Top News
194 prikaza

SDP-u silno treba najšira moguća koalicija

Zoran Milanović i Vesna Pusić
Grgo Jelavic (PIXSELL)
Stranke su počele zauzimati konačne pozicije uoči parlamentarnih izbora

Panika ili strah od stvarne, odnosno pretpostavljene opasnosti uvukla se u svaku poru svih političkih stranaka u zemlji... Najave da će se parlamentarni zbori održati potkraj travnja, zatim da će biti u lipnju ili rujnu, potom izjava premijera Zorana Milanovića da oni prema Ustavu mogu biti i u veljači 2016. godine, uznemirile su saveznike SDP-a - prije svega HNS, ali i sve druge političke stranke, bile one trenutačno visoko ili na dnu ljestvice popularnosti. 

Zoran Milanović | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Kad god izbori budu, šef SDP-a (navodno, baš prema uputama američkog PR maga Alexa Brauna), uspio je stvoriti osjećaj paničnog straha u političkom životu zemlje. Već se tjednima puštaju razni spinovi o datumu predstojećih izbora, o sloganima, referendumima. HDZ-ovci pak sve informacije provjeravaju u paničnom strahu da ih izbori ne zateknu nespremne (čitaj: da zauzmu prave pozicije na Karamarkovoj listi), ali prava panika javila se u redovima HNS-a... 

Na zazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora obuzme ih strah, što za sobom povlači i čudne reakcije. Jer, kako psiholozi tumače, svaka prijetnja čovjeku smanjuje pozornost, a na kraju tjera na bijeg, borbu ili - nijemo i ukočeno gledamo u čudovište koja nas proganja.

Vesna Pusić | Author: Davor Puklavec (PIXSELL) Davor Puklavec (PIXSELL)

Premda se tako ne čini na prvi pogled, u slučaju HNS-a riječ je ipak o borbi. Šefica stranke Vesna Pusić tako je ovih dana dogovorila sastanak s premijerom kako bi ga uspjela odgovoriti od tog njegova “ishitrena” nauma. Plan joj je dobiti premijerovu riječ da izbori neće biti prije rujna. 

Argumenti za odgovaranje premijera svakako su joj dobri - istina je da HDZ iz mjeseca u mjesec raste u anketama, SDP pada, isto tako ORaH Mirele Holy na koji Milanović puca - (iako je Holy nebrojeno puta izjavila da neće koaliciju), također bilježi pad, a HNS jedva da prelazi izborni prag.

Imajući sve to u vidu, i onom tko se baš i ne razumije u politiku jasno je da im se ne piše neka blistava budućnost, no, naravno, samo ako će se vjerovati anketama. Pa zašto im je onda uopće važan datum izbora, upitat će se neki. Naime, ako izbori budu potkraj godine, njihov rejting mogao bi se istopiti do kraja. Ovako, s uranjenima, bi mogli čak i profirati. 

Mirela Holy | Author: Boris Ščitar/ PIXSELL Boris Ščitar/ PIXSELL

Toga je očito svjestan premijer koji je, kako kažu njegovi suradnici, spreman na sve ili ništa! Gubitak novih izbora navodno ga i ne bi toliko zabolio dok mu je, ističe naš sugovornik iz vrha SDP-a nesklon Milanoviću, sigurna šefovska dužnost u SDP-u. 

Milanović će naime i da izgubi izbore moći opravdati argumetima da je njegova vlada imala dva kvartala gospodarskog rasta, a da su mu za potpunu reformu trebala dva mandata. Moći će slobodno glavnom odboru reći: "Eto, pa ja sam napravio rezultat! Država je nakon sedam godina izašla iz recesije!"

Istodobno, eliminiranjem Ive Josipovića kao mogućeg protukandidata na unutarstranačkim izborima učvrstio je još više svoju poziciju šefa stranke. SDP bi uz prijevremene izbore, i ako se uzmu moguće kalkulacije prema D’Hontovoj metodi, mogao dobiti više mandata nego što im realno pripada, kažu analitičari. Ipak, za sada o tome da će dobiti podršku koalicijskih partnera Milanović može samo maštati.

U stranci je došlo do previranja jer vrlo malo njih podržava Milanovića u njegovu naumu za uranjenim izborima. Predbacuju mu da stranka, ali i koalicijski partneri nisu spremni, još nije gotova strategija... No s druge je strane u središnjici formiran call centar, dobili su glasnogovornika napokon, a tu je i slogan koji će se koristiti u kampanji - Hrvatska naprijed, a ne nazad.

Zoran Milanović i Vesna Pusić | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Dakle, sve upućuje na to da se Milanović sprema, ali za konačnu odluku treba podršku svojih SDP-ovaca koji sjede u Saboru, HNS-a, IDS-a i HSU-a. A to će biti žestoka borba - objašnjava izvor iz vrha SDP-a. Naime, većina je SDP-ovih zastupnika za to da izbori budu potkraj godine kako bi u Saboru mogli sjediti još deset mjeseci i za to primati lijepu plaću! Slično razmišljaju i oni zaposleni po ministarstvima i javnim poduzećima jer s mogućom smjenom vlasti dolazi i do njihove smjene. 

Također, s obzirom na razna previranja u SDP-u otkako su na vlasti (izbacivanje Slavka Linića, odlazak Mirele Holy...) mnogi od postojećih zastupnika nisu sigurni bi li se opet našli na listi za Sabor. Jer listu sastavlja premijer, a mnogi od onih koji danas sjede u Saboru javno su se suprostavljali mnogim odlukama šefa SDP-a! I zato, kako sada stvari stoje, većina njih ne bi podigla ruke za raspuštanje ovog saziva Hrvatskog sabora. Još je gora stvar s HNS-ovcima. 

Oni su kategorički protiv raspuštanja i uranjenih izbora, a u Saboru ih je sjedi čak petnaest. HNS-ovcima je jasno da s ovim anketama u kojima jedva prelaze izborni prag ne mogu ponovno računati na toliko saborskih mjesta. Baš kao ni na mjesta po raznim ministarstvima i javnim poduzećima. A dok se Pusić i Milanović ne dogovore o datumu izbora, HNS-ovci neće pristati na koaliciju s SDP-om. Znakovito, zar ne? - kaže naš sugovornik.

Zoran Milanović još je prije dva mjeseca izašao s idejom da na iduće parlamentarne izbore izađe s najširom mogućom lijevom koalicijom koja bi mogla parirati HDZ-ovu široku bloku. Jasno mu je, nakon što se opekao 2007. godine, da prema izbornoj metodi biranja zastupnika, jedino imajući veliku koaliciju iza sebe može osigurati dobre rezultate jer se na taj način glasovi ne rasipaju. 

Tomislav Karamarko | Author: Boris Ščitar/ PIXSELL Boris Ščitar/ PIXSELL

Toga je pak već odavno svjestan šef HDZ-a, Tomislav Karamarko koji je okupio iza sebe blok desnih stranaka. No SDP zasad nije postigao nikakav dogovor ni s postojećim partnerima - HNS-om i IDS-om, kamoli da je dogovorio suradnju s drugim strankama ljevice i lijevog centra. SDP tako ne može računati na ORaH - iako, s obzirom na to da je politika pragmatična, ne smije se zanemariti mogućnost postizborne koalicije s Mirelom Holy - ali definitivno ne može računati na nezavisnu listu Bože Petrova. Što onda SDP-u ostaje? 

Reformisti i Linićeva nezavisna lista svakako ne. Zato se realno, sadašnji koalicijski kapacitet SDP-a i Kukuriku koalicije svodi samo na Laburiste. Predsjednica te stranke Nansi Tireli zagovornica je koalicije sa SDP-om, ali i toj stranci, dakle još jednoj od lijevih stranaka rejting strmoglavo pada. Što se tiče IDS-a, oni još razmišljaju isplati li im se u osmoj izbornoj jedinici u kojoj djeluju, ići sa SDP-om. Smatraju tako da dva, eventualno tri mandata, što inače osvajaju, mogu i sami dobiti. 

Radimir Čačić | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

"Bez obzira na brojne medijske spekulacije, koje su uobičajene za ovo razdoblje, IDS je ozbiljna stranka koja će eventualne koalicije dogovarati na temelju programa i projekata, te na vrijeme donijeti odluke o nastupu na izborima", rekao je predsjednik IDS-a Boris Miletić, jasno davši do znanja da koalicijski dogovor još nije postignut. 

Odnos IDS-a i SDP-a poljuljao je i poziv HDZ-ovca Željka Reinera na Sabor IDS-a u Puli prošlog mjeseca. Zorana Milanovića navodno je to je jako razljutilo, ali Miletića uopće ne brine.

"Ono na što sam ja usmjeren rješavanje je ključnih problema u Istri, poput nezaposlenost i kako kvalitetno pridonijeti Vladi RH u segmentima gdje imamo vodeće ljude, kao što su ministarstvo turizma ili cestogradnje gdje vjerujem da naši predstavnici kvalitetno rade svoj posao", rekao je Miletić. 

Ako IDS ipak na kraju pristane ići s SDP-om, ima svoje uvjete. Riječ je o tome da će na izbornoj listi tražiti četiri kandidata od ukupno 14, a najmanje tri ulazna, tražit će i dopunsko pravo glasa za manjine u novom izbornom zakonu, kao i regiju Istru, ako dođe do regionalizacije Hrvatske u mandatu 2015. - 2019. SDP-u za formiranje koalicije ostaje još i ne baš popularni PGS. 

No ni s njima još nije postignut dogovor, a SDP bi im možda, kako doznajemo, mogao ponuditi jedno mjesto na listi, ali ono ne mora biti ulazno. Ipak, za sada sve upućuje da Milanovićev plan o okupljanju velike lijeve koalicije još nije ni blizu realizacije. 

Naljepnica protiv Ive Josipovića na rasvjetnom stupu | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

"U slučaju da SDP ne uspije okupiti veliku lijevu koaliciju, ponovit će mu se 2007. godina, D’Hondt će raditi za najjaču stranku pojedinačno, a to će vjerojatno biti HDZ, a u tom slučaju će mandat manje zbog te D’Hontovske matematike dobiti čak i ORaH, te će koalicijski kapacitet ljevice biti sve manji. Zato će ovaj put recept za pobjedu morati biti blok na blok, blok SDP-a na blok HDZ-a, nema druge", komentirao je situaciju analitičar Krešimir Macan.

A zašto IDS i HNS još nisu dogovorili izbornu koaliciju s SDP-om? Navodno još kalkuliraju i gledaju bi li išli s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem te njegovim Trećim blokom. Ta se informacija ozbiljno širi političkom scenom Hrvatske, ali Josipovićev Treći blok još je jako daleko od očiju javnosti. 

"Za HNS i IDS odlazak Josipoviću bio bi smrt i teško da bi s njime dobili velik broj mandata. Zato je za njih realnije da se dogovore s Milanovićem i uzmu što im se nudi, s obzirom na njihove postojeće rejtinge. Jer, HNS ako bi samostalno išao na izbore, jedva bi mogao oformiti klub stranke u Saboru za koji su potrebna tri zastupnika", kazuje nam jedan politički analitičar uključen u stranački život. 

Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar Kitarović | Author: Tino Jurić/ PIXSELL Tino Jurić/ PIXSELL

S druge pak strane Milanovićevi ministri, među kojima su i HNS-ovci, nakon prvotnih trzavica pružili su ruku suradnje novoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Moguće da je riječ o izbornoj taktici jer ipak je ovo izborna godina, a bodovi su se već odavno trebali početi skupljati. 

Znakovito, prvi se na sastanak s novom predsjednicom odazvao ministar gospodarstva iz kvote HNS-a Ivan Vrdoljak. Razgovarali su o industrijskoj strategiji Hrvatske, da bi potom drugi sastanak potvrdila i šefica HNS-a Vesna Pusić. Ona je, uz to što je ministrica vanjskih poslova i prva potpredsjednica Vlade, odnosno drugi čovjek kukuriku Vlade pa njezin susret s Kolindom Grabar Kitarović još više dobiva na težini. 

Jer, nameće se pitanje zašto se Vesna Pusić odazvala pozivu, a premijer Milanović ne popušta. Izvor iz vrha SDP-a objašnjava da je definitivno riječ o tome da se Vesna Pusić odlučila pobrinuti da njezini kandidati za veleposlanike dobiju suglasnost predsjednice. Tu je, dakako, i želja Vesne Pusić da bude glavne tajnice UN-a, za što svakako treba podršku predsjednice i njezinu pomoć u lobiranju. No ima i mnogo riskatnijih tumačenja:

Sjednica Vlade | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

"Meni se čini da je Vesna Pusić željela poručiti Milanoviću kako ima pravo samostalno odlučivati o suradnji s novoizabranom predsjednicom. Milanović joj nije zabranio susret, ali sigurno ga to izluđuje. Vlada kroji vanjsku politiku i nikakva odluka o veleposlanicima neće se dogoditi bez suglasnosti premijera", rekao nam je sugovornik iz vrha SDP-a. 

Početkom ovog mjeseca izašlo je i najnovije istraživanje o popularnosti stranaka u zemlji. Prema Crobarometru, HDZ bilježi najveću potporu građana u posljednjih nekoliko godina, s 28,7 posto, dok je SDP pao na 19,8 posto. Na trećem mjestu je Živi zid s 14,6 posto potpore, a na četvrtom je ORaH s 8,8 posto. Od stranaka koje osciliraju oko dva posto tu je Bandićeva lista s 2,2 posto, BuZ s 1,9 posto, IDS s 1,8 posto, HNS s 1,6, HSU s 1,5, HSS 1,4 posto, HSP s 1,2 posto, a 1,1 posto imaju HSLS, HDSSB i Grubišićeva lista. 

Prema istraživanju, Laburisti bilježe najniži rejting od početka mjerenja, 0, 5 posto. Ispod njega su Reformisti s 0, 7 posto, Hrast s 0,4 posto, Gabrićeva lista s 0,4 posto, Kerumova stranka i SDSS s 0,2. HSP Ante Starčević ostvario je 0,1 posto. Ovakva su istraživanja iznimno važna prije sastavljanja izbornih lista jer nije realno da neka stranka koja jedva prelazi izborni prag traži nekoliko zastupničkih mjesta. 

HDZ u Westinu | Author: Robert Anić (PIXSELL) Robert Anić (PIXSELL)

No s druge strane i najmanji postotak može biti odlučujući u formiranju nove Vlade, pa nije suludo što je HDZ za sada oko sebe okupio sedam koalicijskih partnera, a bit će ih, kažu iz vrha te stranka možda i još više. HDZova koalicija za sada bilježi potporu od 31,9 posto potpore birača, a u stranci tu potporu planiraju itekako podebljati. 

Na listi budućih saveznika su, barem na nacionalnoj razini, Čačić i Bandić... Iz vrha HDZ-a, odnosno oni bliski šefu Tomislavu Karamarku, kažu da do prijeizborne koalicije s Bandićem neće doći. Savezništvo s Milanom Bandićem navodno gura glavni tajnik Milijan Brkić, ali ona nije simpatična Karamarku.

HDZ-u iz mjeseca u mjesec rejting još više rasti jer je stranka tek krenula s predstavljanjem gospodarskog plana za oporavak Hrvatske. A politički analitičari hvale Karamarkovu mudrost u formiranju širokog bloka desnice, dok s druge strane primjećuju kako je očito da Milanović ne uspijeva okupiti lijevi blok: 

"Milanović ne povezuje, dok Karamarko povezuje. I to će se odraziti na izborima", prognoziraju analitičari, ali istodobno ističu da se pri formiranju velikog bloka sve stranke trebaju “nahraniti”. Isto pitanje zapravo muči i članove HDZ-a jer sa sedam koalicijskih partnera kojima je obećan velik broj fotelja u Saboru, teško će svi HDZ-ovci upasti. Eto, Gordan Jandroković će se vrlo vjerojatno naći na listi, ali nedovoljno visoko da bi upao u Sabor. Ili, primjer HSLS-a. Njima su obećana tri mjesta. 

IDS slavi 25. rođendan | Author: Dusko Marusic (PIXSELL) Dusko Marusic (PIXSELL)

Dakle, da oni uđu u Sabor trebaju biti visoko pozicionirani, na drugom, trećem ili četvrtom mjestu. U najboljim vremenima HDZ-a, u jednoj se izbornoj jedinici dobivalo od pet do šest mjesta. Matematičkim izračunom lako je zaključiti da će mnogi jaki HDZ-ovi ljudi izvisiti. Koalicijski partneri s kojima je dogovoren određen broj mjesta, moraju biti vrlo visoko na listi jer drukčije neće ući u Sabor. A partnera je mnogo, i to s velikim apetitima. 

Zato je i u HDZ-u panika, doduše daleko od očiju najužeg vrha, jer mnogi strahuju da će izgubiti pozicije u parlamentu zbog koalicijskih partnera koje treba namiriti - žali nam se HDZ-ovac dobro upućen u sastavljanje izbornih lista. 

HDZ je sve do sada uvijek samostalno išao na izbore, a nakon izbora stvarala se koalicija. Tomislav Karamarko sada to mijenja potpisujući pred i postkoalicijske sporazume što mnogi i hvale. A ono što, osim mjesta na listama brine važne i dugogodišnje članove stranke nedostatak je zakonskog uporišta da oni koji su kao koalicijski partneri ušli u Sabor, ostanu vjerni dogovorenoj koaliciji. 

"Ako bitka bude tijesna, šef HSLS-a Darinko Kosor može se naknadno, nakon izbora (sjedeći već u parlamentu!) priključiti SDP-u ili ORaH-u jer ništa ga zakonski ne veže za dogovor s HDZ-om. Karamarko te sporazume zove pred i postizbornima, ali partneri znaju biti prevrtljivi. Pa Darinko Kosor je i izišao iz Jadrankine vlade jer mu je Milanović obećavao brda i doline. I na kraju se zeznuo", kaže sugovornik koji je bio na visokim dužnostima u bivšim HDZovim vladama. 

Hrvatski laburisti | Author: Slavko Midžor (PIXSELL) Slavko Midžor (PIXSELL)

Koga će od HDZ-ovih važnih i poznatih političara, poslužiti sreća, tek će se vidjeti. No, jedno je sigurno, neki od njih neće više sjediti u udobnim saborskim foteljama s godišnjim odmorom od tri mjeseca i prosječnom plaćom od 16 tisuća kuna, čak i ako na kraju HDZ odnese pobjedu. 

Osim postojećih sedam partnera, HDZ-u se otvoreno nudi i Radimir Čačić sa svojim Reformistima. Ovdje nije riječ o velikoj ljubavi s Karamarkom nego o tome da je Čačić pragmatičan i želi se priključiti izglednoj pobjedničkoj opciji.

Osim toga, Čačić ne može biti dio iste koalicije s HNS-om pa mu je tako izbor ograničen. Tu je još moguća suradnja s Trećim blokom Ive Josipovića, ali s obzirom na to da je upitno kakav uspjeh Josipović može očekivati na izborima, Čačić je tu pokazao mudrost. Ali kako je za sve dogovore uvijek potrebno dvoje - tako je i za ovaj slučaj. 

U HDZ-u šute o suradnji s Reformistima iako bi im ona zapravo dobro došla. Jer upravo je HDZ tanak u Međimurju i Varaždinu, a s Reformistima bi tamo mogao pomesti lijevu koaliciju. To bi na kraju značila još jedna pobjeda u izbornoj jedinici i još veći broj mandata....

Za sada je sve to na dugom štapu. Politički analitičari smatraju da bi HDZ-u dobro došao i bilo kakav dogovor s Nezavisnom listom Slavka Linića, jer bi mogli ozbiljno ugroziti Milanovićev SDP u Primorskogoranskoj županiji. Linić, iako je nakon izbacivanja rekao da će u mirovinu, ipak se na kraju predomislio. Dapače, krenuo je u osvetnički pohod kojem je cilj promjena vodstva u SDP-u. 

U Saboru je aktivirao mandat te je postao dio nezavisnog kluba koji još čine Nedžad Hodžić i Branko Vukšić koji je u rujnu napustio Laburiste. Bivši ministar financija glasno je iz saborske klupe kritizirao Vladu u kojoj je sjedio, a potkraj godine najavio je izlazak na parlamentarne izbore sa svojom nezavisnom listom. Ukratko, plan mu je uzeti što više glasova SDP-u u Rijeci i okolici. Poručio je da ne želi Rijeku prepustiti SDP-u i kolegama koji su ga izbacili iz stranke: 

"Milanović je biračima ugrozio lijevi prostor. On nije opcija za građane Hrvatske i zato ću se kandidirati na izborima kao nezavisni kandidat", rekao je Linić. 

Jasno je da ga na izbore vodi samo jedan cilj - osveta Zoranu Milanoviću - a isto tako svjestan je da bi Milanovića najviše zabolio bilo kakav njegov savez s Karamarkom. Zato je sada sve na dogovoru Linića i Karamarka koji iako ne dijele istu ideologiju u ovom slučaju mogu surađivati jer imaju isti cilj - Milanovićev pad.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.