360°
6106 prikaza

Robert Liston brzo je operirao da pacijenti ne pate, jednom je ubio troje ljudi u 25 sekundi

1/3
Profimedia
Kirurg Robert Liston, poznat kao "najbrži nož na Zapadu", zbog svoje je brzine i tragikomike operacija postao legenda kirurgije 19. stoljeća. Njegove operacije bile su brutalne. Jednom je asistentu tijekom operacije odrezao prste.

Robert Liston, škotski kirurg iz 19. stoljeća, postao je legenda ne samo zbog svojih kirurških vještina, već i zbog nevjerojatne brzine kojom je sjekao udove. Brzina je u vremenu prije anestezije i adekvatne sterilizacije često bila odlučujući faktor i granica između života i smrti. Poznat kao "najbrži nož na Zapadu", Liston je stekao reputaciju izvođenja operacija u djeliću vremena potrebnog drugim kirurzima, što je istovremeno izazivalo i divljenje i strah.

Ipak, postao je notoran 1847. kada je izveo zloglasnu operaciju amputacije noge u samo 25 sekundi. No, u žurbi da uštedi vrijeme i smanji patnju pacijenta, slučajno je odsjekao i prste svom asistentu. Tragično, i pacijent i asistent kasnije su umrli od sepse.

Dr. Robert Liston, 1843 | Author: Profimedia Profimedia

Treći smrtni slučaj bio mu je kirurg koji je bio u operacijskoj dvorani. Njemu je Liston zarezao kutu, a on je umro od šoka jer je mislio da mu je prerezao organe. Tako je Liston valjda jedini kirurg u povijesti koji je odradio operaciju s 300 postotnom smrtnošću. Ta tragična operacija bila je kulminacija njegovog notornog operiranja. Iako je brzinom često spašavao živote, bio je poznat po tome da bi prerezao odjeću, nehotično ozlijedio promatrače i ponekad napravio nagle, neprecizne rezove. Ipak, u vremenu kada su infekcije i bol često značili smrtnu presudu, njegova brzina predstavljala je razliku između života i smrti, osobito jer su kirurške rane bez modernih antiseptika vrlo brzo postajale zaražene.

Amputation equipment, 19th century | Author: Profimedia Profimedia

Robert Liston rođen je u župnom dvoru u Ecclesmachanu, kao sin Margaret Ireland iz Culrossa i njezina supruga, velečasnog Henryja Listona, svećenika i izumitelja iz Ecclesmachana u Zapadnom Lothianu, zapadno od Edinburgha. Liston je od 1808. godine studirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Edinburghu. Godine 1810. postao je asistent svog mentora, doktora Johna Barclaya. Godine 1816. otišao je u London na godinu dana kako bi se dodatno usavršavao pod vodstvom Willama Blizarda. Nakon toga vratio se u Edinburgh, gdje je predavao anatomiju. Godine 1818. postao je bolnički kirurg u Kraljevskoj bolnici u Edinburghu, pod vodstvom dr. Georgea Bella, no 1822. godine otpušten je zbog nesuglasica s Bellom te je vraćen na radno mjesto tek 1827.

Suvremenici su ga opisivali kao izuzetno efektivnog, ali i brutalnog kirurga koji je mogao amputirati nogu za dvije i pol minute, a neke operacije završiti u svega nekoliko sekundi.

ŠOKANTNO SUĐENJE 360° Francuski kirurg 299 djece silovao pod anestezijom, dob žrtve je u prosjeku 11 godina

 - Bio je visok 187 cm i operirao je u tamnozelenom kaputu i gumenim čizmama (wellingtonkama). Skakao je preko dasaka uprljanih krvlju prema svom onesviještenom, oznojenom, zavezanom pacijentu, vičući studentima koji su s džepnim satovima pratili operaciju: "Mjerite mi vrijeme, mjerite mi vrijeme!". Svi su se zaklinjali da je prvi bljesak njegova noža bio toliko brz da je zvuk pile na kosti uslijedio gotovo istovremeno, kao da su vid i zvuk postali jedno. Kako bi oslobodio obje ruke, znao bi krvavi nož zagristi i držati među zubima - opisao je makabrične scene, engleski kirurg Richard Gordon. Liston je preminuo 7. prosinca 1847. od aneurizme abdominalne aorte.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.