Iako je UN-ova skupština vidjela ludih trenutaka, ovogodišnji će Trumpov govor ući u povijest kao trenutak kada su se svi smijali u lice "lideru slobodnog svijeta".
"Moja je administracija postigla više od gotovo svake administracije u povijesti", rekao je Trump i nadodao "tako istinito", kada su mu se, valjda po prvi puta u povijesti, gotovo svi u dvorani počeli hihotati ili otvoreno smijati u lice.
"To nije reakcija koju sam očekivao, ali u redu", rekao je relativno mirno i nastavio. Činjenica da se netko američkom predsjedniku tako otvoreno i neuvijeno narugao i nasmijao najvažniji je trenutak čitavog govora, i nešto što će se pamtiti.
Mimo toga, i činjenice da Trump djeluje kao da je na nekim ozbiljnim sredstvima za smirenje - govori sporije nego inače, zavlači i frflja riječi, ostatak je govora bio u slavu izolacionizma i patriotizma.
Trump je, valja podsjetiti, i prošle godine imao spektakularnih bisera.
U svom govoru glavnoj skupštini UN-a, nakon nekoliko uvodnih riječi okomio se na režim u Sjevernoj Koreji. Rekao je da režim dozvoljava da njegov narod umire od gladi i da Sjeverna Koreja svijetu prijeti atomskim oružjem.
"Ne želimo rat, ali ako ćemo morati braniti svoju zemlju, onda ćemo to napraviti", rekao je Trump.
Tada je otvoreno izrekao prijetnju.
"Razorit ćemo Sjevernu Koreju", rekao je Trump koji se ove godine istoj toj Koreji i njezinom čelnom čovjeku svesrdno zahvalio na suradnji.
Prošle je godine pričao kako je Kim Jong-Un krenuo u samoubilačku misiju. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres apelirao je u utorak na državničko ponašanje kako bi se izbjegao rat sa Sjevernom Korejom i kritizirao svjetske čelnike koji raspiruju mržnju prema izbjeglicama radi političkih probitaka, što je dvostruka kritika na račun američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, Trumpove prijetnje nisu prva ludost viđena u UN-u. To je međunarodno tijelo vidjelo brojne bizarne govore, incidente i ponašanja predstavnika svojih zemalja.
Trenutak kada je premijer Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov uputio ovaj epitet "marionete i ulizice američkog imperijalizma" delegatu Filipina ostao je jedan od najupečatljivijih momenata iz perioda Hladnog rata.
Govor od četiri i pol sata je bio najduži govor pred skupštinom UN-a, a iskoristio je to vrijeme za napade na američki imperijalizam, vrijeđao je tadašnje američke predsjedničke kandidate Nixona i Kennedyja, a koliko je Castrovo pojavljivanje bilo bizarno, svjedoči činjenica da je u svojoj hotelskoj sobi držao žive kokoši.
Indijski diplomat Krišna Menon je u tijeku rasprave o Kašmiru govorio ukupno više od osam sati, čime je postigao rekord najdužeg govora u povijesti Savjeta sigurnosti UN-a. Menon je bio toliko iscrpljen da je u jednom trenutku kolabirao, nakon čega je hospitaliziran. On se, međutim, kasnije vratio i još sat vremena držao govor, dok mu je doktor cijelo vrijeme mjerio tlak.
Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat bio je pozvan da se obrati Generalnoj skupštini po prvi put, na zahtjev nesvrstanog pokreta, koalicije zemalja u razvoju koje su se suprotstavljale Izraelu. Arafat je izašao pred govornicu i napao cionizam, tvrdeći da je "cionizam jednak rasizmu". Godinu dana kasnije, skupština UN usvojila je rezoluciju u kojoj stoji da je "cionizam forma rasizma i rasne diskriminacije". Od tada su odnosi Izraela i UN bili, u najmanju ruku, zategnuti.
Predsjednik Venezuele Hugo Chavez uvijek je volio pažnju koju je mogao dobiti na sjednicama Generalne skupštine UN-a, a taj trenutak je na najupečatljiviji način iskoristio kada je predsjednika SAD-a Busha usporedio sa Sotonom. U svom kasnijem govoru se osvrnuo na svoju čuvenu izjavu o predsjedniku Bushu, dodajući da "više ne miriše na sumpor" kada je Barack Obama postao predsjednik.
