Popis obećanja Andreja Plenkovića iz predizborne kampanje kreće od PDV-a. Otvoreno je rekao da jamči da će u Hrvatskoj do kraja mandata njegove vlade, ako bude imao dovoljno glasova, smanjiti PDV u Hrvatskoj sa 25 na 23, te poreza na dobit od 18 posto. Nadalje, obećao je povećanje neoporezivog dijela plaće na 3750 kuna, 180.000 zaposlenih, odnosno zaposlenost od čak 68 posto, rast BDP-a od pet posto godišnje, a iz redova HDZ-a koje Plenkoviću ne bi bilo uputno ignorirati ih, stizala su u posljednjim i najkritičnijim trenucima kampanje obećanja da neće biti privatizacije zdravstva, kao ni povećanja iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Mnogo od onoga što je rečeno u njegovim obećanjima u sukobu je s programom koji je za HDZ radio institut IFO iz Njemačke, program kojim su jako dugo mahali i Tomislav Karamarko i HDZ. Plenković je u kampanji rekao da to nije bio program, nego studija, te da ju nije platio HDZ, nego Zaklada hrvatskog državmog zavjeta. Što se obrazovanja tiče, Plenković je obećao "nastavak kurikularne reforme". Međutim, prema onome što se moglo vidjeti u posljednjim mjesecima HDZ-Mostove vlade, koju će, po svemu sudeći naslijediti HDZ-Mostova vlada, opet, nastavak kurikularne reforme u režiji HDZ-a izgledat će tako da ju se izmijeni do ideološke ispravnosti, praktično do neprepoznatljivosti.
Obećao je i to da će onim građanima koji imaju dugovanja prema državi i javnim poduzećima otpisati dug do visine od jedne plaće. Skupa s kamatama. Obećao je i to da će Ovršni zakon izmijeniti tako da se ovršiti ne može jedina nekretnina. Obećao je, također, i povećanje mirovina od pet posto do kraja mandata. Zbog svega toga, kritičari su mu spočitavali da njihov program predviđa deficit u prvoj godini od čak 11 milijardi kuna.
Plenković je obećao i to da će natjerati Srbiju da povuče svoj zakon o pravosudnoj jurisdikciji za ratne zločine na područjima svih ratova u 90-ima. Kad je na svojim putešestvijama došao do Splita, Plenković se sjetio Zakona o sportu, te je tada naveo da će HDZ osigurati njegovu konačnu provedbu. O MOL-u i Ini trebalo je malo dulje čekati, ali se vremenom i toga sjetio, te je rekao da će njegova vlada inzistirati na tome da INA opet bude hrvatska. O inzistiranju na izručenju Zsolta Hernadyja nije se očitovao.
