"U Hrvatskoj su ugroženi društveno zajedništvo i pluralizam", tako je portal Der Spiegela, jednog od najutjecajnijih tjednika u svijetu, opisao stanje u našoj zemlji. U tom dijelu članak je citirao povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muiznieksa, ogorčenog nakon nedavnog petodnevnog posjeta našoj zemlji, no to je bio tek početak opisa katastrofalnog političkog stanja u Hrvatskoj.
Der Spiegel Online članak o Hrvatskoj naslovio je s "Hrvatski nacionalizam: Strah od sljedeće Mađarske". U svojih 100 dana kao ministar kulture, piše Spiegel, Zlatko Hasanbegović uspio je postići samo to da je ublažio fašističke zločine. Spiegel mu je izvukao onaj neslavni članak iz tjednika "NDH" iz 1996., predbacivši mu da mu se dokumentarac Jakova Sedlara, koji pamtimo po skandalu s lažiranjem Vjesnikove naslovnice iz 1945., svidio isključivo zato što umanjuje broj žrtava ustaškog logora u Jasenovcu.
Vladu HDZ-a i Mosta Spiegel je nazvao bez ustručavanja "koalicijskom", a reformski karakter aktualne vlasti članak je opisao tako da je za zemlju koja je i dalje prezadužena, nekonkurentna, bez učinkovitog sudstva, treća po nezaposlenosti u EU i s intenzivnim iseljavanjem mladih, ustvrdio da je, umjesto rješenja za te probleme, sada dobila desničarsku kulturnu revoluciju čiji je cilj ovladavanje medijima.
Usput je ukratko opisao sav cirkus šestodnevnog ministrovanja Mije Crnoje sa svim skandalima vezanima uz njega. Zanimljivo, Spiegel na tituliranje Tihomira Oreškovića čak nije potrošio ni riječ "premijer", nego ga je tek nazvao "bivšim farmaceutskim menadžerom", da bi nominalno drugog čovjeka vlade Tomislava Karamarka nazvao "vlastodršcem". Oni koji inače prate Spiegel Online, znaju da taj portal takav izraz inače običava koristiti za opis stila vladanja državnika zemalja poput Bjelorusije.
Na kraju članka Spiegel je podsjetio i na to da se aktualna hrvatska vlada u svom udaru na građansko društvo i demokratske vrijednosti u rekordnom roku uspjela zamjeriti onom dijelu diplomatskog zbora u Zagrebu koji zastupa zemlje zapadne demokracije, dakle EU-a i SAD-a, zbog čega su, kao što znamo, veleposlanici u travnju imali sastanak koji nije baš najbolje sjeo hrvatskoj predsjednici.
