Prema planovima 'specijalne vojne operacije' što su ih ruski generali predstavili Vladimiru Putinu, sve je trebalo biti gotovo za manje od dva tjedna, Rusi su krenuli izravno na Kijev sa sjevera, istoka i juga silom od tisuću tenkova i dvije tisuće borbenih vozila. Da je glavni grad pao, bio bi to, realno, kraj nacije od 37 milijuna ljudi. No Ukrajinci su izdržali prvi udar i uzvratili, bili su spremni zahvaljujući obavještajnim podacima zapadnih saveznika i Kijev nije pao. Na tisućiti dan rata u Ukrajini izdvojili smo nekoliko ključnih bitaka rata koji je dosad, prema neslužbenim procjenama, odnio oko 80.000 života samo ukrajinskih vojnika i još 120-140 tisuća ruskih, ovisno o izvoru. Grad veličine Splita.
1. Bitka za Kijev
Možda i ključna bitka dosadašnjeg tijeka rata jer teško da bi sve potrajalo tisuću dana da je Kijev pokleknuo na početku. Rusija je napala 24. veljače 2022. godine. Fokus ruskoga plana invazije bio je munjevit udar na Kijev, svrgavanje ukrajinske vlade uz uništavanje njihove protuzračne obrane i vojnih uporišta, procijenio je britanski Kraljevski institut združenih službi (RUSI) prema zarobljenim ruskim dokumentima. Ukrajina je, Putinovim rječnikom, trebala biti pregažena u roku od desetak dana.
Rusija se, međutim, ipak opasno približila uspjehu probivši se sa do predgrađa Kijeva u prvih tjedan dana invazije. Istovremeno su sa sjevera stale nadirati jake ruske snage iz pravca Bjelorusije, preko Černobila pa onda s istoka prema Sumyju. Za tjedan dana Rusi su sa sjevera ušli u predgrađe Kijeva. Tamo su ih u uličnim borbama čekali dobro utvrđeni Ukrajinci i tu su im nanijeli prve velike gubitke. Posebno je krvavo bilo u predgrađu Buči gdje su ruske snage počinile masakr civilnog stanovništva i zarobljenika.
Prijestolnica i sama Ukrajina spašeni su najviše zahvaljujući pravovremenim upozorenjima zapadnih obavještajnih službi. A ukrajinska dobro utvrđena obrana nanijela je ogromne gubitke agresoru, pogotovo "kadirovcima" koji su masakrirani na prilazima Kijevu.
"Jedna od Putinovih početnih pogrešaka bila je pokušaj osvajanja zemlje veličine Francuske sa silom za koju zapadne procjene sugeriraju da je bila jedva veća od savezničke vojske Dana D u Drugom svjetskom ratu", napisao je John Leicester za Associated Press. Zahvaljujući neusklađenosti između ambicija i angažiranih resursa, dodao je umirovljeni general pukovnik Mark Hertling za The Washington Post, "bilo je potrebno oko šest tjedana da prva faza Putinove kampanje u potpunosti propadne."
Do sredine ožujka ruske snage povukle su se iz sjeverne Ukrajine. Bila je to prva velika, silno važna ukrajinska pobjeda.
2. Desant na zračnu luku Hostomel-Antonov
U helikopterskom desantu na aerodrom Hostomel-Antonov odmah u prvim satima rata, desetak kilometara sjeverozapadno od predgrađa Kijeva i niti 40 kilometara od centra grada, sudjelovali su pripadnici 45. ruske brigade SPECNAZ-a i 31. zrakoplovne brigade. Ideja je bio desant ruskih specijalaca, brza okupacija zračne luke koja bi odsjekla Kijev. Dalje bi posao bio lak za ruske trupe, Kijev bi bez pomoći, u ruskom obruču, brzo pao.
Krenuli su u zoru s teritorija Bjelorusije i brzo stigli do Antonova, oko osam sati ujutro tridesetak transportnih helikoptera Mi-8 iskrcalo je oko 300 do 400 pripadnika specijalnih snaga, najboljih i najspremnijih ruskih vojnika. Pratili su ih jurišni helikopteri Ka-52, Mi-24 i Mi-35, planirani kao važna podrška specijalcima jednom kad se iskrcaju na Hostomelu. Sve je bilo gotovo do 10.30 i Antonov je već pao, pripremali su se za polijetanje transportni divovi Il-76 s gardijskim postrojbama i transporterima.
U prvim satima invazije Vladimir Zelenski potvrdio je da su zračnu luku Antonov zauzele ruske snage.
- No padobranci koji su se spustili u Hostomel blokirani su i ukrajinske snage su primile naredbu da ih unište - rekao je.
I tu pravi problemi za Ruse tek počinju. Luku Antonov napada 4. ukrajinska brigada prije nego što su iz 800 kilometara udaljenog Pskova stigli transportni zrakoplovi i pojačanje. Ruše Rusima pet jurišnih helikoptera i dižu svoje u zrak, bombardiraju pistu Antonova da Il-76 ne može sletjeti... Već oko 22 sata ruska vojska potpuno je napustila zrakoplovnu luku s najmanje 50 poginulih specijalaca. U dobivenoj bitki za Kijev ključno je bilo tih 12 sati žestokog okršaja u zračnoj luci Antonov.
3. Krvava bitka za Mariupolj
To je ukrajinski Vukovar i prvi ogroman, šokantan poraz ukrajinske vojske u ratu s Rusima. Fotografije izmučenih, osakaćenih boraca skrivenih u pogonima željezare Azovstal obišle su svijet. Branitelji Mariupolja, brojčano nadjačani i izolirani, napravili su velike pogreške u strategiji obrane i Rusi su "prepilili" njihovu obranu pa ih okružili i dotukli.
Izdržali su nekako od kraja veljače do sredine svibnja, kada su se posljednje ukrajinske preživjele snage predale u željezari Azovstal. "Ukrajinske snage ne samo da su nadmašile očekivanja ukrajinskog Glavnog stožera, već su i nanijele velike gubitke ruskim napadačima," objavio je Kijev, ali bilo je potpuno jasno da je Mariupolj strašan udarac ukrajinskim trupama.
Procjenjuje se da je samo bitka za Mariupolj, jedna od najkrvavijih u ratu Ukrajine i Rusije, odnijela oko osam tisuća života. Neki od branitelja Mariupolja razmijenjeni su mjesecima nakon što su se predali u Azovstalu.
4. Bitka za Kherson i ukrajinska kontraofenziva
Prva faza trajala je samo tjedan dana, napalo je 35 tisuća ruskih vojnika i Kherson se nije mogao braniti, bio je to prvi veliki ukrajinski grad kojeg su okupirale ruske snage. Kherson je pao 1 ožujka, tjedan dana nakon početka 'specijalne vojne operacije'.
Nakon istrage, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski već 1. travnja 2022. smijenio je šefa regionalne ispostave ukrajinske Sigurnosne službe u Khersonu i generala kao izdajice. Opisao njihove postupke kao "antiherojske", rekavši da je "...imao problema s određivanjem koja je njihova domovina". Pomoćnik generala uhićen je jer je ruskim snagama predao karte minskih polja i pomagao u koordinaciji ruskih zračnih napada u regiji. Kherson je izdan.
Devet mjeseci trajala je ruska okupacija prije negoli su ukrajinske snage u snažnoj kontraofenzivi vratile kontrolu nad važnim gradom. Ukrajinske i ruske snage od tad razdvaja rijeka Dnjipro i Rusi su granatama od Khersona napravili praktički ruševinu. Grad je praktički sravnjen sa zemljom, ali drže ga Ukrajinci.
5. Zmijski otok
Otočić na zapadu Crnog mora sa svega stotinu stanovnika bio je mjesto žestokih borbi ukrajinskih i ruskih trupa. Otok je do 1948. pripadao Rumunjskoj, a onda je "poklonjen" SSSR-u.
Rusi su tu planirali napraviti vojnu bazu i zrakoplovnu pistu. Strateški položaj Zmijskog otoka je odličan - nedaleko od obala Rumunjske i Ukrajine. Nije poznato odakle otoku to ime, obzirom da zmija tamo - nema.
Krajem veljače 2022. - par dana nakon početka rata - ovaj otok je postao jedna od prvih meta ruskih snaga. Ruska mornarica napala je Zmijski otok, skoro u potpunosti uništila nekoliko zgrada i zarobila 13 ukrajinskih graničara.
Jedan od njih je prije toga preko radio-veze poručio ruskom ratnom brodu: "J***** se!".
Rusija je na kraju odlučila povući svoje snage s otoka, ranjive na svakodnevne napade ukrajinskih dronova.
6. Najkrvavija bitka za Bakhmut
Bitka za Bakhmut, grad u kojem je nekoć živjelo 80.000 stanovnika, bila je najduža i najkrvavija u ratu. Rusi su godinu dana napadali grad pokušavajući opkoliti ukrajinske istočne snage i zauzeti uporišta Slovjansk i Kramatorsk, ali to ih je skupo koštalo - desetke tisuća ruskih žrtava.
U jesen 2022. Putin je očajnički trebao bilo kakvu pobjedu, a Wagnerovi plaćenici preuzeli su zadatak zauzimanja Bakhmuta. No, Ukrajina je odlučila obraniti grad i iskoristila bitku kako bi pregazila i prekaljene Wagnerove snage i ruske vojnike i komandose koji su dovedeni kao pojačanje kada je Wagnerova ofenziva izgubila zamah u veljači i početkom ožujka 2023.
U svibnju je Jevgenij Prigožin objavio - Bakhmut je u ruskim rukama. Ukrajince je skupo stajala odluka da brane grad do zadnjeg čovjeka, izgubili su na tisuće vojnika, i to svojih najboljih trupa.
S druge strane, samo Wagnerovci izgubili su nevjerojatnih 19.457 ljudi.
7. Bitka za Harkiv
Pored glavnog grada Kijeva, ključni grad za uspjeh ruske 'specijalne vojne operacije' je trebalo biti zauzimanje drugog grada po veličini, Harkiva, na istoku Ukrajine. Harkiv ima užasan položaj, nalazi se tridesetak kilometra južno od granice Rusije i Ukrajine i u njemu se pretežno govori ruski. Prema planovima Putinovih generala, trebao je biti zauzet u ranoj fazi invazije. Blizina ruske granice značila je da će grad i okolica biti izloženi značajnim topničko-raketnim udarima prije napredovanja pješaštva i oklopništva, pisala su 24sata.
Rezultat ukrajinske protuofenzive između 6. i 11. rujna je 2850 ubijenih ruskih vojnika, uništeno je 590 komada naoružanja i vojne opreme, uključujući 86 tenkova, 158 borbenih oklopnih vozila, 106 topničkih sustava, 159 vozila i 46 drugih sustava opreme. Također je zarobljeno dodatnih 129 komada naoružanja i vojne opreme. Harkiv je stalno bombardiran, ali u ukrajinskim rukama.
8. Bitka za Avdiivku
Kada je Rusija službeno započela invaziju na Ukrajinu, Avdiivka je bila jedna od prvih njezinih meta. Kad je pao Bakhmut, od kojeg je udaljena 60 kilometara južno, a 13 kilometra je zapadno od Donjecka, glavnog grada istoimene regije pod ruskom kontrolom, bilo je jasno da će Rusi sve snage usmjeriti na strateški važnu Avdiivku. Na koncu je grad pao godinu dana nakon Bakhmuta, u veljači 2024.
Ruska vojska objavila je kako su zauzeli koksaru u razorenoj Avdiivki, posljednju zgradu u kojoj su se navodno skrivali ukrajinski branitelji. Iako je prije rata ovo bio gradić od 32.000 ljudi, po broju stanovnika 131. najveći grad u Ukrajini, Rusi su slavili veliku pobjedu. Za osvajanje grada trebali su im mjeseci i mjeseci, tisuće vojnika su tu iskorištene kao 'topovsko meso'. Ukrajina je rekla da je povukla svoje vojnike kako bi ih spasila od potpunog okruženja nakon mjeseci žestokih borbi. Naučili su očito lekciju iz Bakhmuta. Još jedan poraz Ukrajinaca. Avdiivka je izgubljena na proljeće ove godine.
9. Bitka za Sievierodonetsk i Lisičansk
Gradovi Sievierodonetsk i susjedni Lisičansk su tri mjeseca nakon početka rata još bili pod nadzorom Ukrajinaca, ali obrana u lipnju više nije mogla izdržati nalete wagnerovaca i kadirovaca. Ukrajinskim jedinicama 24. lipnja je naređeno da se povuku iz grada, a sljedeći dan ruske i proruske separatističke snage u potpunosti su zauzele Sievierodonetsk. Bitka za Sievierodonetsk bila je obilježena žestokim urbanim borbama i jedna je od najkrvavijih u ovom ratu, pisala su 24sata.
10. Bitka u Rusiji, u Kurskoj oblasti
Strateški važna pobjeda za Ukrajinu je bio njihov iznenadni prodor u rusku regiju Kursk. Ukrajinski prodor najveće je iznenađenje, neočekivan vojni manevar u dosadašnjem tijeku rata. Po prvi put nakon Drugog svjetskog rata okupiran je dio ruskog teritorija i kod mnogih Ukrajinaca pobudio nadu da će jednom ruskog okupatora izbaciti iz zemlje. Mnogi vjeruju da je taj potez "žeton" Zelenskoga u pregovorima o miru koji očito neizbježno dolaze.
