Autokefalnost pojedine pravoslavne crkve često je tijekom povijesti bila povezana s nacionalnim samoodređenjem, što znači da je neizravno riječ i o političkom pitanju. Na sličan način funkcionira nedavna najava iz Ekumenskog carigradskom patrijarhata da će pokrenuti postupak proglašenja autokefalnosti Pravoslavne crkve u Ukrajini, što je u Ruskoj pravoslavnoj crkvi naišlo na takvo ogorčenje da se govori o najvećem raskolu u kršćanstvu još od šizme između zapadne i istočne Crkve iz 1054. godine.
Telegraf sada navodi da u prijetećem totalnom vjerskom sukobu između Moskovske i Konstantinopolske patrijaršije deblji kraj lako može izvući Srpska pravoslavna crkva ukoliko ne bi uspjela jako vješto "sjediti na dva stolca". Konkretno, ako bi se SPC priklonio Moskvi, Konstantinopol odnosno Carigrad mogao bi posegnuti za time da srpskim vjernicima zabrani hodočašća manastiru Hilandar.
O kakvom udarcu bi mogla biti riječ po SPC i vjernike, odnosno daljnjem raskolu unutar Pravoslavne crkve, više nego dovoljno govori to što su dotični manastir na Svetoj gori Atos u Grčkoj 1198. godine osnovali Sveti Sava i njegov otac Stefan Nemanja, veliki župan raški iz 12. stoljeća, rodonačelnik kraljevske loze Nemanjića.
Odgovor ruskog patrijarha Kirila na najavu Konstantinopolske patrijaršije da će crkvi u Ukrajini dati neovisnost od Ruske pravoslavne crkve, bio je takav da je trenutno prekinuo svaki kontakt s Ekumenskim carigradskim patrijarhatom. Čak je ruskim pravoslavnim vjernicima zabranio da hodočaste na Svetu goru i tamo sudjeluju u molitvama i pričesti.
Tu nastaje problem po SPC, jer je Sveta gora pod nadležnosti Carigrada, jer je SPC povijesno bliska Moskvi, a istodobno je manastir što ga je osnovao Sveti Sava pod jurisdikcijom suprotne strane.
Lako je uočiti da se osamostaljenje ukrajinske crkve od Moskve po logici stvari može tumačiti i kroz prizmu političkog, pa i ratnog proxy-sukoba između političkih vlasti Kijeva i Moskve, a tu je i onaj drugi problem, čisto vjerski administrativan, jer se već dugo vremena Carigradski patrijarhat i Ruska pravoslavna Crkva vrlo oštro spore oko toga daje li autokefalnost nekoj crkvi Carigradski patrijarhat ili Crkva majka od koje se dotična Crkva odjeljuje.
Analitičar za vjerska pitanja Željko Injac objasnio je za Telegraf da SPC danas kao i kroz niz stoljeća balansira između Moskve i Carigrada.
"Ako bi SPC potpuno stala na stranu Moskovske patrijaršije, onda bi se i ona priključila raskolu. SPC zasad balansira. U slučaju da se ipak potpuno prikloni Moskvi, onda je raskol s Carigradom neizbježan, a pošto je Sveta Gora pod jurisdikcijom Carigrada, to bi značilo da SPC gubi ingerencije na tlu Svete Gore. Nije stvar samo da li će Srbi ići na Hilandar, nego i što bi bilo s njim samim! Međutim, nemojte zaboraviti, postoji mogućnost i da Sveta Gora otkaže poslušnost Carigradu", objasnio je Injac vrlo situaciju koja je krajnje dramatična vjerski, ali posredno i politički.
Ekumenski carigradski patrijarhat se, inače, smatra prvom među jednakim autokefalnim pravoslavnim crkvama.
"Ako Ekumenski carigradski patrijarhat nastavi djelovati izvan kanona i ako počne prihvaćati crnogorsku, makedonsku, pa čak i hrvatsku pravoslavnu crkvu, tada ćemo biti primorani prekinuti odnose s njima. Tek tada može doći do zabrana i srpski vjernici više neće imati dozvolu posjećivati Hilandar", objasnio je drugi kut problema analitičar Stevica Deđanski za "Informer".
Nasuprot njegovom mišljenju, teolog Miloš Stojković, inače povjerenik igumana Hilandara, tvrdi da ovaj raskol neće utjecati na status i položaj srpskog pravoslavnog manastira i srpskih pravoslavnih vjernika.
"Stav ruske crkve je da njihov manastir Pantelejmon na Atosu treba podržati stav ruske crkve da se vjernici duhovno ne sjedinjuju s pripadnicima Vaseljenske patrijaršije (Ekumenski carigradski patrijarhat). Rusi koji dolaze na Svetu Goru neće se više moći pričešćivati u Pantelejmonu i drugim manastirima. SPC je podržala ruski stav, ali nije zauzela stav da se Srbi koji dođu na Svetu Goru ne mogu pričestiti. Hilandar sa svim tim nema nikakve veze. Odluka patrijarha Kirila odnosi se isključivo na Ruse i ruske manastire", objašnjva Stojković.
