U ranim jutarnjim satima dronovi su napali više ruskih regija, uključujući Moskvu i njezinu okolicu, a eksplozije su zabilježene i u blizini velike kemijske tvornice u Tulskoj oblasti. Situacija eskalira i na Krimu, gdje su ruske vlasti uvele izvanredno stanje uslijed sve učestalijih napada i izvješća o stanovnicima koji pokušavaju napustiti poluotok. Ukrajinska služba sigurnosti priopćila je da su u Kerču pogođena dva ruska vojna broda i sustavi protuzračne obrane. U međuvremenu, ruske snage nastavljaju s bombardiranjem ukrajinskih položaja, pri čemu je zabilježena upotreba bombe FAB-500 bačene iz zrakoplova Su-34.
Ljeto 2026. donosi novu, kompleksnu fazu rata u Ukrajini. Dok se na istočnoj bojišnici vode iscrpljujuće bitke za svaki metar teritorija, Kijev je pokrenuo sustavnu i sveobuhvatnu kampanju dalekometnih udara koja pogađa samo srce ruske vojne i ekonomske moći. Ova strategija uporne obrane na fronti i preciznih napada na logistiku i energetsku infrastrukturu duboko u pozadini ne samo da otežava ruske operacije, već stvara i sve veće probleme unutar same Rusije, od nestašice goriva do preraspodjele ključnih vojnih resursa.
Ukrajinske snage sustavno ciljaju mostove i drugu prometnu infrastrukturu koja služi kao ključna linija opskrbe (GLOC) za ruske trupe, povezujući okupiranu Hersonsku oblast s Krimom. Napadi na cestovni most preko Heničeskog tjesnaca, udaljenog oko 120 kilometara od prve crte bojišnice, i most preko Sjevernokrimskog kanala kod Voinke, pokazuju sve veći doseg i preciznost ukrajinskih udara. Prema izvješćima ukrajinskog Glavnog stožera, ovi mostovi su vitalni za prijevoz zaliha, streljiva i osoblja iz Rusije preko Krima prema jugu Ukrajine. Satelitske snimke potvrđuju da su prethodni udari značajno oštetili ove prijelaze, poput Heničeskog mosta na kojem je ostala samo jedna operativna traka, zabranjujući promet teških kamiona.
Slično, na Čonharskom mostu teška vojna oprema mora koristiti obližnje pontonske prijelaze. Ova kampanja se proširuje i na druge logističke transporte u blizini Armjanska i Čaplinke. Ovi napadi prisiljavaju ruske snage na korištenje alternativnih, dužih i ranjivijih ruta, što rezultira kašnjenjima i logističkim poteškoćama na cijeloj lijevoj obali Hersonske oblasti. Zapovjednik jedne ukrajinske topničke postrojbe izvijestio je da ovi sustavni udari ometaju ruske napore u gomilanju ljudstva i opreme, što ima kaskadne učinke na bojištu i vjerojatno će degradirati sposobnost Rusije da održi logistiku potrebnu za pripremu ofenzivnih operacija.
Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala svoju kampanju protiv ruske naftne, plinske i energetske infrastrukture, kako na okupiranim teritorijima tako i duboko unutar Rusije. Geolocirane snimke pokazale su požare u skladištima goriva i plina, poput onog u Bahčisaraju na Krimu, koji pripada tvrtki "TES", najvećoj mreži benzinskih postaja na poluotoku. Napadi dronovima ciljali su i kompresorske stanice za plin te termoelektranu Tavrijska blizu Simferopolja.
Doseg ovih operacija je impresivan - jedan od ciljeva bila je i rafinerija nafte Tjumen, smještena oko dvije tisuće kilometara od ukrajinske granice. Iako su ruski dužnosnici tvrdili da je napad odbijen, snimke dima iznad postrojenja i izvješća o dolasku desetaka vatrogasnih vozila govore drugačije. Rafinerija Tjumen jedna je od najvećih neovisnih rafinerija u Rusiji s godišnjim kapacitetom prerade od osam milijuna tona nafte. Ovi sustavni udari već uzrokuju ozbiljne poremećaje. Izvješća iz Sankt Peterburga, Voronježa i Tule potvrđuju nestašice benzina i porast cijena, unatoč poricanju ruskih vlasti. Lokalni dužnosnici u regijama poput Saratovske i Tverske oblasti pokušavaju uvesti ograničenja prodaje i kontrolirati cijene, no izvješća s terena sugeriraju da su ti napori zasad neuspješni i da frustracija među ruskim potrošačima raste.
Overnight, Ukrainian attack drones swarmed Russian-occupied Crimea, hitting numerous targets.
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) June 23, 2026
Seen here, onboard footage as a group of FP-2s destroy a trio of Russian Orion long-range surveillance drones at Kerch Airfield, catching one as it was taxiing back from a mission. pic.twitter.com/khFeujbcdg
Na istočnoj bojišnici, borbe za grad Kostjantinivku postale su simbol iscrpljujućeg rata. Ruske snage napreduju taktikom infiltracije malih jurišnih skupina, umjesto masovnim mehaniziranim napadima. Prema ukrajinskim izvorima, u gradu djeluje između 100 i 250 ruskih vojnika koji su se uspjeli probiti u sjeverne, zapadne i središnje dijelove. Ipak, ruski napredak nije rezultirao konsolidiranom kontrolom teritorija. Grad je postao "siva zona" u kojoj su ruski položaji isprepleteni s ukrajinskim. Geolocirane snimke potvrđuju da ukrajinske snage i dalje drže položaje čak i u južnim dijelovima grada, unatoč ruskim tvrdnjama o napredovanju.
Zamjenik zapovjednika ukrajinskog 19. armijskog korpusa, Jurij Madjar, izvijestio je da ukrajinske snage provode operacije čišćenja kako bi istisnule ruske vojnike iz središnjih i zapadnih dijelova grada. Madjar je također istaknuo da ruske snage u smjeru Kostjantinivke trpe znatno veće gubitke, s otprilike 53 žrtve dnevno u usporedbi s tri na ukrajinskoj strani, te da Rusi imaju velikih problema s opskrbom svojih infiltriranih jedinica, često se oslanjajući na dostavu dronovima.
Ukrainian attack drones blew up the Russian drone base at Kerch Airfield in occupied Crimea again last night, the second time just this week.
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) June 26, 2026
FIRMS shows a fire burning on the main runway. pic.twitter.com/fIYlzumpTO
Paralelno s borbama na terenu, Kremlj vodi sofisticiranu informacijsku kampanju s ciljem preuveličavanja svojih uspjeha i stvaranja lažne slike o skorom kolapsu ukrajinske obrane. Rusko ministarstvo obrane i državni mediji redovito objavljuju tvrdnje o "brzom" napredovanju u Kostjantinivki, prikazujući njezino potencijalno zauzimanje kao uvod u pad cijelog "pojasa tvrđava" u Donbasu, uključujući gradove poput Kramatorska i Slovjanska. U sklopu ove operacije, ruski izvori sve češće objavljuju videozapise podizanja zastava koji su, prema procjenama analitičara Instituta za proučavanje rata, vjerojatno generirani umjetnom inteligencijom. Takvi su videozapisi primijećeni ne samo u Kostjantinivki, već i u smjeru Kupjanska. Cilj ove kampanje je demoralizirati ukrajinsko stanovništvo i izvršiti pritisak na zapadne partnere da prisile Ukrajinu na pregovore pod ruskim uvjetima. Predsjednik Vladimir Putin i sam se oslanja na ovu taktiku, inzistirajući da bilo kakvi budući pregovori moraju uzeti u obzir "stvarnost na bojišnici" i temeljiti se na maksimalističkim zahtjevima poput onih iz Istanbulskih protokola iz 2022., što u suštini znači potpunu ukrajinsku kapitulaciju.
Rat dronovima nastavlja se razvijati velikom brzinom, prisiljavajući obje strane na stalnu prilagodbu. Nakon što je SpaceX blokirao korištenje Starlinka za ruske korisnike, ruske snage su značajno smanjile upotrebu svojih dronova dugog dometa tipa Italmas. Prema riječima zapovjednika ukrajinskog protuzračnog bataljuna, Rusi sada te dronove koriste na kraćim udaljenostima i primorani su preći na jeftinije izviđačke bespilotne letjelice, poput Knyaz Veshchy Oleg, koje lete na većim visinama i u "tihom načinu" rada kako bi izbjegli detekciju. Kao odgovor na ukrajinske udare, Rusija je također počela koristiti dronove-presretače za pratnju svojih udarnih dronova i patroliranje ključnim autocestama u okupiranim područjima.
Ova promjena taktike ukazuje na to da je ukrajinska kampanja presijecanja logistike uspješna i da prisiljava Rusiju da preusmjeri dragocjene resurse na zaštitu svojih opskrbnih linija. Istovremeno, raste napetost oko Bjelorusije. Rusija koristi repetitore signala instalirane u bjeloruskim Gomeljskoj i Brestskoj oblasti za izvođenje preciznih udara dronovima po ciljevima u zapadnoj Ukrajini. Predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da će Ukrajina smatrati te repetitore legitimnim vojnim ciljevima ako ih Bjelorusija ne ukloni.
Sve intenzivniji ukrajinski udari duboko unutar ruskog teritorija, uključujući i tri napada na područje Moskve u samo tjedan dana, stavljaju ogroman pritisak na rusku protuzračnu obranu. Jedan od ciljeva bio je i Svemirski komunikacijski centar Dubna, ključno čvorište za satelitske veze. Kao odgovor, ruske vlasti su prisiljene jačati obranu glavnog grada, potencijalno na štetu postrojbi na prvoj crti bojišnice. Analitičari su primijetili izgradnju novog položaja za sustav S-400 zapadno od Moskve, a izvješća ukazuju i na premještanje sustava Pancir s bojišnice na toranj u blizini moskovske rafinerije nafte. Zanimljivo je da su fotografije ovog sustava pokazale da je opremljen sa samo dva od standardnih šest lansirnih projektila, što sugerira moguću nestašicu raketa-presretača. Ova situacija, zajedno s ranijim izvješćima o nestašici projektila za sustave S-300, pokazuje da zapadne sankcije i intenzitet ukrajinskih napada iscrpljuju ruske zalihe. Ukrajinska kampanja tako stvara dvostruki problem za Kremlj: ne samo da nanosi izravnu štetu vojnim i industrijskim ciljevima, već i prisiljava Rusiju na teške odluke o raspoređivanju ograničenih resursa protuzračne obrane.
