Novac, strah i rat: Kako je Putin zadržao milijardere na svojoj strani?

Tijekom gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini, broj milijardera u Rusiji dosegnuo je rekordne razine. Paradoksalno, u 25 godina koliko je Vladimir Putin na vlasti, najbogatiji i najmoćniji Rusi, poznati kao oligarsi, izgubili su gotovo sav politički utjecaj. Putinova politika "batine i mrkve" pretvorila ih je od nekadašnjih vladara iz sjene u tihe podupiratelje Kremlja, čije bogatstvo sada ovisi isključivo o lojalnosti režimu.

Od gospodara do sluga Kremlja

Situacija je dijametralno suprotna kaotičnim devedesetima, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Tada je mala skupina poduzetnika iskoristila priliku i kroz privatizaciju državnih poduzeća stekla basnoslovno bogatstvo u nafti, plinu i metalima. Njihov novac izravno se pretvarao u političku moć. Financirali su političke stranke, kontrolirali medije i, u nekim slučajevima, otvoreno krojili sudbinu zemlje.

Najmoćniji među njima, Boris Berezovski, kasnije je tvrdio da je upravo on orkestrirao Putinov dolazak na vlast 2000. godine. Godinama kasnije gorko je zažalio zbog te odluke.

É com pesar que morreu o nosso chefe, Boris Abramovich Berezovsky. pic.twitter.com/dhH5LERpaq

— Boris Berezovski (@BorisBerezovski) March 23, 2013

"Nisam u njemu vidio budućeg pohlepnog tiranina i uzurpatora, čovjeka koji će zgaziti slobodu i zaustaviti razvoj Rusije", napisao je Berezovski 2012., samo godinu dana prije nego što je pronađen mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima u egzilu u Velikoj Britaniji.

No, Putin je vrlo brzo nakon dolaska na vlast slomio njihovu moć. Poruka koju im je poslao bila je jasna: možete zadržati svoje bogatstvo, ali se držite podalje od politike. Najpoznatija žrtva tog obračuna bio je Mihail Hodorkovski, nekoć najbogatiji Rus. Nakon što je počeo financirati oporbene skupine i otvoreno govoriti o korupciji, uhićen je 2003. i proveo je deset godina u zatvoru. Lekcija je bila brutalno jasna - bogatstvo je dopušteno, ali politička ambicija nije.

Slučaj Olega Tinkova

Da se pravila igre nisu promijenila, dobro pokazuje slučaj bivšeg bankarskog milijardera Olega Tinkova. Dan nakon što je na Instagramu invaziju na Ukrajinu nazvao "suludom", rukovodstvo njegove Tinkoff banke, tada druge najveće u Rusiji, primilo je poziv iz Kremlja. Ultimatum je bio jednostavan: ili će banka prekinuti sve veze sa svojim osnivačem, ili će biti nacionalizirana. Tinkov je bio prisiljen prodati svoj udio za svega tri posto stvarne vrijednosti tvrtki povezanoj s Vladimirom Potaninom, petim najbogatijim Rusom, čije tvrtke opskrbljuju vojsku niklom za motore borbenih zrakoplova.

The Russian Richard Branson, Oleg Tinkov, founded Tinkoff Bank with $70M, making it the world's largest digital bank. He later criticized Putin's invasion of Ukraine, leading to his bank being delisted and him losing most of his fortune. Now battling leukemia, he still speaks… pic.twitter.com/CxjZyvjOuU

— Mosaic (YC W25) (@mosaic_so) November 27, 2025

U razgovoru za New York Times, Tinkov je opisao svoju situaciju.

​- Nisam mogao pregovarati o cijeni. Bilo je to kao da ste talac - uzimate ono što vam se nudi. Nisam mogao pregovarati.

Tinkov je na kraju izgubio gotovo devet milijardi dolara i napustio je Rusiju. Njegov slučaj poslužio je kao snažno upozorenje ostatku elite. Oni koji podupiru Putinovu politiku mogu zaraditi još više, a oni koji se usprotive riskiraju javno poniženje, oduzimanje imovine ili nešto još gore.

Ratna ekonomija kao zlatni rudnik

Kada je Putin 24. veljače 2022., samo nekoliko sati nakon početka invazije, okupio rusku poslovnu elitu u Kremlju, prisutni milijarderi bili su, prema opisu jednog novinara, "blijedi i neispavani". Znali su da će im rat i sankcije nanijeti golemu štetu, ali nisu se usudili usprotiviti.

U početku su gubici bili ogromni. Prema časopisu Forbes, u prvoj godini rata njihov se broj smanjio sa 117 na 83, a kolektivno su izgubili oko 263 milijarde dolara. No, nada Zapada da će ih financijski pritisak okrenuti protiv Kremlja brzo se rasplinula.

Profimedia

Rusko gospodarstvo, pogonjeno golemim državnim ulaganjima u vojnu industriju, počelo je bilježiti rast veći od četiri posto godišnje. To je stvorilo nove prilike za bogaćenje. Odlazak stotina zapadnih tvrtki stvorio je vakuum koji su brzo popunili poduzetnici odani Kremlju, kupujući vrijednu imovinu po sniženim cijenama. Tako je stvorena, kako kaže Aleksandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra, "nova vojska utjecajnih i aktivnih lojalista", čije blagostanje sada izravno ovisi o nastavku sukoba sa Zapadom.

Do 2024. godine, Rusija je imala rekordan broj od 140 milijardera, čije je ukupno bogatstvo dosegnulo 580 milijardi dolara, samo tri milijarde manje od pretkriznog rekorda. Više od polovice njih, procjenjuje Forbes, na neki je način uključeno u opskrbu vojske ili su izravno profitirali od invazije.

Zapadne sankcije, osmišljene da kazne one bliske Kremlju i potaknu unutarnji otpor, postigle su suprotan učinak. Zamrzavanjem imovine, pljenidbom jahti i zatvaranjem financijskih kanala, Zapad je ruskim superbogatašima onemogućio bijeg. Ostali su zarobljeni u Rusiji, još ovisniji o Putinovoj dobroj volji.

​- Zapad je učinio sve što je mogao kako bi osigurao da se ruski milijarderi okupe - kaže Aleksandar Kolijander iz Centra za europsku političku analizu (CEPA).

Profimedia

​- Nije postojao apsolutno nikakav plan, nikakva ideja, nikakav jasan put za bilo koga od njih da napusti brod. Imovina je sankcionirana, računi zamrznuti, vlasništvo zaplijenjeno. Sve je to zapravo pomoglo Putinu da mobilizira milijardere, njihovu imovinu i njihov novac te ga iskoristi za potporu ruskoj ratnoj ekonomiji - dodao je.

Rezultat je klasa milijardera bogatija no ikad, ali politički potpuno neutralizirana. Oni ne osporavaju Kremlj, ne oblikuju politiku, već se prilagođavaju, pokoravaju i profitiraju sve dok ostaju tihi. Za Vladimira Putina, to je idealan aranžman. Oligarsi iz devedesetih bili su prijetnja; današnji milijarderi samo su instrumenti njegove moći. Umjesto da slome rusku elitu, zapadne su je sankcije konsolidirale pod čvrstom kontrolom Kremlja.