabavljati zamjensku obuću u Norveškoj.
Korišten je sustav Host Nation Support, koji američkim snagama omogućuje da tijekom operacija i vježbi nabave određenu opremu u zemlji domaćinu umjesto da sve dopremaju iz SAD-a.
Marinci su tako dobili pristup norveškim vojnim čizmama M77, koje proizvodi tvrtka Alfa. Riječ je o modelu razvijenom još sedamdesetih godina prošlog stoljeća za norvešku vojsku. Neki parovi kupljeni su i izravno u lokalnim trgovinama.
Iz američkog Marine Corps Forces Europe and Africa za Newsweek su potvrdili da su zapovjednici poduzeli mjere kako bi vojnici dobili potrebnu obuću i nastavili s obukom. Naglasili su, međutim, da Norveška nije poklanjala niti kupovala obuću za američke vojnike, nego je nabava provedena američkim sredstvima.
Problem nije završio povratkom iz Norveške
Nakon što su se marinci vratili u SAD, vojska je odlučila provjeriti zalihe istih čizama u Camp Lejeuneu.
Rezultati nisu bili dobri. Prema vojnoj procjeni koju je na uvid dobio Newsweek, početno uzorkovanje pokazalo je toliko problema da je bilo planirano pregledati oko 5000 pari.
U travnju su inspektori pregledali 2642 čizme. Defekt je pronađen na njih 183, odnosno na 6,93 posto pregledanih primjeraka. Nekoliko mjeseci kasnije rezultat je bio još lošiji.
U srpnju je pregledana 1781 čizma, a nedostaci su pronađeni na 355 primjeraka. Stopa neispravnosti tako je skočila na gotovo 20 posto. Ukupno su tijekom dviju provjera pregledane 4423 čizme, a 538 ih je proglašeno neispravnima. To znači ukupnu stopu problema veću od 12 posto.
Prema Pentagonovu dužnosniku s kojim je razgovarao Newsweek, slični problemi kasnije su uočeni i u zalihama marinaca na Havajima te na Okinawi u Japanu.
Nije poznato koliko je ukupno pari zahvaćeno. Belleville je nakon pregleda dogovorio da će problematične čizme zamjenjivati po principu jedan neispravan par za jedan novi. Kompanija tvrdi da aktivno surađuje s marincima i da kontinuirano poboljšava kontrolu kvalitete.
Belleville postoji još od 1904. godine i jedan je od najstarijih i najvećih američkih proizvođača vojne obuće. Američku vojsku opskrbljuje još od Prvog svjetskog rata.
Sve zbog pravila "Made in USA"
Cijela priča ima i političku dimenziju. Pentagon već desetljećima mora poštovati tzv. Berry Amendment, pravilo prema kojem američko Ministarstvo obrane u pravilu mora nabavljati vojnu odjeću, obuću i određenu drugu opremu proizvedenu u Sjedinjenim Državama. Cilj je jasan: održati domaću industrijsku bazu i spriječiti da američka vojska ovisi o stranim dobavljačima.
Postoje iznimke, primjerice kada odgovarajuću opremu nije moguće nabaviti u dovoljnim količinama ili zadovoljavajućoj kvaliteti u SAD-u.
No problem s čizmama dolazi u posebno nezgodnom trenutku. U Kongresu se raspravlja o zakonu nazvanom BOOTS Act, odnosno Better Outfitting Our Troops Act, koji bi pravila mogao učiniti još strožima.
Prijedlog bi se odnosio i na opcionalne borbene čizme koje vojnici kupuju vlastitim novcem, ali ih smiju nositi uz uniformu. Prema jednoj verziji zakona, i te bi čizme morale biti u cijelosti proizvedene u SAD-u i od američkih materijala.
Kritičari upozoravaju da bi takvo pravilo moglo dodatno ograničiti izbor vojnicima upravo u situacijama poput one u Norveškoj.
NATO je na Arktik poslao više od 30.000 ljudi
Cold Response 2026 bio je jedan od najvećih NATO-ovih treninga na europskom sjeveru ove godine.
Vježba je održana od 9. do 19. ožujka u Norveškoj i Finskoj, a prema podacima američke mornarice sudjelovalo je oko 32.500 pripadnika snaga iz 14 savezničkih država. Oko 3000 američkih marinaca bilo je uključeno u operacije na terenu.
Vojnici su uvježbavali kopnene, zračne i pomorske operacije u uvjetima krajnjeg sjevera, području koje za NATO posljednjih godina postaje sve važnije zbog rastućeg strateškog nadmetanja s Rusijom.
Američki marinci trebali su pokazati da se mogu brzo prebaciti preko Atlantika, iskrcati na krajnjem sjeveru Europe i nastaviti operacije zajedno s europskim saveznicima.
U vojnom smislu vježba je upravo tome i služila. Ali slučaj raspadnutih čizama pokazao je mnogo prizemniji problem moderne vojske: najskuplji zrakoplovi, projektili i komunikacijski sustavi malo znače vojniku kojem usred arktičke zime ledena voda ulazi u obuću.
A za Pentagon je posebno neugodno što nije riječ o desetljećima starim zalihama. Neke od čizama koje su se raspadale na nogama marinaca bile su praktički nove. Cijena? Sitnica, od dvjesto do 350 američkih dolara po paru čizama.
