Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sastaje se u srijedu s ruskim kolegom, koliko god čudno zvuči staviti ih na istu razinu moći, Vladimirom Putinom. Kako piše Večernji, iz Zagreba u Moskvu kreće čarter-zrakoplov, a na popisu je 150 gospodarstvenika i predstavnika svih hrvatskih tvrtki koje nešto znače u svim područjima biznisa. Predsjednici će, naravno razgovarati o bilateralnim problemima i temama, ali i europskim, te globalnim, kada su primjerice u pitanju inicijativa Tri mora, energetska i sigurnosna pitanja, kao i borba protiv terorizma. No, iz činjenice da će se u državnom zrakoplovu uz predsjednicu naći i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, mnogi će povjerovati da će u crnomorskoj rezidenciji svakako biti govora i o Agrokoru, koji Hrvatsku i Rusiju povezuje već i time što su ruske banke zabrinute za naplatu više od milijardu eura.
Simbolike u Sočiju neće nedostajati, a posebno u sjeni uhićenja bivšeg vrha Agrokora. Naime, tijekom priprema za zimske olimpijske igre u Sočiju, neki projekti su naišli na ogromne probleme. Među najgorima je bila gradnja skakaonice za skijaške letove, a bilo je tu i kašnjenja, prekoračenja troškova, optužbi za korupciju i nepotizam, ali Putinu to nije smetalo. Smetalo mu je što je skakaonica samo godinu dana prije početka Igara bila blatnjavo gradilište. Zadatak dovršavanja skakaonice Putin je dodijelio Sberbanku, na čijem je čelu tada, kao i danas, German Gref. Putin je Grefa poznavao od 1990-ih te mu je, unatoč njegovim povremenim nepoštenim kritikama o Putinovoj politici (na primjer, kada je svjedočio na suđenju Hodorkovskom), dovoljno vjerovao da mu povjeri dovršenje posla.
Sberbank je otkupio skakaonicu i povezano odmaralište preko kredita od 1,7 milijardi dolara što je gotovo ugušilo banku jer je odmaralište bilo neprofitabilno od samih početaka. Kasnije je odmaralište, zajedno s pripadajućim kreditima, prebačeno lokalnim vlastima pa se tako Gref riješio dviju muha jednim udarcem.
Sberbank ovih dana muku muči s Agrokorom i Todorićima pa je baš zbog toga zanimljiv poziv Dinku Cvitanu na put u Rusiju.
Za pretpostaviti je da neće razgovarati samo o Agrokoru i raspravljati o načinima da Sberbank naplati sve one kredite date Todoriću. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju su naši političari kritizirali Rusiju zbog raznih stvari. Bilo je tu kritike na račun aneksije Krima, davanja podrške separatistima na istoku Ukrajine, pa čak i ruske intervencije u Siriji. Kako je u tekstu za Express napomenula dr. Jelena Jurišić, pozitivno izjašnjavanje nekih političara na čelu s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić o odlasku hrvatskih državljana u zloglasne dobrovoljačke postrojbe Azov i Ajdar u Ukrajini izazvalo je i žestoku reakciju njenog ruskog kolege.
Jedno od pitanja bi mogla biti i energetika, i to ne samo pitanje famoznog i propalog Južnog toka, već bi riječi moglo biti i o predloženoj opskrbi Srbije ruskim plinom. Građane Slavonskog Broda moglo bi posebno zanimati to što je brodska rafinerija u susjednoj Bosni i Hercegovini u ruskom vlasništvu pa bi predsjednica mogla i o tome porazgovarati s Putinom.
Naravno, jako puno riječi bi mogli razmijeniti i o postupcima Andreja Plenkovića, a posebno što se tiče njegovog odlaska u Ukrajinu kako bi ponudio hrvatsko znanje i pomoć u mirnoj integraciji istočne Ukrajine. Koliko god Putin i Kolinda razgovarali o Plenkoviću, ostaje činjenica da su odnosi na relaciji Pantovčak-Banski dvori već dulje vrijeme, u najmanju ruku, nezavidni.
Jutarnji je nedavno upozorio da mnogi koji poznaju predsjednicu i premijera i način kako se odnose jedno prema drugome uvjeravaju da je veći problem osobni odnos Plenkovića i Kolinde Grabar-Kitarović, a onda se sve reflektira i na sadržaj. “Tako dolazi do šumova u komunikaciji o kojima se često govori u posljednje vrijeme, a bilo bi bolje da predsjednica i premijer sjednu i o strateškim se stvarima, poput energetske budućnosti Hrvatske, dogovore i rješavaju ih. To je sigurno jedan od hrvatskih prioriteta, u čemu se međutim preklapaju i mnogi interesi”, ispričao je jedan dobar poznavatelj prilika u hrvatskom državnom vrhu. Po njemu, najgore što se Hrvatskoj može dogoditi jest da izgubi povjerenje i jedne i druge strane, Amerikanaca i Rusa, jer svako lutanje na energetskom planu itekako se zapaža i u Moskvi i u Washingtonu. “Razgovori o energetici sigurno će biti vrlo važni za susreta šefova država u Sočiju. A dobrim će dijelom odrediti i daljnje odnose Hrvatske i Rusije, ali i Hrvatske i drugih moćnih partnera među kojima je Amerika na prvom mjestu”, kazao je sugovornik Jutarnjeg.
