Top News
703 prikaza

On je oživio kultni Larssonov serijal ‘Millennium’

Cato Lein
S autorom razgovaramo o izazovima s kojima se suočavao kao odabrani Larssonov ‘nasljednik’, kako se nosi s kritikama onih koji smatraju kako je riječ o skrnavljenju Larssonova djela te što možemo očekivati od šestog, posljednjeg nastavka sage

Trilogiju Millennium švedskog pisca Stiega Larssona nije potrebno posebno predstavljati. Tri knjige koje su tog istraživačkog novinara učinile globalnim fenomenom - “Muškarci koji mrze žene” (2005.), “Djevojka koja se igrala vatrom” (2006.) i “Kule u zraku” (2007.) - prevedene su na više od 50 jezika, prodane u više od 80 milijuna primjeraka te su dobile dvije podjednako slavne filmske ekranizacije, švedsku i američku. Larsson sve to nije dočekao - iznenada je umro 2004., prije objave prvog romana.

 | Author:

Kad je 2015. godine objavljen četvrti nastavak serijala “Što nas ne ubije” iz pera Davida Lagercrantza, također slavnog švedskog pisca i novinara, čitateljska ga je publika dočekala s oduševljenim nestrpljenjem dugo odgađanog iščekivanja, a kritika s opreznom distancom - može li itko rekreirati izvanredno ispisan književni svijet Larssonove antiheroine Lisbeth Salander i istraživačkog novinara Mikaela Blomkvista?

Knjiga je doživjela uspjeh te je po njoj snimljen istoimeni film koji je poharao svjetske kinoblagajne. Lagercrantz, najpoznatiji po biografiji nogometaša Zlatana Ibrahimovića “Ja sam Zlatan Ibrahimović” (2011.), u međuvremenu je napisao još dva nastavka - “Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu” (2017.) i, upravo objavljen, “Djevojka koja je morala umrijeti”.  Svih šest knjiga serijala u nas je objavio nakladnik Fraktura, koji će Lagercrantza ugostiti u sklopu sedmog Festivala svjetske književnosti (FSK), koji se održava u Zagrebu od 8. do 14. rujna.

U idućem broju BestBooka koji je na kioscima 6. rujna s autorom razgovaramo o izazovima s kojima se suočavao kao odabrani Larssonov “nasljednik”, kako se nosi s kritikama onih koji smatraju kako je riječ o skrnavljenju Larssonova djela te što možemo očekivati od šestog, posljednjeg nastavka sage o iznimno talentiranoj asocijalnoj djevojci s traumatičnom prošlošću i njezinom jedinom prijatelju, nepotkupljivu vlasniku lista Millennium, po kojemu je serijal dobio ime. 

U nastavku pročitajte dio ekskluzivnog intervjua Davida Lagercrantza s našom Geom Vlahović. 

Stieg Larsson je svojevrsna globalna legenda švedskog krimi žanra. Vi ste u prvom redu novinar i pisac romansiranih biografija. Kako je došlo do toga da ste upravo vi odabrani da ‘nastavite’ graditi Larssonovo nasljeđe? Uspjeh ‘Trilogije Millennium’ vjerojatno znači i izuzetno visoka očekivanja čitatelja diljem svijeta. Je li vas to opterećivalo?

Čim su mi ponudili da napišem nastavak ‘Trilogije Millennium’, istoga me trena obuzela silna ustreptalost na samu pomisao na taj zadatak. Uspjeh Larssonovih knjiga nikako mi nije predstavljao teret - naprotiv, bio je to golem izazov, jedna avantura, istodobno uzbudljiva i zastrašujuća.

Na koji ste način pristupili pisanju, gdje ste nalazili ideje za radnje, za daljnji razvoj likova? Navodno je Larsson ostavio bilješke za daljnje nastavke - mislio ih je napisati ukupno deset - jeste li se koristili njima?

Nije točno, Larsson nije ostavio nikakve bilješke. Što se mene tiče, kad pišem, uvijek slijedim isti obrazac - naprosto tražim originalan zaplet. S posljednjom knjigom, ‘Djevojka koja je morala umrijeti’, ideja mi je bila razviti zaplet koji bi zahvaćao sve dijelove društva, od prosjaka, na samu njegovu dnu - do korumpirane vlasti na vrhu. Inspiraciju pronalazim u problemima koji muče suvremeni svijet - svevremenska pitanja kao što su ljubav, osveta i mržnja kameni su temeljci koji omeđuju problematični svijet Lisbeth Salander. 

Trilogija je objavljena posthumno - za života Larsson je bio poznati istraživački novinar, smatran jednim od najvećih stručnjaka za obnovu rasizma, neonacizma i ekstremne desnice u Europi. Kako ste ga u to vrijeme doživljavali, jeste li ga osobno poznavali?

Larsson je bio izvanredan novinar koji se neumorno borio protiv ksenofobije, društvenih nepravdi i krajnje desničarskih tendencija. Nažalost, nisam ga nikad imao prilike osobno upoznati.

Upravo je to razlogom zašto se nikad nije oženio dugogodišnjom partnericom Evom Gabrielsson - švedski zakoni zahtijevaju da bračni parovi javno objave osobne podatke, a to je za njega predstavljalo ozbiljan sigurnosni problem. Gabrielsson je osobno značajno pridonijela pisanju ‘Trilogije’, no svejedno su, prema švedskim zakonima, sva intelektualna prava pripala Larssonovu ocu i bratu. Mnogi je smatraju moralnom, ako već ne pravnom nasljednicom Larssonova lika i djela. Kako vi osobno na to gledate?

Mene sukob do kojeg je došlo oko Larssonova nasljedstva čini neizrecivo tužnim. Istinski suosjećam s Evom Gabrielsson, ali pronalazim utjehu u tome što znam da su moje knjige dale novi život i novu prepoznatljivost onome što je Stieg napisao.

Lisbeth Salander je neka vrsta feminističke heroine, žrtva koja odbija biti žrtvom, svakako lik koji je svojom pojavom ukinuo uvriježene klišeje karakterizacije likova žanrovske literature. Specifičnost je Larssonova pisanja to što kriminalističku priču uvijek smješta unutar šireg društvenog konteksta. U lipnju ove godine Švedsku je potresao val podmetnutih eksplozija, zabilježen je rast nasilja među bandama, smrt od vatrenog oružja po glavi stanovnika značajno je iznad europskog prosjeka, seksualni prijestupi su u porastu... Kako sve to objašnjavate? Što se događa s jednim od najprosperitetnijih društava u svijetu, koje ostatak Europe oduvijek promatra kao svoj uzor?

Slika Švedske koju ste prikazali meni je posve strana, a živim ovdje. No priznajem da me duboko zabrinjava to što se trenutačno događa u našem svijetu, kojim vladaju dezinformacije i lažne vijesti. To me istodobno i fascinira i plaši te je također jedna od važnih tema moje nove knjige. Slika stvarnosti koja se stvara dezinformiranjem javnosti nudi savršeni temelj za proliferaciju nasilja i mržnje. Došlo je doba kad se pomoću laži od ljudi stvaraju neprijatelji, a rezultat je porast netolerancije i rasizma, nametnutih ponajprije kroz retoriku ekstremne desnice. To me stvarno jako plaši i nastojim se snažno angažirati kako bi se to spriječilo.

Ostatak ekskluzivnog razgovora povodom gostovanja na Festivalu svjetske književnosti čitajte u mjesečniku BestBook koji izlazi kao prilog tjedniku Express. Oba magazina možete kupiti po cijeni od samo 15 kuna već u petak 6. rujna.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.