Top News
1046 prikaza

Nova predsjednica Čilea možda bude Hrvatica

Carolina Nevenka Goić Borojević
1/3
Facebook
Već 12 godina je u parlamentu, sada je kandidatkinje moćnih demokršćana

Čileanska političarka hrvatskog podrijetla, ugledna odvjetnica Carolina Nevenka Goić Borojević (45) mogla bi postati sljedeća predsjednica Čilea. U parlament je već nekoliko puta ulazila kao članica Demokršćanske stranke Čilea. Zanimljivo, jedan od tradicionalno najjačih suparnika u njenoj izbornoj jedinici je Miodrag Arturo Marinović Solo de Zaldívar. U svojoj izbornoj jedinici u parlament u pravilu ulaze oboje, kao prvo- i drugoplasirani na jedina dva mjesta koja donose zastupničke mandate.

Prvi put mjesto u parlamentu izborila je još kao 33-godišnjakinja, a 19. studenog za kada su zakazani parlamentarni i lokalni izbori ima šanse postati čak i nova predsjednica ove južnoameričke zemlje u kojoj velika iseljenička hrvatska zajednica ima značajnu ulogu u gospodarskom, društvenom i političkom životu. Carolina Nevenka Goić Borojević rođena je 1972. godine u Puerto Natalesu u obitelji Pedra Goića Karmelića i Mary Borojević Jutronić koji pripadaju drugoj, predratnoj generaciji iseljenika u Čile.

Carolina Nevenka Goić Borojević | Author: Facebook Facebook

Nećakinja je Alejandra Goića, biskupa i potpredsjednika biskupske konferencije u ovoj zemlji. Sudeći po anketama najbolje stoje bivši predsjednik Sebastian Pinera (68), milijarder koji je 2010. postao prvi desničarki predsjednik Čilea od završetka diktature Augusta Pinocheta. Velike šanse ima Alejandro Guillier, sociolog i bivši novinar. No Carolina, poznata i ugledna političarka i odvjetnica mogla bi sve iznenaditi.

Sadašnja predsjednica Čilea je Michelle Bachelet koja predvodi kolaciju lijevog centra, a ona je u svom prvom mandatu imenovala u svoj kabinet čak dvoje ministara hrvatskih korijena. Ministrica ekonomije tako je postala Ingrid Antonijević, a ministar obrazovanja Martin Žilić.

Inače, hrvatska iseljenička zajednica u Čileu karakteristična je po tome što je stara stotinjak godina i većina ih dolazi, čak 90 posto, s otoka Brača. Oni su krajem 19 i početkom 20. stoljeća odselili s otoka koji je tada bio dio Austro-ugarske monarhije. Druga i treća generacija Hrvata je vrlo obrazovana i uspješna te potpuno integrirana u društvo. Nalaze se na svim važnijim mjestima u institucijama Čilea.

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.