• 360°
521 prikaza

Operacija Veles: Rat je pod zemljom. Obračun u napuštenim plinovodima

Ukrainian artillery soldiers strike enemy in Donetsk region using Bosnian M94 howitzer
1/5
Profimedia
Rusi probijaju dodatne prolaze kroz zemlju, stvarajući prostorije povezane s napuštenim plinovodom. Takva improvizirana podzemna skloništa omogućuju vojnicima da tjednima, pa čak i mjesecima, ostanu skriveni od ukrajinskih izviđačkih dronova

Rat u Ukrajini preselio se duboko pod zemlju. U starim sovjetskim plinovodima, kroz koje je desetljećima prema Europi tekao ruski plin, sada se vode krvave borbe. Vojnici pužu kroz čelične cijevi široke jedva 120 centimetara, provlače se kroz mrak s plinskim maskama na licima i pokušavaju izbjeći neprijateljske zasjede. Ponekad ih od protivnika dijeli samo nekoliko metara. Iznad njih je bojište kojim gotovo neprestano patroliraju dronovi, zbog čega je svaki pokušaj kretanja na površini potencijalno smrtonosan.

Upravo je sveprisutnost bespilotnih letjelica prisilila rusku i ukrajinsku vojsku na povratak jednom od najstarijih oblika ratovanja – borbama u podzemnim tunelima.

Kako piše The Wall Street Journal, ruske snage počele su koristiti golemu mrežu plinovoda iz sovjetskog razdoblja za neprimjetan prodor duboko iza ukrajinskih obrambenih linija. Umjesto prelaska minskih polja i otvorenih prostora koje nadziru dronovi, vojnici prolaze kilometrima pod zemljom i izlaze na mjestima na kojima ih protivnik ne očekuje. 

Takva se taktika posebno intenzivno koristi na području Kupjanska, strateški važnoga grada u Harkivskoj oblasti, gdje se već mjesecima vode teške borbe.

Rusi su ispod zemlje napravili čitave baze

Ruski vojnici nisu se zadovoljili korištenjem plinovoda isključivo za prolazak prema protivničkim položajima. S vremenom su ih pretvorili u složenu mrežu zaklona, baza i obrambenih položaja. Unutar cijevi podizali su barikade od vreća s pijeskom, postavljali strojnice i organizirali mjesta za odmor. Na pojedinim lokacijama probijali su dodatne prolaze kroz zemlju, stvarajući prostorije povezane s glavnim plinovodom.

Takva improvizirana podzemna skloništa omogućuju vojnicima da tjednima, pa čak i mjesecima, ostanu skriveni od ukrajinskih izviđačkih dronova. Problem za ukrajinske snage bio je u tome što su izlazi iz cijevi često bili skriveni u šumama, iza obrambenih položaja ili na područjima do kojih je bilo teško doći. Ruski vojnici mogli su se pojaviti gotovo niotkuda, zauzeti položaj, a zatim iz njega napadati ukrajinske snage, uključujući korištenje bespilotnih letjelica.

Ukrajinci su u početku pokušavali uništavati izlaze topništvom i zračnim napadima. No to se pokazalo nedovoljnim. Kada bi jedan otvor bio zatrpan, ruski vojnici jednostavno bi prokopali drugi. Dodatnu poteškoću predstavljala je sama konstrukcija plinovoda. Debele čelične stijenke, prekrivene slojevima zemlje, pružale su znatnu zaštitu od eksplozija na površini.

Operacija Veles: Ukrajinci krenuli u protunapad pod zemljom

Ukrajinska 13. brigada Hartija, koja djeluje u sastavu Nacionalne garde, odlučila je odgovoriti istom taktikom. U sklopu operacije nazvane Veles, ukrajinski vojnici spustili su se u plinovode i počeli sustavno čistiti njihove dijelove od ruskih snaga. Bila je to operacija u kojoj su pravila klasičnog ratovanja gotovo prestala vrijediti. Unutar cijevi promjera samo 1,2 metra nema prostora za normalno manevriranje. Vojnici se teško mogu mimoići, a nagli pokreti s punom vojnom opremom iznimno su zahtjevni. Ograničen prostor pretvara svaku razmjenu vatre u potencijalnu katastrofu.

Ukrajinske postrojbe zato koriste i male kopnene robote opremljene eksplozivom te daljinski upravljanim strojnicama. Njihov je zadatak otkrivati i uništavati ruske barikade prije nego što im se približe ljudi. Prema izvještavanju Wall Street Journala, ukrajinske snage bile su prisiljene razviti posve drukčije metode borbe, prilagođene iznimno skučenim prostorima, ograničenoj vidljivosti i stalnoj opasnosti od neprijatelja koji se može nalaziti iza sljedećeg zavoja cijevi. 

U nekim su slučajevima protivnički vojnici otvarali vatru s udaljenosti od svega četiri metra. Ukrajinska vojska tvrdi da je tijekom operacija u plinovodima kod Kupjanska zarobila više od 30 ruskih vojnika te usmrtila više od stotinu pripadnika ruskih snaga. Te brojke nisu neovisno potvrđene.

Petnaest kilometara kroz cijevi

Operacija Veles pokazala je da Ukrajinci nisu samo zaustavili dio ruskih prodora nego su naučili koristiti isti sustav protiv protivnika. Prema podacima ukrajinskoga Drugog korpusa Hartija, njihove snage uspjele su prodrijeti približno 15 kilometara kroz podzemnu mrežu i izbiti u rusku pozadinu. Zapovjednik korpusa, brigadni general Ihor Obolenski, objasnio je da je ukrajinska vojska unaprijed proučavala ruske metode infiltracije i očekivala da će Moskva nastaviti koristiti velike plinovode koji prolaze Harkivskom oblasti.

Ukrajinska operacija bila je usmjerena na sprječavanje ruskog prodora na desnu obalu rijeke Oskil, koja ima veliku važnost za obranu Kupjanska. Prema pisanju Ukrajinske pravde, vojnici su se borili i napredovali unutar glavnog plinovoda, istodobno likvidirajući ruske skupine koje su ranije uspjele izaći na površinu i utvrditi se u obližnjoj šumi.

Iako se podzemne borbe u Ukrajini čine kao nešto posve novo, vojna povijest poznaje slične primjere. Tijekom Prvog svjetskog rata vojnici su kopali tunele ispod neprijateljskih položaja kako bi postavljali eksploziv i uništavali utvrde. U Vijetnamskom ratu gerilci Vijetkonga razvili su goleme podzemne sustave koji su im omogućavali skrivanje, kretanje i iznenadne napade na američke snage. U novije vrijeme podzemni tuneli imali su važnu ulogu u sukobima u Pojasu Gaze, gdje ih je Hamas koristio za premještanje boraca, skladištenje oružja i organiziranje napada.

No ukrajinsko bojište ima jednu posebnost. Ondje podzemne prolaze nije trebalo kopati od početka. Velik dio infrastrukture već je postojao. Ukrajina je desetljećima bila jedna od glavnih tranzitnih zemalja za ruski plin i naftu prema Europi. Zbog toga je njezin teritorij ispresijecan tisućama kilometara velikih cjevovoda. Prema podacima koje prenosi ruski RBC, Ukrajina ima približno 6500 kilometara naftovoda i plinovoda obuhvaćenih tom procjenom. Ipak, nisu sve te cijevi napuštene, jednako prohodne ili prikladne za vojne operacije. Upravo taj golemi infrastrukturni sustav otvara mogućnost da se podzemno ratovanje proširi i na druge dijelove bojišta.

Rusija osniva posebne postrojbe za podzemni rat

Prema informacijama koje prenosi američki list, ruska vojska već razvija specijalizirane postrojbe namijenjene borbama u tunelima i podzemnim instalacijama. Takav oblik ratovanja zahtijeva posebnu obuku. Vojnici moraju naučiti kretati se u skučenom prostoru, koristiti oružje na vrlo maloj udaljenosti i djelovati u okolini u kojoj su komunikacija, orijentacija i evakuacija ranjenika iznimno složene.

Opasnost ne dolazi samo od protivnika. U starim cjevovodima mogu se zadržavati štetni plinovi, a nedostatak zraka, iscrpljenost i nemogućnost brzog izlaska dodatno povećavaju rizik. Zanimljivo je da pojedini ukrajinski vojnici, unatoč svim tim opasnostima, podzemne borbe smatraju podnošljivijima od ratovanja na površini. Razlog je jednostavan. Iznad zemlje dronovi mogu uočiti gotovo svaki pokret, dok čelične cijevi i slojevi tla barem djelomično štite od stalnog nadzora i napada iz zraka.

I ukrajinska vojska sve više koristi podzemne prostore za zapovjedna mjesta, medicinske objekte, obuku i zaštitu ljudstva. Rat koji je počeo tenkovskim kolonama, topničkim dvobojima i masovnim zračnim napadima tako se pretvara u sukob u kojem kontrola nekoliko kilometara podzemnih cijevi može odlučivati o sudbini položaja na površini.

Nekada su sovjetski plinovodi bili simbol energetske povezanosti Rusije i Europe. Danas su na pojedinim dijelovima ukrajinskog bojišta postali uski, mračni koridori u kojima se ruski i ukrajinski vojnici međusobno love, nerijetko na udaljenosti od samo nekoliko koraka.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.