Predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin većinu svoje popularnosti i podrške javnosti duguje neformalnom društvenom ugovoru s građanima - on će im osigurati relativno blagostanje i stabilnost, a oni će, zauzvrat, prihvatiti njegov autoritarni režim, piše Foreign Policy.
No taj je pakt nedavno doveden u pitanje kada su tisuće Rusa izašle na ulice prosvjedujući protiv Putinovog plana da pomakne granicu dobi u kojoj građani mogu otići u penziju. Čelni čovjek Rusije je, baš kao i Hrvati, namjerno čekao početak "kruha i igara" tj. nogometnog prvenstva u nadi da će onda njegove najave reformi proći neopaženo.
U Hrvatskoj se odigrao sličan scenarij kada je na početku euforije vezane uz vatrene i njihovu igru na prvenstvu ministar Marko Pavić pomalo "ispod radara" pokušao provući reformu koja uključuje podizanje granice godina za ulazak u starosnu mirovinu, kao i de facto službenu nacionalizaciju sredstava koja su građani izdvajali u drugi stup što se u proteklih 15 godina popelo na 90 milijardi kuna.
Za razliku od Rusije gdje su paralelno s velikim pobjedama na nogometnom terenu krenuli prosvjedi, u Hrvatskoj još nitko nije izašao na cestu, vjerojatno zato jer je premijer Plenković u pravom trenutku "okrenuo ploču" i građanima rekao kako nije sve baš tako kako se čini.
Ruske su vlasti za vrijeme natjecanja zabranile prosvjede, ali građani su i dalje izašli u tridesetak manjih gradova poput Omska gdje su tisuće tražile Putinovu ostavku.
"Ova vlast želi ukrasti ušteđevinu za penzije u vrijednosti milijuna, i građane natjerati da rade do smrti", rekao je čelni čovjek opozicije Aleksej Navalni.
Premijer Dmitrij Medvedev najavio je promjene zakona o mirovini točno na dan kada je započelo nogometno natjecanje u Rusiji, 14. svibnja. Pitanje penzije dugo je bilo problematično i bez pravih rješenja, pa se vlada nadala kako će njihova odluka proći neopaženo i uz malo buke.
Dob u kojoj Rusi danas odlaze u penziju ostala je ista otkada je uveden koncept penzija tijekom Sovjetske ere pod Staljinom. Sustav vapi za reformama dok novac doslovno curi, a populacija stari. Novi je prijedlog da se Rusi za penziju ne više ne kvalificiraju s 60 već 65, a Ruskinje više ne s 55 već 63.
Prosječni je životni vijek Rusa 67 godina, a Ruskinja 77 godina pa je zaključak kako mnogi ne bi niti dočekali svoje penzije.
"To je esencijalno kako vlada štedi, računa na prirodne mehanizme. To je jezivo ali je činjenica", rekao je Yuval Weber sa Daniel Morgan Graduate School.
Već kada je Putin prije 18 godina preuzeo vlast u svojoj je ekonomskoj strategiji spominjao reformu mirovinskog sustava ali ideja je toliko nepopularna da se nikada nije toga pošteno prihvatio. Nešto je pokušao učiniti 2005. godine, no izbili su masovni prosvjedi.
"To je ljudima tako važno da su se usred zime na ulici našli stariji ljudi u invalidskim kolicima i sa štapovima za hodanje", rekla je Linda Cook, profesorica političkih znanosti i slavenskih studija sa sveučilišta Brown.
To su tada bile najveće demonstracije otkada je Putin došao na vlast i od reformi se ubrzo odustalo. No ruski je lider u svom četvrtom mandatu i jaše na uspjehu nogometa. Prijedlog analitičari vide kao najveći test njegove vladavine do sada kao i izazov za fragmentiranu opoziciju.
No, jasno je da se Putin i njegovi ljudi boje reakcija na reforme. Kako bi se zaštitio od kritika Putin je rekao da su reforme inicijativa Medvedeva i njegovog kabineta.
"Posao Medvedeva je da bude žrtveno janje za Putina, trpi udarce, nema previše obožavatelja i trpi sve što se mora otrpjeti", kaže Yuval Weber.
Usprkos tome, Putinova je popularnost nešto pala - sa 72 posto na 63 posto. Ovih 72 posto Putin je "zaradio" aneksijom Krima, ali izgleda da je te bodove potrošio.
No mnogi analitičari, poput Andreia Kolesnikova iz moskovskog Carnegie Center, kažu kako misle da ovo neće Putinu nanijeti ozbiljnu štetu.
"On je mnogima utjelovljenje domovine, ako ste protiv Putina niste Rus", kaže Kolesnikov.
Putin je na vlast došao 2000. godine nakon desetljeća divljeg kapitalizma, vladavine gangstera i siromaštva koje je prosječnog Rusa ostavilo traumatiziranim. Obećao je kako će Rusiju učiniti velikom i važnom i kod kuće, ali i na međunarodnoj sceni.
Tijekom njegova dva mandata pala je nezaposlenost, a BDP je rastao, potpomognut cijenama nafte. No, proteklih se godina napredak zaustavio, a zemlja se tek sada pomalo izvlači iz dvogodišnje krize koju je uzrokovao pad cijene nafte i sankcije koje je nametnuo zapad.
Većina je medija pod kontrolom države, a vlasti su vrlo uspješno uspjele uvjeriti veliku količinu građana da druge treba kriviti za njihove probleme - od liberalnog filantropa Georgea Sorosa do političara sa zapada.
No, za krizu reforme mirovinskog sustava Putin će vrlo teško optužiti ikoga osim sebe i svojih savjetnika. Cook smatra kako su male šanse da se veliki prosvjedi nastave.
"Opet, možda sam u krivu. Nismo točno predvidjeli niti raspad Sovjetskog Saveza", kaže Cook.
