Ove gospodarske agencije nisu obuhvaćene mjerama španjolske vlade pa one preuzimaju urede i ostalih zabranjenih delegacija u svijetu, ako već nisu od ranije prisutne u tim gradovima. Madridu je bitno da Katalonija ondje nema političko predstavništvo, čime su joj onemogućene diplomatske aktivnosti u uspostavljanju proglašene republike. Gospodarske i kulturne aktivnosti su dopuštene pa Katalonija, osim ureda za trgovinu i investicije, otvara i urede Institucije za kulturu "Ramon Llull".
Iz gospodarskog ureda u Zagrebu pokrivat će Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku. Službeno otvorenje tek se očekuje. Direktor ureda je Jorge Salgado, koji već godinama živi u Hrvatskoj. On je dosad radio u Inkerporu u Zaprešiću, poduzeću u vlasništvu španjolskog proizvođača porculana Porvasal.
Njegov zadatak bit će pomaganje katalonskim poduzećima zainteresiranima za ulaganja u jugoistočnoj Europi kao i podrška kompanijama iz Hrvatske i drugih zemalja koje žele poslovati u Kataloniji.
Katalonija je lani izvezla u Hrvatsku proizvode vrijedne 136 milijuna eura, a uvezla robu za 15,3 milijuna eura, podatak je Katalonskog instituta za statistiku. Hrvatska je uglavnom uvezla farmaceutske proizvode, automobile, traktore i autodijelove, a većinom je izvezla namještaj. Hrvatska je najveće izvozno tržište za katalonske proizvode u ovom dijelu Europe, ispred Slovenije, u koju je plasirala proizvode za 115 milijuna eura. S druge strane, iz Slovenije je uvezla robu za 170 milijuna eura.
Svakog ljeta stotine hrvatskih maturanata odlaze u primorsko mjesto Lloret de Mar, udaljeno 70 kilometara od Barcelone. Mjesta na pješčanoj obali Sredozemnog mora bilježe rekordnu turističku sezonu. U Kataloniji godišnje nastane 20 posto svih roba i usluga proizvedenih u Španjolskoj, čime je ona jedna od njenih najbogatijih dijelova. Industrija i turizam njen su motor. Zagovornici nezavisnosti pozivaju se na svoj jezik, kulturu, prošlost i identitet te tvrde da, poput drugih naroda, žele imati svoju državu.
Napominju i kako više uplaćuju u središnji proračun, iz kojeg se godinama financiraju siromašnije pokrajine poput Andaluzije na jugu i Extremadure na zapadu, a da se tamo ništa mijenja. Madrid uzvraća tvrdeći da Katalonci nikad nisu imali više slobode, da stvaraju mitove i da je normalno da bogatiji dijelovi financiraju siromašnije.
Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova preuzelo je upravljanje svim diplomatskim aktivnostima Katalonije do 21. prosinca. Tad bi trebali biti prijevremeni izbori u Kataloniji, no ankete upućuju na to da će rezultat biti neizvjestan. U međuvremenu je ukinut i Diplocat, tijelo zaduženo za katalonsku javnu diplomaciju u svijetu. Otpušteni su i katalonski delegati u Madridu i Bruxellesu.
Deseci tisuća Katalonaca izlaze na ulice, a prosvjed su unijeli i u srce EU, gdje je oko 200 katalonskih gradonačelnika pozvalo na "puštanje političkih zatvorenika". Smijenjeni predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nastavlja internacionalizaciju katalonskog pitanja. On je, naime, s četvero dužnosnika otišao u Bruxelles, odakle preko stranih medija i novinskih konferencija upozorava "na kršenje ljudskih prava u Španjolskoj". I dalje nastupa u svojstvu predsjednika katalonske vlade u egzilu.
Madrid i španjolsko pravosuđe, koje od Belgije traži njihovo izručenje, odbacuje te optužbe i tvrdi da je Barcelona prekršila zakon. Puigdemont i četvero dužnosnika nije se pojavilo na ispitivanju na sudu u Madridu vezano uz pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za referendum i aktivnosti usmjerene prema nezavisnosti, pa im prijete zatvorske kazne od 50 godina.
I dok mnogi građani diljem Europe sa simpatijom i suosjećanjem gledaju na katalonske zagovornike nezavisnosti, europske vlade i institucije podržavaju španjolsku vladu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je kako se u Španjolskoj ne krše ljudska prava, a da zakon krše oni koji ne poštuju španjolski ustav.
Madrid na svojoj strani ima i zemlje poput SAD-a i Izraela te organizacije kao što je NATO, u kojem Španjolska ima važnu ulogu. Nitko od njih ne želi "razbijanje" Španjolske. A Puigdemonta podržavaju Venezuela i Škotska te narodi koji teže stvaranju vlastite države.
