Kad su najavljivali da će potpise potpore za referendum kojim žele tražiti izlazak Hrvatske iz Istanbulske konvencije, prikupljati od 13. do 27. travnja, redom ekstremno konzervativne udruge ujedinjene u inicijativu "Istina o istanbulskoj" imale su jedno pitanje. "Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?", glasilo je pitanje.
Sada su, javlja HINA, udruge poput GROZD-a, Centra za obnovu kulture, Vigilarea, katoličkih udruženja liječnika i prosvjetnih djelatnika, Hrvatskog pokreta za život i obitelj i sličnih objavili da će pitanje proširiti. I to kako.
Prva točka će ostati ista, dok će druga glasiti: "(Jeste li za to) da se u članku 133. Ustava Republike Hrvatske doda 5. stavak, koji glasi: 'Hrvatski sabor odlučuje o otkazivanju međunarodnih ugovora koji podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora ili povlačenju iz njih te o istupanju iz međunarodnih organizacija i saveza onakvom većinom glasova zastupnika kakva je potrebna za potvrđivanje međunarodnih ugovora i davanje ovlasti međunarodnim organizacijama ili savezima. O tim se pitanjima može raspisati državni referendum.'?"
Inicijativa, međutim, kako smatraju stručnjaci, ima problem što je već i prvo pitanje neustavno, a drugo je pravno besmisleno i u sukobu s nekoliko zakona. "Kad su u pitanju obaveze koje se tiču međunarodnih ugovora, to nije referendumska materija", kazao je za Express ustavni stručnjak Mato Palić.
"Konvencija je stvar Vijeća Europe, ona ima dokument 'Kodeks pozitivne prakse o sudjelovanju građana u odlučivanju' iz 2009. Tamo lijepo i jasno pišu kriteriji za sadržaj referendumskog pitanja i formalni kriteriji. Tamo jasno stoji da se referendumskim pitanjem ne može ulaziti u međunarodne odnose", objasnio je Palić. Taj dokument, nastavio je, strogo formalno nije izvor prava u klasičnom obliku, ali se na njega Ustavni sud uredno poziva kad se otvori takav prostor pri odlučivanju o referendumskim inicijativama.
A sve da i nije toga, kazao je: "Ovdje je riječ o međunarodnom ugovoru kojem je temeljni cilj zaštita od nasilja u obitelji. Govorimo dakle o tjelesnom integritetu žrtve nasilja. Ja stvarno ne vidim kako bi im to moglo proći", njegov je konačni sud o sudbini inicijative.
Prije nešto manje od mjesec dana Palić je sudjelovao u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" u debati na ovu temu i tada su gosti, koji su zagovarali referendum, uspoređivali situaciju s Brexitom, odnosno britanski referendum o izlasku Velike Britanije iz EU, a članstvo u EU definitivno jest međunarodni ugovor.
"Samo što je ta situacija bila neusporediva s ovime što oni traže sada, jer je taj referendum koji su tamo proveli, bio neobavezan, bio je savjetodavan. Vlasti u Londonu mogli su rezultate prihvatiti ili ne prihvatiti. U emisiji su brkali su kruške i jabuke", istaknuo je Palić.
On je rekao i to da je referendum sekundarni način odlučivanja u političkoj zajednici, da je primarno zastupničko tijelo, odnosno Sabor, potom Vlada koja proizlazi iz Sabora. Međunarodne ugovore mogu zaključivati Vlada i predsjednik republike, a poslovnikom Sabora je propisano da neki od tih ugovora podliježu potvrđivanju u Saboru, pa i dvotrećinskom većinom. Na kraju smo ga pitali što misli da inicijativa "Istina o Istanbulskoj" namjerava postići ovakvim potezima, kako kaže, osuđenima da ne prođu čak i s ovakvim izmjenama.
"To je neki pokušaj da ono što nisu dobro složili na početku, sada prije nego što krenu u postupak prikupljanja potpisa, da nešto, hah, poprave prije nego što se krenu, da ispadne da nije ovo primarno pitanje, nego neko drugo. Mislim da pokušavaju popraviti pitanje prije nego što padne, a past će što god da napravili", kazao je.
Joško Klisović, zamjenik ministra vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića, objasnio je da se međunarodni ugovori sklapaju i raskidaju u skladu s Bečkom Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora, te u skladu s hrvatskim Zakonom o sklapanju međunarodnih ugovora.
"Prema tome, ne postoje nikakve potrebe da se unose ikakve ustavne odredbe o prebacivanju ovlasti na Sabor, jer prema Bečkoj konvenciji, mislim da je iz 1969. godine, a i zakonima Hrvatske, potpisnica međunarodnog ugovora ima pravo u bilo kojem trenutku raskinuti međunarodni ugovor prema proceduri koja je propisana u jednom ili drugom aktu", kazao je. Motiv inicijative 31 krajnje konzervativne udruge Klisović pronalazi u političkom porazu koji su protivnici međunarodnog dokumenta o sprečavanju nasilja u obitelji i nad ženama pretrpjeli u Saboru.
"O ljudskim pravima se ne može raditi referendum, pa su onda išli na proceduru. Ne znam, vjerojatno se jedna grupa ljudi u društvu ne može pomiriti s time da je preglasana u Saboru, i to velikom većinom, mislim da je 130 glasova bilo za Istanbulsku konvenciju. Građani ove zemlje ipak očito žele da žene budu zaštićene od nasilja u obitelji. Protivnici konvencije očito nisu uspjeli prodati priču da u Konvenciji ima nekakve imaginarne rodne ideologije. Vrlo jasno je objašnjeno da ničega takvog u Istanbulskoj konvenciji nema i neki se očito ne mogu pomiriti s time", kazao je.
"Pritom ne biraju sredstva, i ona koja imaju i ona koja nemaju smisla, kako bi održali tenziju o ovoj temi u političkoj javnosti, u političkom prostoru Republike Hrvatske, umjesto da puste da se Istanbulska konvencija mirno implementira u tehničkom dijelu. Ovakvim stalnim održavanjem napetosti, održavaju jednu nekonstruktivnu atmosferu u provedbi ove konvencije. Mislim da im je to cilj."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Jel to Markička glumi fratra ili nosi habit da sakrije kile?