Hrvatska koristi pregovore o izlasku Velike Britanije iz Europske unije kako bi britansko tržište ostalo otvoreno i za hrvatske radnike. Visoki hrvatski dužnosnici, uključujući premijera Andreja Plenkovića, zatražili su od pregovarača EU-a oko Brexita da osiguraju da Hrvati mogu živjeti i raditi u Velikoj Britaniji od srpnja iduće godine, te da na taj način profitiraju od dogovora oko prava radnika iz EU-a u Velikoj Britaniji, nakon što Britanija napusti uniju 2019. godine, piše Politico.
Za razliku od ostalih građana iz 26 zemalja Europske unije, Hrvati nemaju automatsko pravo živjeti i raditi u Velikoj Britaniji, piše Politico.
Naime, zbog privremenih restrikcija koje je Britanija uvela nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. hrvatski radnici imaju drukčiji status od ostalih u EU. Restrikcije su na snazi do 30. lipnja 2018. godine, a Britanija bi ih mogla produžiti za još dvije godine. Ukoliko se to dogodi, Hrvati neće imati nikakvu korist od ponude britanske premijerke Therese May, koja je obećala da će radnici iz Unije imati riješen status u Britaniji nakon što Britanije izađe iz EU.
Ta tema je bila na stolu i kada je prošle jeseni glavni pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier posjetio Zagreb, ali je pitanje u kasnijim razgovorima došlo do dramatičnijih tonova.
“Hrvatski demarš, za sada limitiran na diplomatske razgovore iza zatvorenih vrata, rani je signal da specifični zahtjevi pojedinih država članica izlaze na površinu i tijekom ranih pregovora i dodatno kompliciraju sve. To sugerira da tražena kohezija u EU možda neće potrajati. Na papiru, Hrvatska ne može blokirati dogovor s Britanijom jer je za postizanje konačnog dogovora neophodna većina država članica, a ne konsenzus. Za sada, Zagreb ne prijeti Bruxellesu, ali nesuglasja u EU nose politički problem i mogao bi Londonu dati vjetar u leđa da iznese nove zahtjeve“, dodaje Politico.
Nataša Owens, presjednica Europskog Pokreta Hrvatska, rekla je da su Hrvati na rubu da izgube u ovim pregovorima.
"Obzirom da smo zadnja država koja se pridružila EU prije Brexita i da smo još pod restrikcijama, mogli bismo se naći u specifičnoj i nepovoljnoj situaciji, a to je da će naši građani u Velikoj Britaniji imati drukčiji status od svih ostalih građana Unije. Tražimo da se to razjasni", rekla je za Politico.
Dodala je kako u Britaniji nema puno hrvatskih radnika, njih oko četiri tisuće, ali da se i za njih mora naći pozicija u kojoj ostali neće biti u prednosti u odnosu na njih.
Prema europskim zakonima, restrikcije kakve je dobila Hrvatska dozvoljene su na rok od sedam godina ukoliko neka država procijeni da će joj slobodno kretanje radnika donijeti nered na tržištu rada. Istu restrikciju Britanija je uvela Rumunjskoj i Bugarskoj kada su ušle u EU 2007. godine i ta je restrikcija trajala svih sedam godina. Iako iz Londona nije poslana nikakva poruka, Bruxelles i Zagreb su uvjereni da će Britanija produžiti restrikcije Hrvatskoj dokle god bude mogla, odnosno do 2020. godine, navodi Politico.
EU može tražiti od Londona da ih unaprijed obavijesti hoće li restrikcija biti produžena, ali mu ne može zabraniti da je produži. Ono čega se Hrvatska boji je da bi restrikcija, ako se produži do 2020. godine mogla postati trajna, jer nakon izlaska iz EU Britanija više neće imati nikakvu obavezu prema Hrvatskoj i njezinim radnicima.
