Približavaju se izbori za Europski parlament. Hrvatice i Hrvati biraju 11 zastupnika koji bi trebali predstavljati naše interese, ali postavlja se pitanje što oni zapravo mogu. Što 11, podijeljeni među nekoliko stranačkih grupa, može uraditi za četiri milijuna?
Prema istraživanju portala VoteWatch, odgovor na to pitanje je gotovo ništa. Njihovo rangiranje stotinu najutjecajnijih europarlamentaraca, nabraja političare iz Mađarske, Slovenije, brojnih drugih članica, ali iz Hrvatske nema nikoga. Što će reći da čak ni Biljana Borzan, usprkos svim uspjesima na području zaštite potrošača, nije među najutjecajnijim zastupnicima u Europskom parlamentu.
Da tu ne spominjemo neke druge poput HDZ-ovce poput Željane Zovko, koja je naslijedila Andreja Plenkovića nakon njegovog povratka u domaće političke vode, ili Ivice Tolića. Čak ni na službenim stranicama njegove matične stranke, HDZ-a, nema puno informacija o njegovoj aktivnosti. Izdvojimo tekst o njegovoj borbi za 3.000 radnih mjesta u hrvatskoj cementnoj industriji. "Naš eurozastupnik Ivica Tolić je proteklih mjeseci radio na prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o troškovno učinkovitom smanjenju emisija te se protivio amandmanima koji su ciljano usmjereni na cementnu industriju. Tolić je - iako svjestan važnosti zaštite zdravog okoliša i borbe protiv klimatskih promjena - upozorio na nužnost i važnost pronalaska balansa između zaštite okoliša i održavanja radnih mjesta u industrijama koje su ionako već pogođene dislokacijama zbog većih profita i raznim ograničenjima", stoji u tom tekstu objavljenom sredinom veljače 2017. godine.
Isto istraživanje pokazuje da su tradicionalni centri moći i dalje, bez okolišanja, najmoćniji. Među 10 najutjecajnijih našlu se samo dvije političarke iz istočnog dijela Europske unije i riječ je o Rumunjki Adina-Ioani Vălean, šefici parlamentarnog odbora za Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, te Poljakinji Danuti Mariji Hübner, šefici parlamentarnog Odbora za ustavna pitanja. Najveći utjecaj VoteWatch daje vođama zasjedanja, pa je tako na prvom mjestu predsjednik parlamenta Antonio Tajani, za njim ide šef najveće grupacije - Manfred Weber iz Europske pučke stranke, dok se Udo Bullman iz socijaldemokratske grupe nalazi na petom mjestu, a Guy Verhofstadt iz ALDE-a na "tek" devetom mjestu.
Ovdje je važno napomenuti da je ovo rangiranje poprilično egzaktno jer se mjeri aktivnost u izradi i glasanju oko prijedloga direktiva, postavljanje pitanja tijekom rasprava i mnoge druge aktivnosti. S druge strane, Politico je relativno nedavno objavio 40 najvažnijih zastupnika u razdoblju od 2014. do 2019. godine. Na prvo mjesto su postavili Mattea Salvinija, de facto vođu talijanskih vlasti, koji je 10 godina proveo u Europarlamentu i, dolaskom na vlast u Italiji, transformirao raspravu o budućnosti Europske unije. Politico je na 14. mjesto stavio Andreja Plenkovića uz objašnjenje da bi on mogao biti idealan kandidat za neke pozicije oko kojih ne postoji dogovor najvećih. "Kompromisni čovjek za situacije kad kandidati iz velikih zemalja poništavaju jedan drugoga", opisuje Politico aktualnog hrvatskog premijera.
Treće i najekstenzivnije istraživanje otkriva da je Ruža Tomašić najaktivnija hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Jako puno je govorila, čak 1.089 puta, ali je isto tako i relativno malo amandmana predlagala. Podaci MEPRankinga pokazuju da je Tomašićka imala 641 amandman na izvještaje u Parlamentu, a za hrvatske zastupnike je prosjek 877 amandmana. MEPRanking nju smješta na 88 mjesto među svim europarlamentarcima uz ostvareni rezultat od 94,55 bodova, najvjerojatnije zbog aktivnosti i brojnih govora. Usporedbe radi, Tajani ima 335 bodova.
Biljana Borzan, prema tom istraživanju, zauzima tek 375. mjesto i dobila je 34,7 bodova.
Možemo raspravljati o validnosti istraživanja koje u obzir uzima čak i objave na Twitteru, ali ostaju činjenice da naši zastupnici nisu pretjerano važni ako uzmemo u obzir malo širu sliku europske politike. Zašto je tomu tako? Kako to popraviti?
Velika i teška su to pitanja na koja će možda odlučiti budući europarlamentarci. Uzevši u obzir koliko je špekulacija bilo s povratkom Andreja Plenkovića i Davora Ive Stiera u hrvatsku politiku, nekako smo skeptični da će drugi to shvatiti ozbiljnije. Željana Zovko, donedavna veleposlanica Bosne i Hercegovine u Rimu, teško može biti kvalitetno upoznata s problematikom hrvatskih građana u EU. Ako je kvalitetno s time upoznata, koliko je dobro upoznata s interesima Bosne i Hercegovine u Italiji? Slično pitanje možemo postati i za Stierova zamjenika Tolića. U kampanji za prethodne EU izbore je govorio da će se zalagati da vrednote Domovinskog rata prepoznaju i u Europi. Kako on to radi kroz članstvo u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane?
Hoće li neki novi zastupnici krenuti putem Borzanice i gurati jedan projekt kroz svoj mandat ili će pronaći svoju nišu poput Davora Škrleca i ukidanja pomicanja sata? Kakav god odgovor bio na to pitanje, nadajmo se da će budući europarlamentarci naći svoje mjesto na popisu najutjecajnijih zastupnika. I to zbog rada u Bruxellesu, a ne po svojoj neuvredljivosti kao što je to slučaj s Plenkovićem na stranicama Politica.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Zar je netko mislio da smo značajni?!