Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, izjavio je za sarajevsko Oslobođenje da uhićenje 10 bivših pripadnik HVO-a u Orašju, zbog sumnje da su počinili ratne zločine, nije selektivna pravda zbog koje stradavaju Hrvati. "Naprotiv, vidjeli smo da Tužiteljstvo BiH podiže optužnice bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtve ili počinitelja i na temelju jačine dokaza. Ako samo pogledate optužnice koje su podignute ove godine, teško je tu vidjeti selektivnu pravdu. Tu su, između ostalih mjesta, postupci zbog zločina počinjenih u Stocu, Milićima i Konjicu. Kao i uvijek, tužiteljstvo suda ohrabruje sve političare i vladine predstavnike da se ponašaju odgovorno kada javno govore o istragama i kaznenim progonima koji traju.
Nezavisnost tužiteljstva i pravosuđa moraju se poštivati i štititi. Čak i kada im to nije namjera, javni komentari predstavnika vlasti o pravosudnim pitanjima koja su u tijeku, mogu odavati utisak neprimjerenog političkog utjecaja", kazao je Brammertz. On se, drugim riječima, poziva na slučajeve zbog ratnih zločina koji su pokrenuti ove godine, a u kojima su progonjeni i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Rekao je i to da je ove godine već bio prisiljen prosvjedovati kod Vlade Republike Hrvatske, te kod Vijeća sigurnosti UN-a, zato što su hrvatske vlasti "dobile uputstvo da ne surađuju na predmetima ratnih zločina. "Dok sam radio kao tužitelj u Belgiji, bilo je nezamislivo da neki kolega iz EU zbog politike svoje vlade bude spriječen da sa mnom surađuje.
Istu poruku sam uputio kada sam sa svojim srpskim sugovornicima prošlog tjedna u Beogradu razgovarao o predmetu Novaka Đukića", pojasnio je. U međuvremenu je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rekla da je "bilo sigurnosnih propusta u 'slučaju Orašje'". "Naravno da možemo govoriti o pojedinačnoj odgovornosti, no problem je puno širi. Događaji u Orašju pokazuju odgovornost sustava. Moramo prestati djelovati po sistemu silosa. Pozdravljam odluku Vlade o izradi nove strategije domovinske sigurnosti, koja bi trebala bolje povezati sustav i spriječiti propuste", priopćio je njen ured Novoj TV. Tužiteljstvo BiH je još ranije na buru koju su prvenstveno u Hrvatskoj izazvale vijesti o pokretanju postupka, reagiralo priopćenjem u kojem objašnjava da "u slučaju Đuro Matuzović i drugi" nema govora o pravosudnom postupku zbog "udruženog zločinačkog poduhvata".
"U predmetu za ratne zločine u Orašju ne radi o kvalifikaciji udruženog zločinačkog poduhvata, već se navedeni sumnjiče za kaznena djela ratnog zločina (zločini protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti", priopćilo je tužiteljstvo. Spomenuti general HVO-a Đuro Matuzović, ratni zapovjednik obrane Orašja koji je provoosumnjičeni u skupini od deset pripadnika HVO-a, nakon toga je preko svog odvjetnika Almina Dautbegovića priopćio da će se od zapovjedne odgovornosti braniti dokazivanjem da on nije bio na vrhu zapovjednik lanca, nego pojedini časnici Hrvatske vojske.
"Zapovijedi su dolazile od pukovnika HV-a iz Slavonskog Broda... Dogovor Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1992. omogućio je da postrojbe Hrvatske vojske uđu na teritoriju BiH i pomognu obranu teritorija od zajedničkog neprijatelja... Matuzović nije imao efektivnu kontrolu nad teritorijem gdje se ovo dogodilo, što god da je bilo. Nije mogao spriječiti i nije mogao kazniti", kazao je u emisiji HRT-a "Hrvatska uživo" Matuzovićev odvjetnik. Pritom ni jednom riječju nije negirao da su zločini doista počinjeni. Istaknuoje: "Za te zločine koji su, prema ovome što vidimo u materijalima, ipak mogli biti incidentne prirode, za njih treba odgovarati pojedinac koji ih je počinio."
