Slovenci, Rusi i Srbi u koaliciji protiv Hrvatske

Investicijski stručnjak Drago Munjiza, nekoć menadžer u Agrokoru, ustvrdio je na jednom portalu da bi u resetiranju Agrokora trebalo smanjiti izloženost tvrtke prema Moskvi. - Ukinuo bih tzv. drage projekte ili ‘pet projects’, ako ih ima, smanjio bih operativnu prisutnost u regiji, posebice u Srbiji i srpskom entitetu Bosne i Hercegovine. Tražio bih način kako smanjiti izloženost prema ruskim državnim bankama, a povećati izloženost prema ICB-u, EBRD-u, HBOR-u... - rekao je nedavno Munjiza.

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Da je u slučaju Agrokora kod Rusije presudan geopolitički, a ne ekonomski moment, pokazuje i analiza geopolitičara iz Stratfora. “Za Moskvu uplitanje na Balkan je poduhvat niske cijene i visokog prinosa. Ruska vlada nema iluzija da će biti u mogućnosti pridobiti balkanske zemlje na svoju stranu. Umjesto toga, gledaju na regiju kao na osinje gnijezdo. Ako ga prodrmaju, mogli bi stvoriti krize koje će biti preduboke za Europsku uniju ili NATO da ih zadrži, dajući joj (Moskvi) time još jednu kartu u pregovorima sa Zapadom”, piše u jednoj od Stratforovih analiza. 

U tom se smislu zadnja regionalna nestabilnost Kremlju pojavila kao naručena. Hrvatsku su, naime, zadnjih tjedana iz većine zemalja okruženja počele snalaziti ozbiljne nevolje. Prvi je proljetni signal nedobrosusjedskih odnosa došao sa sjevera, iz Slovenije, koja je - s osloncem na Bruxelles - počela primjenjivati drakonske granične kontrole stvorivši kilometarske kolone. Razlog povećanih gužvi nije  bio samo rigorozan postupak pograničnih službi, nego i osjetno veća navala stranih turista na Hrvatsku. - Prema podacima koji nisu još potpuno precizirani, ovoga Uskrsa imamo 92 posto više noćenja i 60 posto više dolazaka gostiju nego za Uskrs prošle godine - rekao je Novoj TV ministar turizma Gari Capelli. Gužve bi, dakle, bile veće nego lani, no eksponencijalni rast broja stranih turista ipak nije jedini, a vjerojatno ni ključni razlog koji je doveo do jezivog krkljanca. 

Gostujući u siječnju u  emisiji “Studio City” Erjavec je još u siječnju izravno zaprijetio da će nam uništiti turističku sezonu ako odbijemo implementaciju odluke Arbitražnog suda. Erjavec je rekao da će, ako odluka dođe prije turističke sezone, ono što će se tad događati “sigurno više naštetiti Hrvatskoj”.

Njega ne možemo u cijelosti i bez ostatka pripisati ni zloj volji službene Ljubljane, jer je Slovenija imala pokriće u briselskom dogovoru o strogom nadzoru granica, koji je imao za cilj smanjiti opasnost od terorizma. No slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec davno prije briselskog dogovora jednostrano je najavljivao Hrvatskoj nevolje ako ne pristane priznati rezultate arbitraže za Piranski zaljev, koji bi uskoro trebali biti objelodanjeni, pa nije teško zbrojiti dva i dva.

Slovenci žele “dimnik”, izlaz na otvoreno more, i ako im ga ne damo, napast će našu najjaču gospodarsku granu.  To je poruka. Gostujući u siječnju u  emisiji “Studio City” Erjavec je još u siječnju izravno zaprijetio da će nam uništiti turističku sezonu ako odbijemo implementaciju odluke Arbitražnog suda. Erjavec je rekao da će, ako odluka dođe prije turističke sezone, ono što će se tad događati “sigurno više naštetiti Hrvatskoj”. “Mislim na one koji će iz Austrije i Njemačke, preko Slovenije, putovati u Hrvatsku. Ako to pitanje još bude otvoreno i ako arbitražna odluka ne bude implementirana, bit će teškoća i već sam rekao da se ta stvar neće lako riješiti”, rekao je Erjavec, a sad smo vidjeli kako bi to trebalo izgledati. Je li ovo bila generalna proba? Sva je prilika da jest.

Odluka arbitraže mogla bi biti objelodanjena idućih mjeseci. Za Hrvatsku bi, očito, bilo najbolje da to bude na jesen. Taj bi nam tajming prištedio milijune eura... Naša zemlja je jednoglasnom odlukom Sabora iz kontaminirane arbitraže istupila, no Slovenija je i dalje smatra važećom. Otvoreno je pitanje zašto Erjavec misli da će rezultat arbitraže biti povoljan po Sloveniju, ali čini se da službena Ljubljana u to nije sumnjala ni jednog trenutka od početka rada ad hoc arbitražne skupine. 

Željko Lukunić/PIXSELL

Nakon skandala u kojemu se otkrilo da su Slovenci u arbitraži koristili nedopuštena sredstva, postalo je jasno zašto je Erjavec siguran u povoljan ishod. No zašto on u njega vjeruje i sad, kad su nečasni ljudi uklonjeni iz arbitraže a nedopušteni postupci stavljeni ad acta, nije jasno, mada možemo naslućivati. U svakom slučaju, ako strani turisti od lipnja do rujna budu imali posla s ovako nepropusnom granicom, na godinu će ih se malo odvažiti na takvu avanturu. To bi Hrvatskoj moglo priuštiti ozbiljne financijske gubitke u najvažnijoj gospodarskoj grani, koja proizvodi gotovo četvrtinu nacionalnog dohotka.

No ovaj je problem ipak lakše rješiv. Središnje ekonomsko, političko i geopolitičko pitanje cijele regije sad je Agrokor, i tako će zadugo i ostati. Beogradski summit na vrhu, sastanak ministara iz zemalja koje su pogođene krizom Agrokora, zaobišao je predstavnike Hrvatske. Zašto? Ovakav sastav “summita žrtava” na prvi pogled nije sasvim jasan, ali postoji logika koja ga može rastumačiti. Očito je, naime, da sve zemlje kojima se “dogodio Agrokor” vjeruju kako u raspletu priče slijedi frka, u kojoj će svaka država nastojati proći sa što manje gubitaka, nastojeći pritom za sebe izvući što više, muljajući sve druge, a po prirodi stvari najviše - Hrvatsku.