Na svojim putovanjima papa Franjo uvijek pozdravi sve novinare koji putuju s njim, pa je tako bilo i sada na putovanju u Mozambik. Kad je papa došao do Nicolasa Senezea, novinara francuskog lista La Croix, dogodila se vijest dana iz Vatikana.
Seneze je papi darovao svoju knjigu "Kako je Amerika htjela promijeniti papu", o žestokim napadima ultrakonzervativnih katoličkih krugova, a papina reakcija dugo će se prepričavati.
"Čast mi je što me Amerikanci napadaju", kazao je novinaru
Kako mu je rekao Seneze, namjera mu je bila objasniti korijene "američkog suprotstavljanja Argentini". Papa Franjo je na to rekao, zafrkavajući se dok je dodavao darovanu knjigu jednom od svojih pomoćnika: "Ovo će biti bomba."
Glasnogovornik Svete Stolice Matteo Bruni naknadno je komentirao Papinu izjavu: "U jednom neformalnom kontekstu, Papa je htio reći da mu kritike uvijek služe na čast, posebno ako dolaze od utjecajnih mislioca i, u ovom slučaju, iz velike zemlje."
Papa Franjo svojim je komentarom mislio na krugove ultrakonzervativnih ekstremno desnih katolika iz SAD-a koji su posebno posljednjih godinu dana u nekoliko navrata uložili veliki trud, sredstva i utjecaj kojim raspolažu kako bi barem oslabili papinu poziciju.
Trumpov čovjek najagresivniji
U travnju ove godine, primjerice, u javnost je procurilo da je Steve Bannon, čovjek koji je Donalda Trumpa provukao kroz kampanju i neko vrijeme mu kao predsjedniku bio glavni strateg, čak savjetovao odnedavno bivšem talijanskom ministru unutarnjih poslova Matteu Salviniju da napadne papu oko pitanja imigranata.
Dogodilo se to tijekom sastanka u Washingtonu još u travnju 2016. Bannon je Trumpovu kampanju preuzeo nekoliko mjeseci poslije tog sastanka, ali je očito već tada imao jasno posložene ambicije u vezi toga čime će se baviti narednih godina.
Salvini je tada još uvijek bio tek predsjednik desničarske, nacionalističke, anti-EU i antimigracijske stranke Lega Nord i kad se susreo s Bannonom, ovaj mu je predložio da otvoreno napadne papu Franju zato što se zalaže za human odnos prema useljenicima u Italiju.
Bannon je Salviniju govorio da papu Franju treba smatrati političkim neprijateljem, a činjenica je da je nakon sastanka Salvini postao nešto otvoreniji protivnik Pape.
"Papa kaže da migranti nisu opasni. Ma, kakva glupost", objavio je Salvini na Twitteru već u svibnju 2016. godine.
Salvini je, navodno, imao planove udariti po papi Franji i puno žešće od pukog poziranja u majici s natpisom "moj papa je Benedikt", ali je u većinski izrazito katoličkoj Italiji u vlastitoj stranci naišao na vrlo malo razumijevanja za takvo shvaćanje politike.
Bannon godinama nastoji podrivati autoritet pape Franji i kroz svoju organizaciju "Dignitatis Humanae Institute", smještenu u samostanu iz 13. stoljeća nedaleko od Rima. Pokroviteljem instituta postao je u siječnju 2017., a zanimljivo je da je počasni predsjednik kardinal Raymond Burke.
Dio priče iz Hrvatske
Kardinala Burkea je, pak, hrvatska javnost upoznala u jesen 2016. kada ga je Zaklada Vigilare pozvala na svoj TradFest, odnosno na svoju međunarodnu manifestaciju tradicionalnih i konzervativnih aktivista i lidera. Burkea, također Amerikanca kao što je i Bannon, tada su najavljivali kao glavnog gosta, časteći ga biranim riječima kao kardinala zaštitnika Suverenog vojnog malteškog reda.
Kao sudionici skupa navodili su se tada Vice John Batarelo kao istaknuti član Vigilarea, Stjepo Bartulica, don Damir Stojić, Krešimir Planinić iz udruge "U ime obitelji", saborski zastupnik Hrasta s liste HDZ-a Hrvoje Zekanović, te još neki s ekstremno konzervativne scene u našoj zemlji.
Organizatorima je, međutim, ili promaklo ili nisu smatrali relevantnim da je organizacija The Catholic Whistleblowers, sastavljena prvenstveno od časnih sestara i svećenika "zviždača", prijavila 2015. i kardinala Burkea i kardinala Justina Rigalija zbog navodnog prikrivanja seksualnog zlostavljanja djece od pojedinih svećenika u SAD-u.
Popularnost u krugovima moći papa Franjo nije stekao niti onda kada je prije dvije godine pokrenuo razmatranje izopćenja mafijaša i korumpiranih iz Crkve, bez obzira na zemlju podrijetla. Pedesetak dužnosnika iz raznih zemalja, visoki crkveni dostojanstvenici, suci, diplomati, policajci okupili su se u Vatikanu u sklopu "Međunarodne debate o korupciji" i započeli akciju kojoj je za cilj naprosto ekskomunikacija iz Crkve najgorih korumpiranih osoba.
U ljeto 2016. papa Franjo bolno je spustio i argentinskom konzervativnom predsjedniku Mauriciju Macriju kao nitko do tada u njegovoj političkoj karijeri. Odbio mu je donaciju, a Macri je jedan od najbogatijih ljudi u svojoj zemlji, kako bi spriječio da se ovaj na taj način politički okoristi.
Dvojica Argentinaca poznaju se još iz doba dok je papa Franjo bio nadbiskup u Buenos Airesu. U to se vrijeme čak nisu politički ni baš sasvim razilazili. No, čim je Macri naslijedio predsjednicu s lijevog centra Cristinu Fernandez de Kirchner, podigao je cijenu električne energije za kućanstva pet puta, odnosno duplo cijene javnog prijevoza.
Koji broj ono papa Franjo ne voli?
Prebacio je teret ekonomije direktno na radnike i najsiromašnije, preko noći je postao omražen. U lipnju 2016. Marci se dosjetio poslati donaciju obrazovnoj zakladi Scholas Occurentes koju je papa Franjo osnovao u Argentini još kao nadbiskup.
Poslao je 1,2 milijuna dolara, odnosno u pesosima 16,666.000. A papa Franjo je na to reagirao tako da je, kako je otkrila La Stampa, istog trenutka naredio organizaciji da novac vrati. Organizacija je to i učinila, objasnivši da ne mogu prihvatiti donaciju čija je svrha podjela argentinskog društva i zloporaba organizacije.
Vrhunac je ipak ono što je otkrio Vatican Insider, da je papa Franjo pod PS dometnuo: "Ja ne volim broj 666."
