Ruski pravoslavni svećenici stigli su u blizinu požara skladišta goriva u Proletersku u ruskoj regiji Rostov nakon prijavljenog ukrajinskog napada dronovima.
Prema regionalnom guverneru Vasiliju Golubevu, protuzračna obrana oborila je ukrajinsku bespilotnu letjelicu 18. kolovoza, ali su njeni ostaci uzrokovali zapaljenje dizelskog goriva na području objekta. Skladište je danima gorjelo. Više od 500 vatrogasaca borilo se s vatrenom stihijom.
"Oko 20 od 74 spremnika je gorjelo", rekle su lokalne vlasti novinskoj agenciji RIA.
U pomoć vatrogascima stigli su i ruski pravoslavni svećenici. Molili su pokraj vatrogasnih vozila, a u znak podrške naporima vatrogasaca donijeli su ikonu na mjesto događaja.
"Svećenici su razgovarali s vatrogascima i blagoslovili svu vatrogasnu opremu", rekla je novinskoj agenciji Reuters lokalna Volgodonska eparhija - Ruska pravoslavna crkva koja je ekvivalent biskupiji.
Ruski svećenici do sada su često davali blagoslov oružju kojim su ruske postrojbe ubijale Ukrajince u njihovoj domovini.
Prema Konstantinu Tatarinčevu, protojereju Ruske pravoslavne crkve, molitva kojom se blagoslivlja oružje datira još iz srednjeg vijeka. Stavlja osobnu duhovnu odgovornost na svog nositelja da ga ne zloupotrijebi za zle ciljeve. “Vojni prijestupi poput pljačke i slično stoga su neprihvatljivi”, rekao je za RIA Novosti
“Kada je oružje blagoslovljeno, ratnik ima odgovornost ne samo prema svom zapovjedniku… nego i prema Bogu.”
Blagoslov za nukelarno oružje
Davanje blagoslova nuklearnom oružju moguće je iako takvo oružje “ima ogromnu razornu moć”, rekao je Tatarinčev.
Posvećenje nečega što “sije smrt” obično bi se moglo smatrati “neprihvatljivim”, rekao je Tatarinčev, koji je prvi zamjenik voditelja Sinodalnog odjela za oružane snage i službe za provođenje zakona. Ipak, nuklearno oružje također je “oružje obuzdavanja”, objasnio je. Njihova je svrha osigurati da ih druge nacije koje posjeduju takvo oružje ne mogu upotrijebiti protiv Rusije, rekao je svećenik, dodajući da je “to jamstvo mira”.
“Potpuno je prihvatljivo blagosloviti ga ne da bi se koristio u navedenu svrhu, nego da bi imao učinak [obuzdavanja] i jamčio mir”, rekao je. Svećenik je također izrazio nadu da se nuklearno oružje “nikada neće upotrijebiti jer bi to značilo samouništenje, ludilo. To je neprihvatljivo za bilo koju stranu u sukobu.”
Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, više puta je pozvao župljane da podrže trupe angažirane u kampanji ruske vojske u Ukrajini. Kaže da ovi vojnici “žrtvuju svoje živote kako bi zaštitili naš pravoslavni narod u Donbasu”.
Čak i prije nego što je Moskva napala Kijev 2022. godine, patrijarh Kiril je optuživao Kijev za potiskivanje i diskriminaciju Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), najveće crkve u zemlji, koja je također bila “sastavni” dio Moskovske patrijaršije. Naveo je fizičke napade na crkvene vođe, relikvije i mjesta bogoslužja. Kijev je na kraju odgovorio stavljajući ga na tjeralicu zbog navodnog kršenja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.
Ukrajinske vlasti optuživali su svećenike Ukrajinske pravoslavne crkve da su “agenti Moskve”.
Ukrajinski parlament Rada u utorak je usvojio prijedlog zakona koji zabranjuje Rusku pravoslavnu crkvu na ukrajinskom teritoriju i vladino povjerenstvo sastavit će popis s njome "povezanih" organizacija čije aktivnosti neće biti dopuštene.
Popis bi trebao uključivati Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijaršije. Odluku o zabrani donijet će sud.
