Sat otkucava za Zelenskog: Evo tko u Ženevi raspravlja o planu SAD-a 'uzmi ili ostavi'

U švicarskom gradu Ženevi, poznatom po povijesnim pregovorima, okupljaju se visoki dužnosnici Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i vodećih europskih sila kako bi raspravljali o kontroverznom američkom mirovnom planu od 28 točaka. Atmosfera uoči sastanka iznimno je napeta, a rokovi koje je postavila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa istječu ubrzano. Kijev se nalazi pred jednim od najtežih izazova, suočen s prijedlogom koji mnogi saveznici vide kao ustupak Rusiji, dok Washington inzistira na brzom okončanju sukoba.

Sastanak, koji se održava ove nedjelje, okupit će ključne aktere koji će pokušati usuglasiti stavove prije nego što dokument stigne na stol predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina. Iako se detalji plana još uvijek drže u tajnosti, procurile informacije sugeriraju drastične promjene u sigurnosnoj arhitekturi Europe.

Sjedinjene Američke Države u Ženevu šalju "tešku kategoriju" svojih diplomatskih i vojnih dužnosnika, što jasno signalizira ozbiljnost s kojom Trumpova administracija pristupa ovom pitanju. Na čelu američke delegacije nalazi se državni tajnik Marco Rubio, čovjek od najvećeg povjerenja predsjednika Trumpa kada je riječ o vanjskoj politici. Rubio je uoči puta morao gasiti požare na domaćem terenu, demantirajući navode da je američki plan zapravo "popis želja" sastavljen u Moskvi.

Marco Rubio

Uz Rubija, ključnu ulogu u američkom timu imat će Steve Witkoff, posebni izaslanik predsjednika Trumpa za sukob u Ukrajini. Witkoff je zadužen za operativni dio pregovora i komunikaciju s obje zaraćene strane. Treći istaknuti član delegacije je tajnik vojske Dan Driscoll, koji je već ranije, 20. studenoga, boravio u Kijevu na sastanku s predsjednikom Zelenskim kako bi pripremio teren za ove razgovore. Njegova prisutnost sugerira da će se raspravljati o vrlo konkretnim vojnim i sigurnosnim aspektima, uključujući veličinu ukrajinskih oružanih snaga i buduću vojnu pomoć.

- Ovo se nudi kao snažan okvir za tekuće pregovore. Temelji se na inputima ruske strane, ali i na prethodnim i tekućim inputima Ukrajine - napisao je Rubio na platformi X prije polaska u Švicarsku, pokušavajući smiriti strasti koje su se uzburkale u Washingtonu.

Ukrajinski tim za krizne situacije

Svjestan da je ulog opstanak države u sadašnjim granicama, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski imenovao je snažnu delegaciju od devet članova. Na čelu tima nalazi se njegova desna ruka, predstojnik ureda predsjednika Andrij Jermak. Jermak je poznat kao tvrd pregovarač i osoba koja uživa apsolutno povjerenje Zelenskog, što je ključno za pregovore u kojima se očekuju bolni kompromisi.

U delegaciji se nalazi i Rustem Umerov, koji u ovim pregovorima ima ulogu glavnog izaslanika, donoseći sa sobom ekspertizu nužnu za raspravu o obrambenim kapacitetima zemlje. Možda najzanimljivije ime na popisu je ono generala Kyryla Budanova, šefa ukrajinske vojne obavještajne službe. Njegovo prisustvo jasno govori da Kijev očekuje raspravu o sigurnosnim jamstvima i obavještajnim procjenama ruskih namjera. Zelenski je poručio da njegovi predstavnici "znaju kako obraniti nacionalne interese Ukrajine" te da je cilj spriječiti bilo kakvu buduću rusku invaziju.

- Radimo na tome da osiguramo da se nacionalni interesi Ukrajine uzmu u obzir na svakoj razini naših odnosa s partnerima. Upravo sada se održavaju sastanci, pozivi i rad na točkama praktički svaki sat - izjavio je Zelenski, naglašavajući dramatičnost situacije.

Europska "trojka" i sumnje saveznika

Iako je inicijativa primarno američka, Europa ne želi biti samo promatrač. Na sastanku u Ženevi sudjeluju i visoki dužnosnici takozvane skupine E3 – Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Njihovi savjetnici za nacionalnu sigurnost stigli su s jasnim mandatom: osigurati da bilo kakav dogovor ne ugrozi dugoročnu sigurnost kontinenta.

Europski saveznici izrazili su duboku zabrinutost zbog nacrta plana. U zajedničkoj izjavi, čelnici ovih zemalja, uz potporu Italije, Španjolske, Japana i Kanade, upozorili su da se "granice ne smiju mijenjati silom". Posebno ih brinu predložena ograničenja na veličinu ukrajinske vojske, za koja smatraju da bi Ukrajinu ostavila ranjivom na buduće napade.

Iz Berlina, Londona i Pariza stižu signali da će pritisnuti Washington da revidira plan. Njemačka agencija dpa navodi kako su europske sile već poslale svoje prijedloge izmjena Amerikancima. Jedan europski diplomat bio je izričit u razgovoru za CNN:

- Ne smije biti uklanjanja prava na izbor saveza, ograničenja ukrajinskih oružanih snaga ili uvođenja ruskih zahtjeva o europskoj sigurnosti na mala vrata - rekao je diplomat, naglašavajući crvene linije preko kojih Europa nije spremna prijeći.

Kontroverze oko "ruskog popisa želja"

Sastanak u Ženevi odvija se u sjeni teških optužbi koje dolaze iz redova američkog Senata. Skupina senatora, uključujući republikanca Mikea Roundsa, demokratsku senatoricu Jeanne Shaheen i neovisnog Angusa Kinga, iznijela je šokantne tvrdnje nakon razgovora s Rubijom. Oni tvrde da im je rečeno kako američki plan zapravo nije prijedlog administracije, već "popis želja" koji je sastavio Kremlj.

- To je izgledalo kao da je u startu napisano na ruskom - izjavio je senator Rounds, dok je senator King dodao kako plan "nagrađuje agresiju".

State Department je ove navode oštro demantirao, nazivajući ih "očito lažnima". Glasnogovornik Tommy Pigott inzistirao je na tome da je plan autorsko djelo Sjedinjenih Država, iako priznaje da uključuje inpute obiju strana. Ova unutarnja politička borba u SAD-u dodatno komplicira poziciju američke delegacije u Ženevi i stvara nesigurnost kod ukrajinskih partnera.

Što donosi plan od 28 točaka?

Iako dokument nije službeno objavljen, curenje informacija otkrilo je ključne točke koje izazivaju buru. Plan navodno zahtijeva od Ukrajine da prihvati gubitak teritorija, uključujući regije Donbas i Krim, te da se ustavno obveže na odustajanje od članstva u NATO savezu. Zauzvrat, Ukrajina bi dobila određene "sigurnosne garancije", prvenstveno od Sjedinjenih Država, te mogućnost pristupanja Europskoj uniji.

Također, predviđa se popuštanje financijskih sankcija Moskvi i povratak Rusije na globalna tržišta. Kritičari upozoravaju da bi ovakav dogovor legitimizirao rusku okupaciju i stvorio opasan presedan. S druge strane, zagovornici plana u Trumpovoj administraciji tvrde da je to jedini način da se zaustavi krvoproliće i spriječi daljnja eskalacija sukoba.

Humanitarne organizacije i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bilo kakav prekid vatre mora uključivati jasna jamstva za humanitarni pristup i obnovu, jer su zdravstveni sustavi u pogođenim područjima na rubu kolapsa. Pitanje razminiranja i povratka raseljenih osoba ostaje ključno za dugoročnu stabilnost regije, bez obzira na to gdje se povuku nove granice.

Dok diplomati u Ženevi bruse tekst sporazuma, na terenu u istočnoj Ukrajini borbe ne jenjavaju. Ruske snage pojačavaju pritisak u regijama Zaporižja i Donjeck, pokušavajući zauzeti što više teritorija prije nego što se tinta na bilo kakvom sporazumu osuši. Za Zelenskog i njegov tim, ovo su doista "najteži trenuci", jer moraju birati između nastavka iscrpljujućeg rata bez ključne američke potpore ili mira koji mnogi u Kijevu vide kao kapitulaciju.

Rok koji je Trump postavio istječe u četvrtak.