Galopirajući kolaps međunarodnog poretka nastalog na razvalinama Hladnog rata, naveo je brojne države da temeljno preispitaju svoje nacionalne interese. Nakon desetljeća fokusa na civilne sektore i aspekte društva, na red je došla vojska. Nekada mirnodopske zemlje, poput Njemačke se naoružavaju, a razmišlja se i o povratku obveznog vojnog roka. Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je u srijedu izmjene i dopune zakona kojim bi se nakon 2008. godine vratilo obvezno služenje vojske.
U detaljnom izlaganju Anušić je objasnio da je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Vojna obveza nastaje u godini u kojoj državljanin navršava 18 godina. Vojna obveza sastoji se od: novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno civilne službe i služenju pričuvnom sastavu. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu. Anušić je odgovorio na pitanje koje je zanimalo brojne roditelje i mladiće, a to je nulta godina ili ti od kojeg godišta će se krenuti s obveznim vojnim rokom. Prvi će u vojsku krenuti mladići koji u toj kalendarskoj godini pune 19. godina. No, na izvršavanje vojnog roka se mogu uputiti i novaci stariji od 19 godina, a najkasnije do navršene 30 godine života. Za razliku od nekih prošlih vremena, sada će vojni rok trajati dva mjeseca, a bit će i plaćen oko 1100 eura neto mjesečno. Ta dva mjeseca će se upisati kao radni staž. Vojarne u Kninu, Slunju i Požegi bit će glavna središta za provedbu programa, a godišnje se planira obučiti između 4000 i 4500 mladih, raspoređenih u četiri do pet poziva.
Države u regiji
U Italiji je obvezan dug domovini suspendiran 2005. godine. Budući da se radi o suspenziji, a ne o ukidanju, vojna obveza i dalje formalno postoji, ali dragovoljno. Vojni rok može se ponovno aktivirati samo ako: dobrovoljno osoblje na službi nije dostatno i nije moguće popuniti manjak kadrova pozivanjem bivšeg dobrovoljnog vojnog osoblja koje je napustilo službu unazad najviše pet godina. Svake godine općine u Italiji sastavljaju liste vojnih obveznika, koje služe za potencijalno ponovno aktiviranje vojnog roka. Te liste uključuju sve muške građane u dobi od 17 do 45 godina. U Italiji vojni rok formalno i dalje postoji, ali pozivanje u službu je obustavljeno od 1. siječnja 2005. na temelju zakona iz 2004., kasnije uključenog u COM – Kodeks vojnog ustroja. Za razliku od hrvatskih 1100 eura u Italiji se vojni rok ne plaća.
Iako Slovenija trenutačno ne razmišlja, barem ne javno o vraćanju obveznog vojnog roka, rasprave ipak postoje, prvenstveno zbog rata u Ukrajini, ali i kriza diljem svijeta. Sosedi su obvezni vojni rok suspendirali 2003. i ulaskom u NATO kao i brojne druge članice nekadašnjeg socijalističkog svijeta, odbacila je glomaznu vojsku i okrenula se profesionalizaciji što je kod brojnih Vlada bio alibi za drastično smanjenje nacionalnih vojski. Slovenska vojska trenutačno ima 6.154 stalno zaposlenih pripadnika i 1.116 pripadnika pričuve po ugovoru. Prošle godine potpisano je rekordnih 345 novih ugovora o zaposlenju, no cilj od 10.000 pripadnika do 2028. godine i dalje ostaje.
Trenutačno imaju dragovoljno služenje vojnog roka, a uvjeti su sljedeći: čovjek mora imati državljanstvo Republike Slovenije ili dvojno državljanstvo, od kojih jedno mora biti slovensko. Dob između 18 i 30 godina, na dan početka služenja ročnik mora imati minimalno 18 godina, a najviše 30 godina. Na temelju propisanog liječničkog pregleda ocjenjuje se je li ročnik sposoban ili djelomično sposoban za vojnu službu. U okviru propisane procedure dobivena je pozitivna sigurnosna provjera. Vojsku ne mogu služiti oni koji su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, oni koji su osuđeni na više od tri mjeseca bezuvjetnog zatvora za bilo koje drugo kazneno djelo, i oni protiv kojih se u trenutku početka službe vodi kazneni postupak.
U Sloveniji se za dragovoljno služenje vojnog roka isplaćuje naknada. Iako služenje nije obavezno, država nudi financijsku motivaciju kako bi privukla mlade ljude. Za 13 tjedana dragovoljnog služenja u Slovenskoj vojsci, vojni dragovoljac može ukupno primiti 3.360 eura, što je približno 2.281 eura neto, a ročnicima je plaćen i besplatni vozački B kategorije, piše balkansec.
U Mađarskoj obavezna vojna služba je ukinuta 2004. godine, a služenje vojnog roka više nije obavezno. Iako Mađarska trenutačno ne provodi obaveznu vojnu službu, država ulaže u profesionalizaciju vojske i razvoj obrambenih sposobnosti. Ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky potvrdio je da Mađarska neće ponovno uvesti obaveznu vojnu službu, već se fokusira na razvoj profesionalnih vojnih snaga.
Srbija je isto kao i Hrvatska donijela odluku o povratku obveznog vojnog roka od rujna 2025. Obuka će trajati 75 dana, uključujući 60 dana osnovne obuke i 15 dana terenske obuke, za mladiće od 18 do 30 godina. Prvi pozivi bit će upućeni rođenima 2006. godine, uz naknadu od 635. eura. Isto kao i u Hrvatskoj, u Srbiji će se djevojke moći dragovoljno prijaviti, dok će prigovor savjesti omogućiti civilnu službu duljeg trajanja.
U Bosni i Hercegovini trenutačno nema javnih ambicija za uvođenje obveznog vojnog roka, a zbog unutrašnjeg ustrojstva zemlje, ali i ustavne krize nije poznato kako bi izgledao. Stručnjaci smatraju da zemlja nema ni resursa ni infrastrukture za obvezan vojni rok.
Crna Gora vodi rasprave o mogućem uvođenju, ali bez konkretnih koraka, dok vojska ostaje temeljena na profesionalnim i dragovoljnim snagama.
