Top News
543 prikaza

Niti jedna NATO-ova članica ne udovoljava NATO-ovim standardima

NATO-ova misija za obuku afganistanske vojske
NATO Training Mission-Afghanistan
Der Spiegel je došao do povjerljivog dokumenta o ispunjavanju devet zadanih kriterija za svoje članice

Povjerljivi NATO-ov dokument na koji se poziva Der Spiegel u svom internetskom izdanju, ukazuje na to da niti jedna članica saveza zapadnih demokratskih zemalja nije ispunila NATO-ove standarde u 2014. A to onda vrijedi i za Hrvatsku. Na sastanku vrha NATO-a prije dvije godine u Walesu, članice saveza su se obavezale da će do 2024. dva posto svog BDP-a izdvajati u vojsku.

Svaka članica se, nadalje, obavezala da će savezu na raspolaganje stavljati određeni dio svojih oružanih potencijala; vojnika, vojnih aviona, vojnih brodova, kopnenih vozila ili stručnog zapovjednog osoblja. O kojim je brojkama riječ po svakoj pojedinoj članici Der Spiegel navodi da je i dalje vojna tajna koju preko svojih izvora nije uspio doznati.

Doznaje, ipak, da od ukupno devet zadanih kriterija čak ni SAD nije uspio ispuniti sve, koliko god je s Velikom Britanijom, Danskom, Njemačkom i Norveškom u skupini članica koje se još ponajviše drže dogovorenog. Rumunjska i Litva, nasuprot njima, nisu uspjele ispuniti niti jedan jedini kriterij. Poljska je svojih dva posto izdvajanja i više nego zadovoljila, ali je osim toga zadovoljila još samo jedan kriterij.

I dok su prošle godine samo SAD, Estonija, Poljska, Velika Britanija i Grčka uspjele zadovoljiti zahtjev za dvapostotnim izdvajanjem za vojsku iz BDP-a, čak je i jedna Njemačka podbacila s pukih 1,18 posto. A i takva je prosječno uspješna u odnosu na ostale. Hrvatsku Der Spiegel izrijekom ne spominje, ali je iz napisanog jasno da ni naša zemlja nije zadovoljila većinu kriterija.

Izdvajanje naše zemlje za vojsku stalno pada još od 2009. godine, s izuzetkom 2011. kada je vojni budžet jednokratno povećan na pet milijardi kuna, odnosno nešto manje od dva posto. 2014. financijski plan iznosio je 4,28 milijardi kuna, odnosno 1,23 posto BDP-a. Prošle godine je iznosio samo 4,08 milijardi kuna, dakle i dalje je padao, da bi za tekuću godinu vlada najavila još 375 milijuna kuna manje iz državnog proračuna za vojsku.

NATO-u, čija je pažnja posljednjih godina ponajviše usmjerena na istočnu Europu i odnose s Rusijom, sretna je okolnost ipak to što posljednjih godina ni Rusija bitno ne povećava izdvajanje za svoju vojsku. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI) Rusija više nije među tri najveća svjetska potrošača na naoružanje. Treća je danas Saudijska Arabija.

Na to je uvelike utjecao pad cijena nafte tijekom prošle i ove godine. Rusija danas na vojsku troši čak 4,5 posto BDP-a. Prema SIPRI-ju, njen budžet za prošlu godinu iznosio je 66,4 milijarde dolara. SAD-ov je iznosio čak 596 milijardi dolara, kineski 215 milijardi dolara i onaj Saudijske Arabije 84,2 milijarde dolara.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.