"Naravno, postoji ta mogućnost jer nema popisa danih uvjeta koje neka članica EU smije ili ne smije tražiti od druge države. To ima ograničenja u međunarodnom pravu, ali Slovenija je kod naših pristupnih pregovara postavljala uvjete s puno manje pravne osnove nego što bi bio uvjet o naknadi ratne štete", citirao je Večernjak Davorina Lapaša s katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu prije točno jedne godine.
Objektivni pravni problem, osim što Hrvatska tijekom rata nije proglasila ratno stanje, jer i to što se presude Međunarodnog suda u Haagu za bivšu Jugoslaviju odnose samo na pojedince osuđene za ratne zločine, pa nema potrebne formalnopravne veze ni kad se govori o udruženom zločinačkom pothvatu. Niti u tužbi protiv Srbije za genocid na Međunarodnom sudu, nije bilo osnove da se sudi za agresiju.
"Međutim, nesumnjivo je utvrđen materijalni aspekt te štete, taj actus reus... S materijalno-pravnog aspekta čim postoji šteta, postoji i dužnost njezine naknade. Problem je što u međunarodnom pravu kad se suprotstavljene strane ne mogu sporazumjeti oko naknade, moraju se sporazumjeti o nadležnosti suda, arbitraže ili drugog foruma i tek nakon toga materijalno-pravni temelj za ratnu odštetu može biti ostvaren", objašnjavao je prije godinu dana Lapaš.
U takvoj situaciji pitanje je, dakle, kako bi se Srbiju moglo natjerati na to da pristane na dogovor o sudu, arbitraži ili čemu li već oko takvog pitanja kao što je ratna odšteta. Po svoj prilici nikako. To je očiti razlog zašto se službeni Beograd previše ne opterećuje ovim problemom, ali na njemu u Srbiji politički poentiraju ljudi poput Linte, čovjeka iz Vučićeve stranke. U takvoj situaciji Linta si posebno nije uskratio zadovoljstvo obrušiti se na neke Hebrangove izjave iz ranijih godina.
"Hebrang, kao promoter ustaštva, aktivno se zalaže za reviziju povijesti i podržava skandalozne teze da Jasenovac nije bio logor smrti, a da su partizani činili veće zločine od ustaša", napisao je u javnom pismu Linta i to.
Hebrang je o Jasenovcu govorio ovako:
"Doslovno sam rekao da su ubijani ne samo zato što misle drukčije nego i zbog svoje nacije i vjere", odgovorio je 2009. na optužbe tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića da je imao vrlo sporan govor te godine u Bleiburgu.
Drugim riječima, on je tada potvrdio da je Jasenovac ipak bio logor smrti.
Dva mjeseca poslije u "Ninu" je dao intervju u kojem je sasvim nepotrebno "otvorio bokove" za napade. Prepričao je navodni razgovor između svog oca, jednog od vodećih hrvatskih partizana i komunista, Andrije Hebranga i ustaškog upravitelja logora Jasenovac Vjekoslava Luburića, u rujnu 1942. kada su partizani isposlovali oslobađanje Hebranga starijeg u zamjenu za zarobljene ustaške dužnosnike Mirka Vutuca i Karla Wagnera.
"Hebrang, vraćate se među svoje. Radite tamo za interese hrvatske države!", rekao je sin Hebrang u intervjuu da je Luburić rekao njegovom ocu.
Stari Hebrang mu je navodno odvratio: "Što se tiče hrvatske države, moja će glava za nju pasti prije nego vaša!"
Na pitanje je li se Luburić poput Andrije Hebranga starijeg borio za hrvatske interese Hebrang je odgovorio: "Apsolutno. Kroz svoju viziju. Sad, sredstva su fašistička, strana je pogrešna, ali on se nije borio protiv Hrvatske, on je vidio svoju viziju Hrvatske i to je za njega bio jedini ispravni put."
Problem je u tome što Ustav RH i povijest demokratskog Zapada tumače da je Luburićeva vizija Hrvatske ipak bila totalna borba protiv Hrvatske kao takve. Takve izjave sada Linta koristi kako bi diskreditirao osobu dok se ona bavi stvarima koje su se dogodile pola stoljeća nakon Drugog svjetskog rata, kao i izjave Andrije Hebranga o "protjerivanju ćirilice iz Vukovara". U međuvremenu Hrvatska nije i jedina zemlja na Balkanu u kojoj rasprava o traženju ratne odštete od Srbije nije zamrla.
Nedavno je prištinski list "Koha ditore" objavio da je potpredsjednik vlade Kosova Fatmir Limaj i jedan od dvojice vođa novoizabranog prištinskog tima za nastavak dijaloga s Beogradom, izjavio da će zahtjev za ratnu odštetu biti jedna "od 15-ak tema koliko je preostalo za okončanje tog procesa", među kojima su međusobno priznanje, nestale osobe, sukcesija i drugo. Vlasti u Prištini su izračunale da je Srbija od 1990. do 1999. na Kosovu načinila štetu od 22 milijarde eura.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
O TOME TI NEĆEŠ ODLUČIVATI, KAO ŠTO NE ODLUČUJEŠ O KOSOVU.
Živite sa kilo leba i zejtena, kada budete paćali ratnu odštetu ostat će te i bez toga jer će vam velika srbija izaći na nos.
..Ne damo" prije bih rekao. "Nemamo"