Top News
10265 prikaza

Rat diplomata: Nećemo više trpjeti crnogorski lopovluk

Školski brod Jadran
1/5
Wikipedia
Školski brod Jadran izgrađen je u Njemačkoj za potrebe ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije

Školski brod Jadran već desetljećima je predmet spora između Crne Gore i Hrvatske jer brod je, fizički, u crnogorskim rukama, dok Hrvatska traži da se brod vrati u hrvatsko vlasništvo. Ovih dana je hrvatska diplomacija morala intervenirati čak i kod Maltežana zbog najavljenog putovanja broda iz luke u Tivtu pa do glavnog grada Malte, Valette, i natrag. 

“U noti upućenoj Vladi Crne Gore navodi se da je isplovljavanje broda na koji Republika Hrvatska ima pravo vlasništva, čin suprotan dobrosusjedskim odnosima dviju država, odnosno svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose. Od Malte je diplomatskim putem zatraženo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i njegovoj posadi”, pišu crnogorske Vijesti, pozivajući se na izvore iz Hrvatske.

Fotografije Hrvatske iz 1926. godine Povijest Life Rijetke fotografije: Kako je Hrvatska izgledala 1926.

Glasngovornik crnogorske vlade Srđan Kusovac kazao je: “Crna Gora je diplomatski akt Republike Hrvatske primila k znanju u skladu sa našim stavom koji se temelji na opredjeljenju da različita stanovišta o školskom brodu “Jadran”, koja nisu nepoznata javnosti, neće i ne mogu poremetiti dobrosusjedske i prijateljske odnose Crne Gore i Hrvatske - država koje su partneri u NATO-u, a uskoro i u EU”.

Pogledajte galeriju.

1/5

Jedno vrijeme se povlačila priča da će obje države moći koristiti brod, što bi bio ozbiljan presedan jer ratni brodovi su pravo obiteljsko blago neke države. Što se tiče samog broda Jadran, riječ je o plovilu starom skoro čitavo jedno stoljeće. Naime, brod je porinut 1931. godine u Hamburgu gdje je i građen po narudžbi jugoslavenske kraljevske ratne mornarice i dvije godine kasnije je uplovio u Tivat te tako postao i službeno vlasništvo Kraljevine Jugoslavije.

Karta utopističke Europske unije Utopistička Europa Life EU nakon rata: Dubrovnik u Bosni, Velika Srbija bez Beograda

Glavni projektant, autor plana gradnje broda “Jadran“ bio je inženjer Josip Škarica iz Rijeke. Gradnja plovila započela i završena je u Njemačkoj, u Hamburgu, u brodogradilištu Stlken Sohn, a brod je u srpnju 1933. stigao na Jadransko more. Inicijator gradnje, napisao je to svojevremeno Večernji list, bio je splitski ogranak društva Jadranska straža.

U lipnju 1925. godine Glavni odbor Društva donio je odluku o nabavi školskog broda. Isto to Društvo jedrenjak je darovalo i na svečan način predalo Ratnoj mornarici u rujnu 1933. godine u Splitu. 

Ukupan trošak gradnje plovila bio je 622.743 njemačke marke ili 8,407.030 tadašnjih dinara. Zahvaljujući reparacijama isplaćenima ondašnjoj Kraljevini poslije Prvog svjetskog rata i novcu Komande ratne mornarice, 86,4 posto sredstava za gradnju broda osigurala je država. Preostalih 13,6 posto novca osigurali su članovi ogranaka Društva iz mnogih gradova ondašnje Kraljevine. Od tada do 1990. godine brod je korišten kao izuzetno korisno plovilo za obuku.

Bio je upisan u Flotnu listu Komande ratne mornarice u doba Kraljevine, potom u Flotnu listu Jugoslavenske ratne mornarice u razdoblju FNRJ/SFRJ. Brod je bio korišten i u civilne svrhe, za obuku, dakle, vojnih, ali i civilnih pomoraca i nautičara. U listopadu 1990. godine brod je iz Splita odvezen na remont u Remontni zavod “Sava Kovačević“ u Tivtu u Crnoj Gori. Uređenje plovila trebalo je potrajati 18 mjeseci. Upravo u tom razdoblju započinju sukobi i agresija na Hrvatsku. Brod “Jadran“ otad je u Crnoj Gori, do dana današnjega nije vraćen Hrvatskoj.

Jean-Claude Juncker dira po glavi povjerenika za ljudska prava Fransa Timmermansa Zbog sigurnosti Top News EK: Crna Gora i Srbija u EU ulaze 2025.

Školski brod “Jadran“ izuzetno je zanimljivo plovilo i bit će dobro i važno istraživati sve ono što se događalo od vremena njegova nastanka do danas. Primjerice, u razdoblju Drugog svjetskog rata bio je u Veneciji, ondje nije korišten i dosta je propao. Krajem 1946. dotegljen je iz Venecije u FNRJ. Nedugo potom započeta je temeljita obnova i uređenje broda, što je završeno 1949. godine. 

U razdoblju od svog nastanka do 1990. brod je bio u Hrvatskoj, u lukama od Dubrovnika, Divulja, Pule i Ratne luke Lora. Mnoga od plovila, još točnije, veliki broj plovila i opreme KJRM potom i JRM bio je baziran u hrvatskim lukama. Sagledavano iz perspektive ondašnje SFRJ, ukupna dužina obale Jadranskog mora države bila je 2092,4 km. Najveći dio obale, 85 posto obalne crte države, bio je dio hrvatske jadranske obale.

Sasvim logično je i normalno da je u tadašnjim vojnim lukama najviše brodovlja bilo bazirano na području Hrvatske – 89 posto flote JRM, dok je u crnogorskim lukama bilo bazirano 11 posto flote. U konačnici, nakon razgradnje i rasapa federalne države i događanja tijekom 1991. i 1992., Hrvatskoj je pripalo 15,7 posto flote JRM, a Crnoj Gori 84,3 posto. Treba napomenuti i to da plovila i vojno osoblje ondašnje JRM odlaze s otoka Visa i Lastova tek krajem svibnja 1992. godine i bivaju stacionirani u lukama Crne Gore. Važno je istaknuti i što je bio povod gradnji i nastanku školskog broda “Jadran“. 

Kriminalna skupina na ulicama Top News Sukob klanova: Krvavi rat bjesni u susjedstvu

U razdoblju Kraljevine otoci Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža, Istra i Zadar, shodno Rapalskom ugovoru utvrđenom u studenome 1920., bili su Italije. Svaka država, bila to ondašnja Kraljevina, potom FNRJ/SFRJ ili pak današnja Republika Hrvatska, mora imati ratnu mornaricu i imati mogućnost čuvanja i obrane svojega mora, obale, obalnoga pojasa i otoka. Istra, Zadar, Cres, Lošinj i Palagruža, nakon završetka Drugog svjetskog rata, postaju dijelovi ondašnje države i SRH, a ratna mornarica nastavlja svoje radove i poslove. Zanimljivo je spomenuti zapovjednike broda “Jadran” u razdoblju od 1933. do 1991. godine.

Ukupno ih je bilo 16, 14 Hrvata, jedan Slovenac i jedan Srbin (u razdoblju od 1988. do 1991. zapovjednik je bio poručnik, po nacionalnosti Srbin, rođen u BiH).

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • markus69 17:20 12.Svibanj 2018.

    nek mjenjaju brod školski za ovaj u rijeci+vojko i frljo sa njim nek idu