Slučaj Assange je u petak doživio nagli obrat pošto je Švedska odustala od kaznenog progona osnivača WikiLeaksa zbog silovanja. Julian Assange (45) je od 2012. u ekvadorskom veleposlanstvu kamo se sklonio strahujući da bi ga Švedska izručila Sjedinjenim Državama koje ga traže zbog objavljivanja povjerljivih vojnih i diplomatskih dokumenata na mrežnoj stranici WikiLeaksu.
Glavna švedska tužiteljica u Stockholmu Marianne Ny rekla je da je "odlučila obustaviti istragu protiv Juliana Assangea zbog optužbe za silovanje i zatražila povlačenje europskog uhidbenog naloga koji on pokušava poništiti od 2010. Tužiteljica je obrazložila da je odustala zbog neučinkovitosti iznimno dugog postupka, a ne u svjetlu novih dokaza o samom predmetu.
"Iscrpljene su sve mogućnosti pomaka u istrazi (...), zahtjev za pritvor Juliana Assangea i europski uhidbeni nalog više nemaju svrhu", istaknula je u obrazloženju. "Ne izražavamo stajalište o njegovoj krivnji", rekla je Ny dodajući kako bi istraga mogla biti ponovno pokrenuta ako bi Assange došao u Švedsku prije zastare optužba za silovanje 2020.
"Ovo je velika pobjeda za Juliana Assangea. Slobodan je napustiti veleposlanstvo kad god hoće", izrazio je zadovoljstvo Assangeov švedski odvjetnik Per Samuelsson. "Naravno da je sretan, ali je i nezadovoljan što je toliko trajalo", rekao je za švedski radio SR. Britanska policija je ipak odmah objavila priopćenje u kojemu ističe da će "morati" uhititi Assangea ako izađe iz ekvadorskog veleposlanstva zbog toga što je 2012. prekršio uvjete puštanja na slobodu uz jamčevinu u Velikoj Britaniji.
WikiLeaks je to upozorenje primio na znanje i objavio na Twitteru da Velika Britanija "ne želi potvrditi ni demantirati da je primila zahtjev Sjedinjenih Država za izručenje". Assange je od početka tvrdio da je potpuno nedužan i da su seksualni odnosi sa Šveđankom, podnositeljicom tužbe, bili uz obostrani pristanak.
Svojim pristašama Julian Assange je nesalomljivi borac za istinu, dok kritičari misle da je egocentrik koji je objavom tajnih informacija mnogima ugrozio živote. Oni koji su surađivali s njim opisuju ga kao inteligentnog radoholičara s iznimnom sposobnošću razbijanja računalnih lozinki. Godine 2006. osnovao je Wikileaks, organizaciju koja objavljuje povjerljive dokumente, fotografije i snimke.
Švedska je 2010. izdala međunarodni uhidbeni nalog za Assangeom zbog navodnog silovanja jedne i prisiljavanja na seks druge djevojke tijekom posjeta Stockholmu u kolovozu te godine. On je tvrdio da se u oba slučaja radilo o dobrovoljnim odnosima. Britanci su ga potom priveli u Londonu i zabranili da napušta zemlju od odluke britanskog suda o švedskom zahtjevu.
Zahtjev je odobren, a kada je postao pravomoćan, u kolovozu 2012., Assange je otišao u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu i zatražio politički azil koji mu je ljevičarski predsjednik Rafael Correa odobrio. Assange, koji od početka nijekao tvrdnje o silovanju, najviše je strahovao da će ga Švedska izručiti Sjedinjenim Državama koje bi mu sudile zbog objave tajnih američkih dokumenata.
Švedske vlasti su to zanijekale i više puta ponovile da je istraga o navodnom silovanju jedini razlog zbog kojeg ge žele ispitati. Britanci mu istodobno nisu htjeli jamčiti siguran prolaz do lodonske zračne luke kako bi otputovao u Ekvador jer su bili obavezni postupati po švedskom zahtjevu. Tako se osnivač Wikileaksa našao u višegodišnjoj pravnoj pat poziciji i bio prisiljen živjeti u sobičku u ekvadorskom veleposlanstvu.
Ono što bi Assangea i dalje moglo stvarno brinuti jest nepoznanica hoće li biti suočen s mogućim izručenjem SAD-u ako napusti veleposlanstvo.
