Izraz glasi vrlo diplomatski, "osoba od interesa", odnosi se na Nigela Faragea, čovjeka koji je vodio desničarsku stranku UKIP u Velikoj Britaniji, sve dok građani te zemlje tijesno većinom nisu izglasali izlazak iz EU-a. A onaj tko se interesira za Faragea jest američki FBI, i to u sklopu istrage o mogućim utjecajima na predsjedničku kampanju Donalda Trumpa.
Informaciju je iz krugova bliskih FBI-evoj istrazi došao Guardian i, prema tom izvoru, Faragea se ne vodi kao sumnjivca, nego kao osobu koja bi lako moguće mogla imati kakvih informacija o onome što FBI istražuje. Razlog zašto FBI tako vjeruje je to što je Farage bio povezan i s Trumpom i s Julianom Assangeom, osnivačem WikiLeaksa kojega je posjetio u ožujku u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu gdje je Assange još prije nekoliko godina pronašao utočište od progona koji bi ga mogao koštati izručenja SAD-u.
U tom slučaju riječ je bila o WikiLeaksovim objavama tajnih diplomatskih depeša SAD-a nakon čega svijet više nije isti, jer su se time svjetskoj javnosti otkrile mnoge stvari iz svijeta geopolitičkih strateških igara. Ono zbog čega je zanimljiva veza između Faragea i Assangea jest to što je Assangeov WikiLeaks bio onaj koji je u jeku američke predsjedničke kampanje prošle godine objavio ogromne količine e-mailova demokratske kandidatkinje Hillary Clinton, koji su je nepopravljivo kompromitirali na nekoliko načina.
Posebno zato što se ispostavilo da je službene mailove držala na privatnom serveru. To je bio i jedan od glavnih razloga zašto je Clinton izbore izgubila, a Trump ih dobio. FBI smatra da je hakerski upad od kojega je stradala Clinton, režirao Kremlj, odnosno haker pod nazivom "Guccifer 2.0), za kojega američke obavještajne agencije vjeruju da je agent Kremlja.
Američka, zapravo cijela zapadna i dobar dio svjetske javnosti ne skrivaju da smatraju da je FBI svojom istragom toliko pritisnuo Donalda Trumpa da je to bio razlog zašto je Trump 9. svibnja iznenada smijenio s mjesta direktora FBI-a Jamesa Comeyja. Tragovi o takvim motivima Trumpa iskakali su na sve strane, da bi se na kraju pročulo za bilješke samog Comeyja o tome da ga je predsjednik Trump tražio da FBI prekine istrage protiv članova njegovog izbornog odnosno predsjedničkog osoblja i njihovim navodnim vezama s Moskvom.
Tada se navodilo da već i osobne bilješke direktora FBI-a u američkom pravosuđu imaju snagu materijalnog dokaza, a sada se pojavila informacija da je praktično svršena stvar da će sve to Comey uskoro ponoviti u svjedočenju pred američkim Senatom. I onda je iskočio Farage kao osoba koja povezuje nekoliko krakova cijele priče.
"Jedna od stvari koje su istražitelji tražili, jesu kontakti i uključene osobe. Ako premrežite Rusiju, WikiLeaks, Assangea i Trumpove suradnike, osoba koja se pojavljuje s najviše kontakata je Nigel Farage", kazala je za Guardian osoba koju je redakcija imenovala kao "izvor". Farrage je, s jedne strane, bio jedna od ne previše brojnih osoba koja je imala kontakt s Assangeom. S druge, on je prošle godine bio na republikanskoj konvenciji u Clevelandu, kada je Trump nominiran kao stranački kandidat.
Trumpa je upoznao u kolovozu, a još godinama ranije poznavao je Stevea Bannona, Trumpovog stratega, čovjeka neslavnog po ekstremno desnim, rasističkim stavovima. Sam Farage za Bannona je prošle godine u New Yorkeru rekao: "Imam samo velike, najveće pohvale za pamet tog čovjeka." Osoba koja se u takvoj slagalici pojavljuje kao veza između Trumpa i Faragea je dugogodišnji Trumpov politički savjetnik Roger Stone.
Stone je sam priznao da je bio u kontaktu s Gucciferom 2.0. "To što sam s njim razgovarao ne znači da sam s Rusima surađivao u vezi izbora", izjavio je u ožujku Stone. Naposljetku je očito ostalo još samo pitanje gdje je direktna veza između Nigela Faragea i Moskve. "On nikada nije bio u Rusiji niti je surađivao s njenim vlastima", komentirao je njegov glasnogovornik.
No, pojavila se teorija po kojoj je Farage za svoja tri nastupa na Russia Today u posljednjih 18 mjeseci primao određene honorare. I RT i ured Faragea odbili su to komentirati.
