Nakon višednevnih uzastopnih podrhtavanja tla snažan potres zabilježen je u srijedu između grčkih otoka Amorgosa i Santorinija, piše BBC. Potres magnitude 5,2 je uslijedio nakon dva manja potresa nekoliko minuta ranije, a zabilježen je u 21:09 po lokalnom vremenu.
Ovo je najjači potres koji se dogodio u posljednjih nekoliko dana, ali za sada nije zabilježena veća šteta na otoku. Vlasti su ipak oprezne pa poduzimaju sve mjere predostrožnosti. Više od 11.000 ljudi već je napustilo Santorini, oko 7000 trajektom i 4000 zrakoplovom.
Užasna podrhtavanja na Santoriniju
Santorini prima milijune turista godišnje, ali trenutno je izvan sezone, pa su tako među evakuiranima većinom radnici i lokalno stanovništvo. Škole na Santoriniju, ali i drugim susjednim otocima uključujući Anafi, Paros, Naxos i Mykonos, ostat će zatvorene do petka, kada će vlasti donijeti odluku o tome kada se mogu ponovno otvoriti.
Santorini se nalazi na takozvanom Helenskom vulkanskom luku odnosno lancu otoka koji su stvorili vulkani. Iako su stanovnici navikli na podrhtavanja, svi se boje moguće aktivnosti vulkana. Posljednja veća erupcija dogodila se 1950-ih, a grčke vlasti umiruju te kažu da su nedavni potresi bili povezani s pomicanjem tektonskih ploča, a ne s vulkanskom aktivnošću.
Ipak, vode oko Santorinija pogodile su neuobičajeno intenzivne skupine potresa u posljednja 72 sata. Zabilježeno je više od 300 podmorskih potresa, od kojih su mnogi bili jači od 4,5 stupnjeva po Richteru. Za stručnjake za prirodne katastrofe sada je veliko pitanje je li seizmička aktivnost preteča mnogo jačeg potresa, onog koji bi možda mogao izazvati tsunami ili čak vulkanske erupcije. Kako su se podrhtavanja pojačavala, odroni su se umnožili. Stručnjaci kažu i kako se približava vrijeme kada bi vulkan mogao ponovno "ispustiti paru". Drugi podvodni vulkan, pet milja sjeveroistočno od Santorinija i također aktivan, izazvao je dodatnu uzbunu jer je bio bliže epicentrima potresa.
Panike za sada nema, ali stanovnici su kao i vlasti oprezni.
Santorini je "rođen" iz erupcije
Posljednji veliki potres Santorini je pogodio 1956. i uzrokovao velika razaranja na otoku. Zbog ovog potresa srušile su se mnoge zgrade, a najkatastrofalnije posljedice zabilježene su u selima Oia i Fira. Vulkanska erupcija koja je uslijedila uništila je 85% infrastrukture na otoku. Katastrofa je dovela do odlaska znatnog dijela stanovništva s otoka, što je dodatno dovelo do njegovog ekonomskog pada i depopulacije. Mnoge tradicionalne kuće i građevine izgubljene su, a Santoriniju su bila potrebna desetljeća da se ponovno izgradi.
Jedinstvena ekološka obilježja Santorinija odigrala su pak ključnu ulogu u oblikovanju njegova kulturnog identiteta, a s godinama je postao najpopularnije globalno odredište u nizu kikladskih otoka. Veliki dio njegove privlačnosti svodi se na ljepotu rođenu vulkanskom erupcijom koja se dogodila prije 3500 godina i bila je jedna od najvećih u ljudskoj povijesti. Utjecaj ove erupcije osjetio se nadaleko, utječući na razne mediteranske civilizacije i dovodeći do globalnih klimatskih promjena. Erupcija je otok oblikovala u obliku polumjeseca, prekrila ga pepelom i s golemim liticama od lave.
Santorini je zbog svoje bogate povijesti, koja datira iz ranog brončanog doba, postao riznica kulture i prirodnih ljepota. Od drevne minojske civilizacije do danas, prošlost Santorinija je živahna i očaravajuća kao i sam otok. Santorini je kroz stoljeća prošao nekoliko vlasti, od Rima do Bizanta, a godine 1832. Santorini je oslobođen Otomanskog Carstva i službeno je postao dio Grčke.
Tijekom Otomanskog razdoblja Osmanlije su potisnule cvjetajuću kulturu i gospodarstvo otoka, a mnogi su grčki stanovnici Santorinija pobjegli ili bili prisiljeni na izgnanstvo. Unatoč tome, neki aspekti osmanske arhitekture i dalje su prisutni u današnjim naseljima, poput kultnih crkava s plavim kupolama. Povijest Santorinija nastavila se razvijati kroz stoljeća. U 18. stoljeću otok je doživio značajan rast zahvaljujući izvozu vina. Lokalno vino, poznato kao Vinsanto, stiglo je čak do Rusije, a Santorinci su postali zastrašujuća pomorska sila.
Jedno od glavnih svjetskih turističkih odredišta
Do kraja 20. stoljeća Santorini je pretvoren u jedno od glavnih svjetskih turističkih odredišta, a 1970-ih turistička industrija počela je progresivno cvjetati. Tisuće posjetitelja privukli su njegova dramatična kaldera, obijeljene zgrade i zapanjujući zalasci sunca, dok su poboljšanja infrastrukture, uključujući proširenje luka, cesta i zračne luke, rezultirala rastom turizma.
Bijele i plave boje kikladske arhitekture simbol su Grčke
Jedan od glavnih razloga zašto se otok Santorini ističe je njegova osebujna arhitektura. Zajedno s ostalim posebnim karakteristikama, oni čine nevjerojatnu ljepotu koja Santorini čini jedinstvenim. Dijeli ista obilježja s ostatkom otoka koji leže u Egejskom moru, posebno s Kikladima, s tipičnim bijelim kućama, crkvama s plavim kupolama i popločenim stazama.
Iza plavih kupola kojima su kuće prekrivene i po kojim je otok prepoznatljiv krije se zanimljiva povijest. Bila je to pobuna Grka protiv Turaka Osmanlija koji su preuzeli Grčku 1450-ih i nisu dopustili Grcima da pokažu svoju nacionalnost i zastupaju svoje domoljublje za nju. Kuće su zatim obojene u bijelo, što im je također pomoglo da ostanu hladnije tijekom vrućih ljetnih mjeseci, te nijanse cijan, svijetloplave, oker, smeđe i tamnocrvene. Između kasnih 1960-ih i 1970-ih, grčka vojna vlada uspostavila je svoju vlast i naredila da se sve kuće ponovno oboje u bijelo i plavo kako bi se prikazala jednoobraznost krajolika i odražavale boje grčke zastave.
Santorini je definiran jednostavnošću i prilagodljivošću svojih građevina. Glavni građevinski materijali su, naravno, vulkanski kojih ima u izobilju zahvaljujući dobro poznatom vulkanu; vulkanska prašina, crna magmatska stijena, crvena stijena i kamen plovućac. Dvije osnovne arhitektonske karakteristike otoka su kupole i špiljske kuće, čija je gradnja laka i jeftina. Koristili su ih za stanovanje siromašnijih stanovnika zbog njihove niske cijene, jer su koristili ono što im je priroda davala.
Neka naselja Santorinija izgrađena su na rubu litice kaldere, druga se protežu izvan utvrđenih gradova-dvoraca, poznatih kao kastelia, u različitim smjerovima, a ostala su smještena u stijenama. Pet dvoraca i njihove ruševine su među atrakcijama otoka. Ova utvrđena naselja građena su od 14. do 18. stoljeća kao obrana od neprestanih gusarskih invazija. Njihova posebna arhitektura bila je čisto obrambene prirode.
Kuće na Santoriniju kategorizirane su prema strukturi i stilu. Uobičajene su pećinske kuće, koje su u potpunosti ukopane u vulkansku stijenu, kuće djelomično ukopane u stijenu s vanjskim dodacima i redovite rezidencije izgrađene na tlu. Obično su duge i duboke s uskim pročeljima, prozorima i obično su prekrivene kupolama svih veličina i oblika.
Druga kategorizacija kuća svrstava ih u seljačke domove, gradske obiteljske domove i velebne domove ili kapetanske domove. Urbane kuće, s druge strane, izgrađene su blizu jedna drugoj u središtu sela i stoga nema puno prostora za njihovo proširenje. To su obično višeetažne zgrade, neravnih oblika i posjeduju neke dodatne skladišne prostore s jednostavnim namještajem, uključujući samo najnužnije stvari.
Tijekom 20. stoljeća prosperitet stanovništva omogućio je kapetanima i plemićima otoka izgradnju izuzetnih rezidencija pod utjecajem renesanse i neoklasične arhitekture. Danas ove elegantne građevine krase sela i u skladu su s okolinom. Neke četvrti na Santoriniju imaju isključivo takve veličanstvene kuće.
Prepoznatljive su i karakteristične obijeljene vjetrenjače,okrugle građevine sa spojenim krovovima i kotačima s jedrima. Sastavni dio stanovnika su i crkve, kao u veličanstveni samostani ukrašeni vrijednim freskama.
Rapidan razvoj turizma donio je prosperitet, ali i probleme
Blistave bijele kuće, crkve s plavim kupolama i azurno nebo i more ovog jedinstveno zadivljujućeg grčkog otoka privlače 3,4 milijuna posjetitelja godišnje, daleko više od oko 20 000 stalnih stanovnika Santorinija.Santorini je čak je dobio nadimak "Instagram otok" zbog svog savršeno zasićenog sjaja "bez filtera". Turizam je Santoriniju donio prosperitet, ali i brige. Kako broj posjetitelja raste tako raste i pritisak na infrastrukturu otoka. Čak 17.000 putnika s brodova za krstarenje nahrupi na otok na vrhuncu sezone.
Gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos prošle je godine predložio ograničenje broja putnika na kruzerima na 8000 dnevno. Prošle godine obilježili su prosvjedi protiv masovnog turizma diljem Europe, ali neki smatraju da Santorini nema samo problem s količinom posjetitelja.
- Prekomjerni turizam ne postoji. Ono što vidim je nedostatak struktura - smatra Gianluca Chimenti, dugogodišnji vodič i stanovnik Santorinija, piše CNN.
Dok su društveni mediji prepuni slika velike prenapučenosti otočkih vrućih točaka u vrijeme najveće gužve, on kaže da je ostatak vremena slika vrlo drugačija.
- Istina je da je otok prazan. Trenutno je kao nikad prije, ovo je najgora sezona ikada - rekao je u izjavi prošle godine.
Dodaje kako su srpanj i kolovoz glavna sezona na Santoriniju, ali središta gradova su "mrtva" nakon 21 sat, a restorani i hoteli nisu ni blizu popunjenosti. Putnici na kruzerima su cijenjeni i prijeko potrebni, kao i oni posjetitelji koji dugo borave i koji dolaze brodom ili avionom.
Sredinom i krajem 20. stoljeća Santorini je još uvijek bio uspavana idila gdje su se stanovnici kretali na magarcima i uzgajali rajčice i vinograde za vino. Sada je zastarjela infrastruktura otoka pod velikim pritiskom, a glavna luka u Firi pod posebnim je pritiskom. Iako će ga ove godine posjetiti mnogi, mnogi turisti, postoje i mnogi drugi koje odbija njegova prenapučenost i ne razmatraju ga kao cjelogodišnju destinaciju za duži boravak.
