Fasimon je prilikom najava nove budućnosti rafinerije u Sisku spomenuo i primjer preustroja mađarskih rafinerija. Od njih pet koje su nekad imali danas su ostali samo na jednoj. Čini se kako bi ovaj model smanjivanja, mogao nastaviti i u Hrvatskoj, posebno jer, kako smatra, svaka se lokacija i može iskoristiti za neku drugu namjenu. Njegov je cilj tipično menadžerski, graditi profitabilnu, učinkovitu i održivu kompaniju. U tom smjeru idu i njegovi planovi s rafinerijom u Rijeci u koju bi se trebalo nastaviti ulaganje.
"MOL i INA kao takva tvrtka kakva jesu ili samostalna INA ne može održati dvije rafinerije. Sisak i Rijeku. Jednostavno to logika ne dozvoljava. Ulazak strateškog partnera koji ima vlastitu naftu konkretno recimo Rosnjefta, što je vrlo upitno s obzirom na sadašnji odnos Amerike i Rusije, mogla bi dovesti do održavanja i Siska. Tada su količine nafte za preradu puno veće i govori se čak i u prilog te rafinerije. Ali ovako kako je danas, ostajanje u potpuno državnom vlasništvu ili u većinskom državnom vlasništvu, mislim da ni INA sama po sebi ne može održati rafineriju", naglašava Štern.
Održati rafineriju želja je i njezinih zaposlenika, koji smatraju kako bi novi šef trebao, po dolasku u Hrvatsku, održati sastanke sa svima uključenim u ovaj proces.
"Naravno da se i novi predsjednik uprave služi balonima, možemo to tako reći u poslovnom i političkom žargonu. Možda samo ispituje situaciju. Ja vjerujem da ako je za suradnju, ako je za staviti papire na stol i vidjeti tko donosi dobit a tko gubitke, mislim da se cijela priča može promijeniti", napominje Sekulić.
Sindikalisti očekuju i nadaju se kako će sastanka biti i kako je najvažnije donijeti odluku koja bi sačuvala budućnost rafinerije. Njezinu budućnost ispisivat će i Fasimon, koji kako je rekao medijima, želi radnike učiniti ponosnima.
"Smjena čelnog čovjeka INA-e nagovještava da bi mogla INA ostati zajedno sa MOL-om, međutim MOL želi toj novoj strukturi, 'novoj INA-i' dati jedno novo lice, jedan novi pristup i pokazati da postoji želja za promjenama u INA-i, odnosno u INA-i i MOL-u", rekao je Štern.
Upravo 'novo lice' kompanije trebala bi biti nit vodilja Fasimona i nakon odabira financijskog savjetnika koji bi Vladi trebao pomoći u otkupu dionica od MOL-a. No to je pitanje koje nije vezano uz budućeg šefa, već uz vlasnike - Vladu i MOL. Budućnost INA-e, njezinih dionica, poslovanja, rafinerija, radnika, pitanje je koje će se zasigurno početi rješavati tijekom ovog ljeta. Budućnost bi se mogla razviti u tri smjera, smatra Štern.
"Jedna je samostalna INA, druga je INA sa strateškim partnerom od kojih vidim jedino Ruse kao moguće, koji pak nisu prihvatljivi za Ameriku, a treća je INA s MOL-om. Nastavak suradnje na možda drugim osnovama ali se to ne bi trebalo mijenjati, u tom modelu. I sad među ta tri modela nemate puno varijacija. Svaka ima svoje prednosti i nedostatke. Po meni je najgora mogućnost samostalna INA sa politikom koja će određivati uprave, drugo rješenje je praktički nemoguće, u današnje vrijeme razmišljati o Rusim kao strateškim partnerima. A treće je ostanak s MOL-om koji možda ima najviše poslovnog smisla ali bi u svakom slučaju trebalo redefinirati odnose između tih dviju kompanija", zaključuje Štern.
I dok se raspravlja o isplativosti ili neisplativosti određenih pogona, geopolitičkim ili drugim interesima, mora se postaviti samo jedno pitanje. Gdje se vidimo za 10 godina i gdje vidimo Inu za 10 godina. Obnovljivi izvori energije su svakim danom sve povoljniji i sve zastupljeniji. Potražnja za naftnim derivatima opada, a mi i dalje gledamo kako ćemo održavati industriju koju, radi očuvanja planeta, želimo ubiti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
pa nek se i dalje dalička i lopine iz vlade kaće sa rusima