Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Fatou Bensouda objavila je da postoji opravdana sumnja da su američki vojnici i agenti CIA-e od svibnja 2003. i tijekom 2004. počinili najmanje 88 ratnih zločina nad zatočenima u Afganistanu. DPA je iz izvještaja tužiteljice nakon preliminarnog višegodišnjeg istraživanja svega što se događalo u Afganistanu nakon intervencije zapadne koalicije 2001., prenijela da su talibani i njihovi pridruženi saveznici od 2007. do 2015. pobili najmanje 17.000 civila, što je uključivalo i napade na škole, bolnice i džamije. Što se CIA-e i američke vojske tiče, Bensouda je ustvrdila da postoji osnovana sumnja da je bila riječ o organiziranom, smišljenom zlostavljanju u centrima za ispitivanje zarobljenih i zatočenih u tom ratu.
Kao tehnike zlostavljanja navode se mučenja poput premlaćivanja, waterboardinga, silovanja i sličnog. Bensouda pritom pripadnike vojske SAD-a sumnjiči za sudbinu najmanje 61 osobe, a CIA-u za najmanje 27. Njen izvještaj izrazito je zanimljiv zbog niza stvari. Prvo to što ona navodi da su pojedine slučajeve mučenja agenti CIA-e provodili i u nekim europskim zemljama; konkretno u svojim tajnim zatvorima po Poljskoj, Litvi i Rumunjskoj. S te strane nije riječ o ničem novom jer se Litva još 2011. morala opravdavati pred Europskim sudom za ljudska prava zbog tajnih zatvora CIA-e u toj zemlji, točnije dva, a s takvim optužbama suočavale su se i Poljska te Makedonija.
Bensoudu su optuživali što nije i ranije izišla s ovakvim nalazima, na što se ona opravdavala da se morala nositi s manjkom sredstava i nesuradnjom, čime je očito aludirala na SAD. Ta zemlja, naime, nikada nije priznala nadležnost Međunarodnog kaznenog suda, kao primjerice ni Rusija. U konkretnom slučaju nadležnost suda proizlazi iz toga što Afganistan jest potpisnik sporazuma o Međunarodnom kaznenom sudu, što znači da sud jest nadležan za istraživanje zločina u toj zemlji, bez obzira jesu li ih počinili pripadnici država koje sud ne priznaju. O svemu tome piše i New York Times, s tim što dnevnik ističe da se istraga zbog zločina u Afganistanu, posljedično i u nekim tajnim CIA-inim zatvorima u EU, čak i sve do Guantanama na Kubi, pokreće u trenutku kad na vlast stupa izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump.
Trump je tijekom kampanje otvoreno najavljivao vraćanje mučenja kao metoda protuterorističkih obavještajnih aktivnosti. Prethodno je nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. predsjednik George W. Bush uveo "poboljšane tehnike ispitivanja", što se ubrzo izrodilo u niz skandala s najgorim oblicima maltretiranja ispravno ili pogrešno osumnjičenih za terorizam. Barack Obama je 2009. službeno zaustavio takvo postupanje, koliko zbog toga što je riječ o nezakonitom postupanju s ljudima kakvi god bili, toliko i zato što su se podaci iznuđeni torturom po tko zna koji put pokazali kao vrlo upitni, često potpuno netočni i nepouzdani. Sve to Trumpa tijekom kampanje nije pokolebalo da, osim što je najavio nadzor nad džamijama u svojoj zemlji, najavi povratak mučenja, pojačane napade avionima i dronovima na terorističke mete diljem svijeta, čak i na ubijanje pripadnika obitelji osumnjičenih za terorizam, te "i prokleto gore stvari", kako je rekao.
Njegovo objašnjenje bilo je da to "nije samo zato što mučenje funkcionira", nego zato što "čak i ako ne funkcionira, oni su to ionako zaslužili". Što se CIA-e tiče, američko ministarstvo pravosuđa 2012. je odlučilo da neće procesuirati CIA-inu odgovornost za mučenja u doba Busha. Tužiteljica Fatou Bensouda, međutim, najavljuje da će ipak tražiti očitovanje vlasti SAD-a po tom pitanju, te da će, u ovisnosti o odgovoru, odlučiti hoće li nastaviti s istragom. S Trumpom u Bijeloj kući uopće ne treba sumnjati kakav će biti ishod. Bensoudino tužiteljstvo trenutno vodi 10 istraga, devet slučajeva iz Afrike i jedan iz Gruzije, što je zanimljivo zbog Rusije, te još 10 preliminarnih istraga – po Ukrajini, Afganistanu, Iraku, Palestinskoj samoupravi i drugdje.
