Ekonomix
3437 prikaza

Od Tita se nisu Rusi i Ameri ovako svađali zbog Hrvatske

Agrokor
Sanjin Strukić (PIXSELL)
Strvinarski fondovi otkupili su stotine milijuna dolara obveznica i samo je pitanje vremena kad će tužiti Hrvatsku

Knighthead Capital Management ime je zbog kojeg bi se trebala tresti čitava hrvatska vlada. Riječ je o strvinarskom fondu specijaliziranom za otkup obveznica kompanija koje loše stoje. Kako je to bivši ministar Goranko Fižulić ispričao za N1: "Taj američki fond 1. 1. 2017. nije imao ni jednu obveznicu. To je mali fond sa svega tri i pol milijarde dolara kapitala, 25 zaposlenih i svega 8, ili po drugim podacima 11, klijenata. Mala družina, ali koja je na primjer sudjelovala u argentinskom dugu, grčkom dugu, portorikanskom dugu... Takvi fondovi su agresivni, oni su agresivni, uvijek idu do kraja. Ako ne ide drugačije, onda sudskim procesima. Još i danas traju sudski procesi s argentinskom državom. To je signal i našoj Vladi i povjereniku Ramljaku kako se trebaju ponašati i kakve sve prilike i neprilike mogu očekivati."

Argentini su plijenili brodove ratne mornarice kako bi naplatili dugove

Knighthead i slični fondovi svjesni su da ulaze u rizične vode, ali zato su spremni uložiti ogroman pravni napor kako bi zaradili na svojem ulaganju. Uzmimo samo za primjer da je Elliott Capital Management 2012. godine zaplijenio argentinski školski brod dok je bio u luci u Gani zbog neplaćenih obveznica iz 2001. godine. Nakon godina suđenja su uspjeli dobiti spor kojim je Argentina trebala upotpunosti isplatiti obveznice. Fond je tada samo čekao priliku za naplatu. Prilika im se ukazala kada su argentinski ratni mornari uplovili u luku u Gani, a lokalne vlasti su zaustavile fregatu Libertad, a fond je poslao zahtjev Argentini da plate određeni postotak obveznica. Koliko su Argentinci na kraju platili, nije potpuno jasno, ali brod je vraćen i čini se da su napokon postigli neki dogovor.

Kako nam je ispričao naš izvor, inače odlično upoznat s čitavom problematikom Agrokora, prema svemu sudeći Knighthead je došao na poziv Anthonyja Alvareza III, zaduženog za restrukturiranje posrnulog koncerna. U samo nekoliko mjeseci ove godine su preuzeli više od polovice Agrokorovih obveznica.

Anthony Alvarez III na predstavljanju medijima u Agrokorovu tornju | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

"Njihova zadaća je da dobiju punu cijenu obveznica i to tako što će tužiti Hrvatsku. Lex Agrokor će tu stvarati ogromne probleme. Investitori koji su kupovali obveznice 2012. godine sada imaju potpuno pravo kad bi rekli da nisu znali kako država će mijenjati zakoni. Ne može se tek tako određivati kojim vjerovnicima će se pokriti dugovanje. Svaki stečaj funkcionira po principu dogovora vjerovnika i država ne može reći da će platiti male dobavljače i OPG-ove, a za banke da je nije briga. Sada postaje samo pitanje vremena kad će strvinarski fondovi tužiti državu i vjerojatno dobiti te sporove", ispričao nam je naš izvor. Isti izvor podsjeća da je država odlučila petljati se u prava vjerovnika i time se dovela u pravnu dilemu.

To je jedna neuobičajna otvorenost, a sluti samo na jedno - da Sberbank i dalje želi kontrolirati procese

Što se tiče drugih velikih vjerovnika, a u prvom redu je tu Sberbank, naš izvor upozorava da je šef ruske banke German Gref iznenadio američke fondove. Amerikanci nisu imali pojma kako će se on ponašati i njima bi bilo puno draže da su neke američke banke ušle u Agrokor zato što s njima znaju kako će se ponašati i kako će odgovoriti na neke tržišne situacije. Nešto slično je u petak rekao i Fižulić kad je spomenuo: "Mi ne znamo kolko rezervacija imaju hrvatske banke, četiri zapadne banke, ali znamo sve o tome što misli Sberbank - kako se ponaša, kakve su knjige od Agrokora, kako treba upravljati procesom... To je jedna neuobičajna otvorenost, a sluti samo na jedno - da Sberbank i dalje želi kontrolirati procese".

Goranko Fižulić | Author: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Da je pred hrvatskom državom najteži problem još od Domovinskog rata bilo je jasno onog trenutka kad je Agrokor upao u krizu. Postoji li politička volja da se stečaj ili rasprodaja imovine odradi po svim pravilima igre, bilo međunarodnim bilo zdravorazumskim, teško je za predviđati. Ono što je jasno, sve govori da će godinama trajati brojni pravni repovi raspada najvećeg hrvatskog koncerna.