Iako se učinilo da su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković zakopali političke ratne sjekire, opet su se sukobili i to oko zahtjeva predsjednice za sazivanje sjednice Vlade o problemu demografije i blokiranih. Prije nego je otputovala u današnji posjet Italiji, Grabar Kitarović je zatražila sazivanje sjednice Vlade. Čak je i predložila pet datuma u lipnju. No, u Italiji će predsjednicu dočekati hladan tuš. Kako doznaje 24sata od izvora iz Vlade, Plenković neće uslišiti njenim zahtjevima.
"Ne može tako raditi da pošalje pismo i zahtjeva sjednicu Vlade bez prethodnog dogovora s premijerom. Osim toga, ona potpuno ignorira Vijeće za demografiju, ali i Ministarstvo demografije i ministricu Nadu Murganić. Sad predlaže i da Vlada razmotri probleme blokiranih, a upravo je završila javna rasprava o tri zakona koja je Vlada predložila kako bi pomogla blokiranim. Ona se u tu raspravu nije uključila niti se izjasnila o tim zakonima", objašnjava sugovornik za 24sata.
Da odnosi između predsjednice i premijera nisu najbolji nije nešto novo.
Predsjednica je u ožujku ove godine kritizirala Vladu nakon neslavnog izvješća Europske komisije u kojem su prilično pokopali sve što se u Hrvatskoj radi.
Nije dugo trebala čekati na Plenkovićev odgovor, koji je odgovorio u svom prepoznatljivom stilu, kao da ga se ne tiče, ali nije propustio prozvati predsjednicu.
"Nisam doživio nešto pretjerano te kritike, moram priznati. Predsjednica ima svoje stavove, izražava ih na način na koji ih izražava. Siguran sam da se na taj način priprema za kampanju. Mi se u Vladi svaki dan suočavamo s problemima. Tako ćemo činiti i dalje", rekao je Andrej Plenković.
Kolinda ga je dočekala spremna, pa se 'prcanje' nastavilo i sad već izgleda da se svađaju 'ko pas i mačka':
"Nije problem ako netko nije mene doživio, problem je ako nije doživio upozorenja i izvješća Europske komisije i drugih institucija koja upućuju na trendove o kojima sam ja govorila i upozoravala i upozoravam", odgovorila je predsjednica.
Sukob uglavnom započinje predsjednica svojim kritikama ili potezima koje ne povlači u dogovoru s premijerom, već potpuno samostalno, čak i u situacijama kada bi trebao postojati neki dogovor između njih dvoje, poput primjerice poziva srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću da posjeti Zagreb.
HDZ-ovci koji su upoznati sa zbivanjima u više su navrata za Express govorili o njihovom turbulentnom odnosu, a nije tajna da je Kolindina 'ofenziva' na Plenkovića krenula kada su krenule priče da HDZ na nju ne računa kao na kandidatkinju na idućim predsjedničkim izborima.
Njihov prvi otvoreniji sukob dogodio se tijekom velikih požara u Dalmaciji prošlog ljeta. Predsjednica je radi sporosti reakcije na požare napala Vladu i posebno ministra Krstičevića te rekla da je "vojska trebala biti odaslana puno ranije".Kritizirala je i Dragana Lozančića i njegovu Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, a cijela priča je skoro završilo Krstičevićevom ostavkom. Kasnije su se pojavile teorije da je Kolindina meta bio zapravo Lozančić, jedna od ključnih osoba u aferi kada je iscurila priča da joj je Zdravko Mamić organizirao rođendansku proslavu, što Kolinda navodno Lozančiću nikada nije oprostila.
"Istina je da gospođa Kitarović ima jedan osnovni problem koji se uvijek pojavljuje kad su predsjednik/ca države i predsjednik/ca vlade iz istog političkog spektra. Dva središta moći ideološki i svjetonazorski se često preklapaju. Onda, uvjetno kazano, slabija strana (predsjedničine ovlasti su definirane Ustavom i opsegom su uže od onih koje imaju Vlada i premijer) prolazi kroz različita iskušenja kako bi se snažnije pozicionirala na političkoj sceni", rekao je na ljeto 2017. upućeni član HDZ-a za Express.
Svađe između Plenkovića i Grabar Kitarović idu i dalje. Sukobili su se oko Agrokora, a predsjednica je otvoreno spočitnula i sporost u provođenju reformi, kao i egzodusu Hrvata u inozemstvo.
"Plaće polako rastu, ali i dalje zaostajemo, i to debelo za bivšim tranzicijskim zemljama. Što se tiče gospodarskog rasta u zadnjih šest godina, ne trebamo ni pričati. Ostale tranzicijske zemlje, od Estonije pa do Mađarske, rasle su po stopama od 25 do 12 posto, a mi smo pali jedan posto! Upravo o takvom stanju je, za neke pomalo iznenađujuće", rekla je 2017. Grabar Kitarović i nadodala kako "predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču.
Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovoljstvo, nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem" - rekla je predsjednica o stanju, posebno ekonomskom, u državi.
Predsjednica je tada isticala isključivo negativne stvari, a kao da namjerno nije spominjala pokazatelje prema kojima smo čak i rasli. Jasno je rekla kako "mladi odlaze zbog sporosti reformi". Plenković se niti oko toga nije pretjerano izjašnjavao rekavši samo da se 'predano radi'.
HDZ se formalno i neformalno već dugo okreće od Kolinde Grabar Kitarović, ali nema sumnje da svojoj stranci za to nije dala razloga.
Primjerice, prošlog ljeta na Markovu trgu su, kažu upućeni izvori, bili neugodno iznenađeni predsjedničinim navaljivanjem da i ona putuje na zasjedanje Opće skupštine UN-a u New York jer je ove godine bio red na premijera, ali su popustili, očito u namjeri da izbjegnu još jednu javnu svađu.
U pozadini priče jest i Plenkovićevo nepodržavanje predsjedničinih vanjskopolitičkih inicijativa poput one "Tri mora", a nije oduševljen niti "Višegradskom skupinom" - sve inicijativama i idejama koje jasno i glasno gura Grabar Kitarović. Treba podsjetiti da su prema Ustavu predsjednica i premijer sukreatori vanjske politike, a koliko su u tome složni vidjelo se na primjeru Borisa Blažekovića, nesuđenog HNS-ovog kandidata za konzula u New Yorku koji nije imao završen fakultet, a i engleski zapravo - natuca.
Nakon pritiska medija i iščuđavanja javnosti s takvim kandidatom iz predsjedničinog je ureda kratko rečeno kako ona neće staviti potpis na njegovo imenovanje, iako je prije toga pristala na sve predložene kandidate za konzule i veleposlanike, uključujući i Blažekovića.
U medijima se pisalo i kako Andrej Plenković sabotira predsjedničin sastanak s Vladimirom Putinom, jer dok on, barem formalno, naginje liberalnim zemljama zapadne Europe, presjednica, uz iznimku Trumpovog SAD-a, voli konzervativne zemlje.
Predsjednica je i po pitanju problematike fraze "za dom spremni" Plenkoviću podmetala nogu gdje je god to bilo moguće. Dok je on pokušavao nježno pokazati kako je riječ o neprihvatljivom pozdravu, a bez da razgnjevi sve Karamarkovce oko sebe, Grabar Kitarović je usred te gungule mrtva hladna izjavila kako je riječ o "starom hrvatskom pozdravu".
Potpuno su se drugačije postavili i prema posjetu Aleksandra Vučića Zagrebu, iako su tu sukobima mnogo više kumovali neki drugi članovi HDZ-a. Usprkos tome s Markovog trga i Pantovčaka dolazile su vrlo neusklađene poruke.
Predsjednica je i indirektno svojedobno napala ministricu Nadu Murganić rekavši da s obzirom na situaciju bi trebalo osnovati ministarstvo demografije, na što je Plenković reagirao rekavši da se tim poslom bavi Nada Murganić. Posvađao ih je i ovršni zakon. Grabar Kitarović je pisala Vladi da čim prije pristupi problemu Ovršnog zakona, a HDZ-ovci su kasnije glasali protiv svih prijedloga koji su došli od predsjednice.
Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je početkom prošlog svibnja, u jeku krize s parlamentarnom većinom u Saboru, predsjednike stranaka na razgovor kako bi se utvrdilo postoji li 77 glasova za izbor novih ministara. U Vladi su takav potez ocijenili preuranjenim, rizičnim i - nepotrebnim - pisala je Slobodna Dalmacija nakon smjene Mostovaca.
"Oni nikad nisu bili u sukobu, ali nikad između njih nije bilo ni “kemije”. Vrlo su bliski po sustavu vrijednosti, no različiti su po temperamentu i po profilu. Dva jaka ega koja nikad nisu kliknula, ali sada u interesu države moraju početi bolje komunicirati", objavio je Večernji list, no interesi države evidentno nisu bili dovoljno važni da se komunikacija poboljša.
Ega, razilaženje u mišljenju ili pravo na neslaganje, jedno je sigurno - premijer i predsjednica svojim, ponekada sitničavim i potpuno neproduktivnim sukobima, usporavaju ionako slab razvoj zemlje.
